Pozvani predavači

 

 

Profesor Werner Sommer 

Profesor biološke psihologije i psihofiziologije

Institut za psihologiju Humboldtova sveučilišta u Berlinu

Pridruženi član Centra za nelinearne studije Baptističkog sveučilišta  u Hong Kongu

 

Psihologija održivog hranjenja i jedenja

Inicijative za promjenu prehrambenih navika zbog epidemije pretilosti bile su, nažalost, bez većeg uspjeha tijekom niza godina. U novije vrijeme, apeli da jedemo više povrća i voća, a manje mesa i slatkog, postali su još važniji zbog globalnog zagrijavanja. U svom predavanju, profesor Sommer razmotrit će mogućnosti za ostvarivanje spomenutih apela putem mijenjanja preferencija okusa, potencijalno već u prenatalnom razdoblju. Također, predstavit će i vlastita istraživanja o tome što određuje vrednovanje hrane „u divljini“ vrhunskih gastronomskih restorana te rezultate nedavnog neurokognitivnog eksperimenta kojim su pokušali promijeniti preferenciju okusa u korist povrća i voća putem post-hipnotičkih uputa.

Kratki životopis

Dr. Werner Sommer profesor je biološke psihologije i psihofiziologije na Institutu za psihologiju Humboldtova sveučilišta u Berlinu. Doktorirao je 1982., a habilitirao 1991. godine na Sveučilištu Konstanz. Od 1996. do 1998. godine bio je na čelu Odjela za psihologiju Humboldtova sveučilišta u Berlinu, a od 2007. do 2010. godine vodio je Interdisciplinarni istraživački centar za konflikte u inteligentnim sustavima. Profesor Sommer također je poučavao na južnokineskom sveučilištu (South China Normal University) kao gostujući profesor, a od 2012. godine pridruženi je član Centra za nelinearne studije Baptističkog sveučilišta u Hong Kongu. Njegovi raznoliki znanstveni interesi uključuju istraživanje kognitivne kontrole, procesiranja lica, individualnih razlika u socio-emocionalnim procesima, procesiranja jezika te karakteristike hranjenja i jedenja. U svojim istraživanjima koristio je različite metodološke pristupe, uključujući EEG/EVP, EMG, endokrinološke i genetičke analize te bihevioralne mjere. Tijekom svoje bogate karijere objavio je više od 220 radova u znanstvenim časopisima, 20 poglavlja u knjigama, a citiran je više od 9 000 puta.

 

 

Profesor Manfred Spitzer

Profesor Manfred Spitzer

njemački neuroznanstvenik, psihijatar i psiholog

ravnatelj Psihijatrijske sveučilišne bolnice u Ulmu

voditelj Katedre za psihijatriju na Sveučilištu u Ulmu

osnivač Centra za neuroznanost i učenje na Sveučilištu u Ulmu

Kako nove tehnologije utječu na živote nas i naše djece

Više uskoro…

Kratki životopis

Profesor Manfred Spitzer ugledni njemački neuroznanstvenik, psihijatar i psiholog, studirao je na Sveučilištu u Freiburgu.
Od 1990. do 1997. godine radio je u Psihijatrijskoj sveučilišnoj bolnici Heidelberg. Od 1997. godine vodi Katedru za psihijatriju na Sveučilištu u Ulmu, od 1998. godine na čelu je Psihijatrijske sveučilišne bolnice u Ulmu, gdje je 2004. godine osnovao Centar za neuroznanost i učenje. Predavao je na nekim od najvećih svjetskih sveučilišta, među kojima se ističu Sveučilište u Harvardu, Heidelbergu i Oregonu.
Autor je brojnih stručnih i znanstvenih radova i knjiga iz područja neuroznanosti, psihijatrije, psihologije te učenja i dječjeg razvoja, među kojima i knjige Digitalna demencija: kako mi i naša djeca silazimo s uma u kojoj, na temelju objektivnih znanstvenih spoznaja, upozorava na posljedice koje vrijeme provedeno pred ekranima digitalnih medija može ostaviti na mozak koji se razvija.

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, kao što su nagrada Duphar Research Award Njemačkog društva za psihijatriju, psihoterapiju i neurologiju, nagrade Cogito te znanstvene nagrade Fondacije dr. Margrit Egnér. Kao uvod u okrugli stol u kojem će sudjelovati stručnjaci iz različitih područja, prof. Spitzer održat će pozvano predavanje pod naslovom „Kako nove tehnologije utječu na živote nas i naše djece“.

 

 

Ksenija Marinković

izv. prof. dr. sc. Ksenija Marinković

Izvanredna profesorica psihologije, Državno sveučilište u San Diegu, Sjedinjene Američke Države

Izvanredna profesorica radiologije, Kalifornijsko sveučilište u San Diegu, Sjedinjene Američke Države

Voditeljica laboratorija za višemodalno oslikavanje mozga “Spatio-Temporal Brain Imaging Laboratory” pri Državnom sveučilištu u San Diegu, Sjedinjene Američke Države

Mozak i alkohol: kognitivna neurodinamika i neuroadaptacija na prekomjerno opijanje

Alkohol je naširoko rasprostranjeno i društveno prihvaćeno piće koje mnogi koriste kao društveni lubrikant za „razbijanje leda” u neugodnim situacijama, kako bi se opustili te uživali u hrani i društvu. Međutim, alkohol utječe i na sposobnost procjene zahtjeva situacije te na sposobnost inhibicije neprimjerenih odgovora. U nizu istraživanja koristili smo komplementarne metode oslikavanja mozga kako bismo ispitali gdje i kada alkohol mijenja aktivnost mozga prilikom donošenja odluka. Umjerena intoksikacija ozbiljno narušava izvršnu neuronsku mrežu te najvjerojatnije dovodi do slabije samokontrole i posljedične nemogućnosti suzdržavanja od nastavka pijenja. Alkohol je najčešće zloupotrebljavana tvar, uz porast prekomjernog opijanja osobito među mladima. Čak i u odsustvu poremećaja u ponašanju, kod mladih osoba koje se prekomjerno opijaju pronašli smo značajne neuroadaptivne promjene u različitim neurofunkcionalnim područjima. Ove neuronske promjene mogu ukazivati na početne korake prema kompulzivnom pijenju.

Kratki životopis

Ksenija Marinković izvanredna je profesorica psihologije na Državnom sveučilištu u San Diegu, izvanredna profesorica radiologije na Kalifornijskom sveučilištu u San Diegu te glavna članica fakulteta u Centru za kliničku i kognitivnu neuroznanost pri Državnom sveučilištu u San Diegu. Ona je kognitivni neuropsiholog s velikim iskustvom u radu s različitim metodama oslikavanja mozga, uključujući magnetoencefalografiju i elekroencefalografiju (MEG i EEG), strukturalnu i funkcionalnu magnetsku rezonanciju (MR i fMR) i psihofiziološke mjere autonomnih funkcija. Voditeljica je laboratorija za višemodalno oslikavanje mozga „Spatio-Temporal Brain Imaging Laboratory“ pri Državnom sveučilištu San Diega, u kojem s članovima svog tima istražuje neuralne krugove u podlozi kognitivnih i emocionalnih funkcija; istražuje što se događa, kada i gdje u mozgu kada pokušavamo prepoznati lice, razumjeti riječ ili donijeti odluku. Posebno ju zanima istraživanje utjecaja alkohola na samoregulatorne funkcije, kao i neuroadaptivne promjene povezane s prekomjernim opijanjem. Surađuje i na projektima koji istražuju fibromialgiju te poremećaje iz autističnog spektra.