Milica Mikecin, naslovna docentica, vanjska suradnica na Odjelu za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta, gdje izvodi nastavu iz predmetā Hrvatska književnost u europskom kontekstu, Povijest hrvatskog književnog jezika i Hrvatska pisana kultura. Diplomirala je kroatistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i bibliotekarstvo na Odsjeku za informacijske znanosti istoga Fakulteta. Akademski stupanj doktorice znanosti iz interdisciplinarnog područja znanosti, znanstvenog polja kroatologije, stekla je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu obranivši doktorski rad pod naslovom Utjecaj grčkoga jezika na leksik najstarije faze hrvatske redakcije staroslavenskoga jezika. Područja njezina znanstvenog interesa su povijest hrvatskog jezika i književnosti, posebno srednjovjekovna književnost i straroslavenski jezik hrvatske redakcije. Autorica je više znanstvenih i stručnih radova iz navedenih područja. Sudjelovala je s izlaganijma na više domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova.

CROSBI
Google Scholar

Mario Bara, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao na dvopredmetnom studiju sociologije i povijesti 2007. Na istom Sveučilištu doktorirao je iz područja društvenih znanosti, polje sociologija 2014. Od 2008. do 2015. zaposlen je u Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu. Od 2014. radi kao vanjski suradnik, a od 2015. kao zaposlenik u statusu docenta na Odjelu sociologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Danas je izvanredni profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Bio je suradnik na projektu MZOŠ „Utjecaj migracija na regionalni razvoj Hrvatske“ (2008. – 2013.), zatim projektu Hrvatske zaklade za znanost „Sekundarno stanovanje i socijalna održivost lokalnih zajednica u Hrvatskoj“ (2014. – 2017.) i „Modernizacija urbanog života u Hrvatskoj kroz prizmu razvoja komunalne infrastrukture u 19. i 20. stoljeću IP-2016-06-2015“ (2017. – 2021.). Objavio je dvije knjige (jednu iz područja sociologije i demografije te jednu iz popularne znanosti), sedamdeset stručnih i znanstvenih radova, samostalno ili u ko-autorstvima te veći broj leksikografskih članaka. Izlagao je na više domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih konferencija.

CROSBI

Google Scholar

Karla Žagi asistentica je na Odjelu za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta i predavačica na drugom modulu Integracijsko-edukacijskog programa. Doktorirala je 2023. godine s temom Žensko lice suvremenih migracija: Akulturacijske strategije žena pod međunarodnom zaštitom u Republici Hrvatskoj. Suradnica je u nastavi na više predmeta na preddiplomskoj i diplomskoj razini studija. Sudjelovala je na više istraživačkih projekata, od kojih su neki: Modernizacijski stres, mladi i migracije Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Drugost kao društvena i kulturna odrednica hrvatske prošlosti Hrvatskog katoličkog sveučilišta i drugi.  Istraživačke interese gradi u području sociologije migracija, s naglaskom na integracijske mehanizme uključivanja migranata u društvo, istraživanje akulturacijskoga modela te testiranje integracijskih programa za što bolje uključivanje migranata u različite društvene sfere zemlje primitka.

CROSBI

Google Scholar

Tado Jurić izvanredni je profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu (izborna polja: Demografija; Politologija – Povijest). Doktorirao je na sveučilištu Friedrich-Alexander-Universität Nürnberg-Erlangen, Njemačka. Glavna područja istraživanja su mu migracije iz Hrvatske i Jugoistočne Europe, imigracija te predviđanje migracijskih i integracijskih trendova korištenjem digitalne demografije i Big Data.

CROSBI

Google Scholar

Lucija Mihaljević docentica je zaposlena na Odjelu za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Diplomirala je 2007. na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove filozofiju i religijsku kulturu, a  doktorirala 2013. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odjelu za etnologiju i kulturnu antropologiju. Radila je kao znanstveni novak na Institutu za antropologiju u Zagrebu, izvodila nastavu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, bila zaposlena kao savjetnik dekana i predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa te u Državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske na radnom mjestu tajnika kabineta. Dobitnica je triju stipendija (Grad Zagreb, Zaklada Adris, British Scholarship Trust). Usavršavala se u inozemstvu na sveučilištima u Southamptonu, Szegedu i Bozenu. Kao članica Povjerenstva sudjelovala je u postupku inicijalne akreditacije nekoliko studijskih programa. Izlagala je na više međunarodnih znanstvenih skupova i objavila radove u međunarodnim časopisima te dvije uredničke knjige. Sudjelovala je na nekoliko znanstvenih i stručnih projekta (Suvremena transformacija lokalnih jezičnih zajednica i kulturna raznolikost (196-1962766-2743); Languages in a Network of European Excellence, EC FP6; projekt Silver City Sveučilište u Zagrebu;  Žene u diplomaciji, HDK). Trenutno je suradnica na bilateralnom projektu Isoloted People and Communities in Slovenia and Croatia, HRZZ (IP92022-02), 2022-2025. Na preddiplomskom i diplomskom studiju predaje kolegije iz područja metodologije i ekonomske antropologije. U svom istraživačkom radu posebno se zanima za interkulturalni marketing i etnografije interneta.

CROSBI

Google Scholar

Anna Komarytsia predaje hrvatski jezik u Integracijsko-edukacijskom programu. Asistentica je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Diplomirala je 2018. kroatistiku i ukrajinistiku na Katedri slavistike Sveučilišta Ivan Franko u Lavovu (Ukrajina). Trenutno je postdiplomkinja iste katedre domaćeg sveučilišta i tamo je radila kao asistentica godinu dana. Sudjelovala je u brojnim znanstvenim konferencijama i seminarima još za vrijeme studija. U 2019. postala je dobitnik nagrade za studente i doktorande za najbolji znanstveni članak iz područja slavistike. Sudjelovala je u 44. Seminaru Zagrebačke slavističke škole u 2015. i nakon toga na više Erasmus+ projekata. Nekoliko puta je prevodila na Danima Hrvatske u Lavovu i Ternopilju. Bila je prevoditeljica književnih događaja povezanih s Ukrajinom u Zagrebu. Nakon početka rata u Ukrajini volontirala je u programu: Učimo hrvatski od Udruge za demokratsko društvo za odrasle osobe iz Ukrajine.

Google Scholar

Sven Simov, stručnjak s dugogodišnjim iskustvom na važnim pozicijama u području pripreme, provedbe i vrednovanja projekata financiranih sredstvima Europske unije te izrade strateških dokumenata. Uz bogato iskustvo, izdvaja se priprema više od 100 projektnih prijedloga (urbani razvoj, poduzetništvo, brownfield, promet, kulturna baština, prirodna baština, ruralni razvoj), priprema projektnih prijava kroz koje je osigurano više od milijardu eura financiranja te rad na više od 50 strateških dokumenata.