Objava za medije

Obilježen Dan Odjela za sociologiju

Već tradicionalno Odjel za sociologiju obilježava svoj dan 22. listopada na spomendan svojega zaštitnika, svetog Ivana Pavla II. Tijekom svečane akademije cijenjenom skupu obratili su se rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić i pročelnik Odjela za sociologiju izv. prof. dr. sc. Roko Mišetić. Podijeljena su priznanja studentima za za najbolji akademski uspjeh, za najbolji diplomski rad i za izniman izvannastavni angažman u akademskoj godini 2018./2019. U drugom dijelu programa održan je znanstveni kolokvij “Hrvatska i Europa 30 godina nakon pada Berlinskog zida” kojem je nazočio Veliki kancelar Hrvatskog katoličkog sveučilišta zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a uvodno predavanje je održao apostolski nuncij u Njemačkoj mons. Nikola Eterović. 

Himna Republike Hrvatske označila je početak obilježavanja Dana Odjela za sociologiju, a nakon toga je uslijedila molitva koju je predvodio sveučilišni kapelan velečasni Odilon Singbo, dok su službeni dio programa vodile studentice sociologije Matea Škomrlj i Paula Zujić.

Uz čestitku za Dan Odjela prisutnima se obratio rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić, osvrnuvši se na napredak koji je vidljiv iz rada i aktivnosti profesora i studenata Odjela za sociologiju. Pozvao je sve da na tragu svetog Ivana Pavla II. budu doprinos pluralnosti te da imaju katolički pogled na društvo.

Izvješće o radu i aktivnostima Odjela za sociologiju tijekom protekle akademske godine predstavio je pročelnik Odjela izv. prof. dr. sc. Roko Mišetić. Osim kvantitativnog povećanja dogodio se, također, i izniman kvalitativan pomak koji je ponajprije vidljiv po obrani čak tri doktorata u protekloj akademskoj godini: dr. sc. Ivana Brstilo Lovrić, dr. sc. Mateja Plenković te dr. sc. Jeronim Dorotić. „Naši sveučilišni nastavnici protekle su akademske godine objavili ili poslali na objavu više od 50 znanstvenih radova, objavili ili čekaju objavu dvije znanstvene knjige, objavili dva projektna izvješća, uredili jedan zbornik, sudjelovali na preko 20 znanstvenih skupova, organizirali jedan znanstveno-stručni skup (Etnokulturni identitet Hrvata u Vojvodini) te u njih nekoliko sudjelovali u organizacijskim ili programskim odborima, dok su svoju stručnost naši djelatnici prezentirali na nizu okruglih stolova, predstavljanja knjiga, stručnih simpozija, u stručnim povjerenstvima, u radnim tijelima za donošenje strategija i dr.“ U akademskoj godini 2019./2020. s izvođenjem započeo je djelomično promijenjen preddiplomski studijski program, a od iduće akademske godine očekuje se pokretanje dvopredmetnog studija sociologije. U protekloj akademskoj godini preddiplomski sveučilišni studij Sociologija uspješno je završilo 18, a diplomski sveučilišni studij 26 studenata, dok je na poslijediplomskoj razini upisana prva generacija studenata. „Kada govorimo o potvrdi našeg rada na Sveučilištu ne smijemo zanemariti izvannastavni angažman naših studenata. Nas na Odjelu posebno veseli i čini ponosnim činjenica da je Klub studenata sociologije „Nexus“u proteklih godinu dana uspio organizirati i provesti čak dva studentska kongresa: „Hrvatska društvena stvarnost: vrijednosti i promjene“ održanog 28. studenog 2018. godine i jučerašnji pod nazivom ”Izazovi (post)moderne”. Ovdje još jednom koristim priliku da im na tome čestitam.“ Zaključno, profesor Mišetić je zahvalio svim zaposlenicima Sveučilišta, kolegama s drugih Odjela i svim prisutnima na podršci koju pružaju studentima i profesorima Odjela za sociologiju.  

Uslijedila je dodjela priznanja studentima za najbolji akademski uspjeh, za najbolji diplomski rad i za izniman izvannastavni angažman u akademskoj godini 2018./2019.

Priznanja za najbolji akademski uspjeh ostvaren u akademskoj godini 2018./2019. dodijeljena su studenticama:
Ani Posarić, studentici I. godine preddiplomskoga sveučilišnog studija Sociologija, težinski prosjek ocjena 4.230,
Patriciji Križanac, studentici II. godine preddiplomskoga sveučilišnog studija Sociologija, težinski prosjek ocjena 4.857,
Pauli Zujić, studentici III. godine preddiplomskog sveučilišnog studija Sociologija, , težinski prosjek ocjena 4.875,
Nikolini Peršić, studentici I. godine diplomskog sveučilišnog studija Sociologija, težinski prosjek ocjena 4.867,
Ani Košić, studentici II. godine diplomskog sveučilišnog studija Sociologija, težinski prosjek ocjena 4.833,
Moniki Krijan, studentici II. godine diplomskog sveučilišnog studija Sociologija, težinski prosjek ocjena 4.833, 

Magistra sociologije Ivana Bivol dobila je priznanje za najbolji diplomski rad u akademskoj godini 2018./2019.  pod naslovom „Usporedba potrošačkih praksi u socijalizmu i kapitalizmu: primjer hrvatskog društva“ izrađen pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Luke Šeše.  Priznanje za izniman izvannastavni angažman u akademskoj godini 2018./2019. u cilju promicanja Odjela i struke dodijeljeno je studenticama Matei Škomrlj i Zrinki Babić. Studentice su voditeljice Kluba studenata sociologije Nexus koji redovito organizira događanja koja promiču sociološku struku uz poštivanje vrijednosnih i identitetskih svjetonazora Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

U glazbenom dijelu programa sudjelovali su studenti Odjela za sociologiju Maja Golubić i Matija Miličević–Gregov, Ana Radelić te Dora Škender i Lovro Knežević.

*****

Znanstveni kolokvij „Hrvatska i Europa 30 godina nakon pada Berlinskog zida“ održan je u drugom dijelu obilježavanja Dana Odjela za sociologiju. Svoju pozdravnu riječ cijenjenom skupu uputio je Veliki kancela HKS-a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Istaknuvši da je znakovito što se ovaj akademski čina poklapa s liturgijskim blagdanom svetoga pape Ivana Pavla II. čija je crkvena služba, osobito njegov dugi pontifikat, nedjeljivo povezan s neočekivanim i obećavajućim preokretom događanja u zemljama Srednje i Istočne Europe, što je imalo i širi utjecaj za geopolitički tijek svjetske povijesti, Kardinal je podsjetio da se 1989. predstavlja kao vrhunac tih događanja, a rušenje Berlinskoga zida simbolom urušavanja komunističkoga režima.

– Smijemo slobodno reći da je tim procesima Crkva svojim unutrašnjim zalaganjem, utemeljenim na biblijskoj antropologiji po kojoj svaki čovjek nosi u sebi sliku Božju te, stoga, zaslužuje poštivanje, dala valjan doprinos, i to prvotno u obrani i promicanju prava svake ljudske osobe. U snažno ideologiziranoj okolini, gdje je partijska privilegiranost i nametnuta diskriminacija ostalih građana, gušila svijest o jednakopravnom ljudskom dostojanstvu svakoga građanina, bez obzira kakva god bila njegova osobna uvjerenja, takvo crkveno zalaganje velika većina prepoznala je kao širenje ozračja slobode i otvaranje prostora za rješenja koja će i na političkom području omogućiti nove putove demokratizacije ljudskoga društva. U tom povijesnom procesu, opterećenom nizom mučnih iskustava nepravde i mržnje, teškom socijalni sukobima i gospodarstvom u raspadu, počele su se buditi nove nade i povjerenje prema boljoj budućnosti. To smo i mi u Hrvatskoj, kao i u tadašnjoj federalnoj tvorevini, osjetili, živjeli i jačali nadu da je moguće promijeniti europski poredak koji je proizašao iz Drugoga svjetskog rata i zapečaćen ugovorima na Jalti.  – rekao je Kardinal.

U govoru je također napomenuo da je Hrvatski episkopat, kao i sveukupna tadašnja biskupska konferencija, dao podršku demokratizaciji hrvatskoga društva, posebno svojim porukama i izjavama. Ujedno je opisao osnivanje Komisije Iustitia et pax na zasjedanju Biskupske konferencije Jugoslavije 12. listopada 1988., čija se je druga sjednicu, istovremeno i izvanredna, održala 11. studenoga 1989., dva dana nakon datuma pada Berlinskoga zida.

 – Na toj smo Sjednici, u svjetlu najnovijih zbivanja u Europi, razmotrili i razvoj događaja u nas – kazao je Kardinal te citirao Priopćenje s toga izvanrednoga sastanka o aktualnoj društveno-političkoj situaciji: „Velik je korak kod nas učinjen kad se načelno usvojilo da je bitan preduvjet demokracije pravna država. Nije od manjeg značenja ni činjenica da se jednako prihvatilo načelo da je preduvjet pravne države nezavisno sudstvo. Ali nisu još jednako razjašnjeni preduvjeti za ostvarenje nezavisnog sudstva. Jedan od najvažnijih je svakako i taj da zakonodavac unaprijed zakonski strogo precizira svu materiju s područja krivičnog i kaznenog prava. Civilizacijska je, naime, tekovina od vremena rimskoga prava da se sve odredbe i svi izrazi toga područja tumače u najužem smislu u korist okrivljenoga. Zato, može li u pravnoj državi građanin bilo sudski bilo politički odgovarati primjerice za kontrarevoluciju, nacionalizam (…) separatizam, klerikalizam, klerofašizam, kleronacionalizam i slično, dok zakonodavac nije precizno odredio u čemu je nedopustivost ili kažnjivost inkriminacije koja se pokriva tim i sličnim izrazima? I tko ima pravo na takva inkriminiranja?

Na kraju je, potičući kako bi ovoj temi, uzevši u obzir neke nove nijanse i znanstveni rad, danas također bilo potrebno ponovno pokrenuti stručnu diskusiju, svim sudionicima poželio je uspješan rad, zauzetu diskusiju i plodne zaključke. Govor je zaključio riječima: – Neka nam nebeski zagovor pape hrvatske nade svetoga Ivana Pavla II. izmoli obilan blagoslov od dobroga Boga.

Pozdrav dobrodošlice svima je uputio i rektor HKS-a profesor dr. sc. Željko Tanjić, posebno pozdravivši Velikoga kancelara HKS-a kardinala Bozanića: – Drago nam je uvijek kada ste Vi među nama kao naš osnivač, kao onaj koji prati i podupire rast i razvoj našega Sveučilišta. – Rektor Sveučilišta na poseban je način pozdravio i mons. Nikolu Eterovića, apostolskoga nuncija u Republici Njemačkoj, doajena diplomatskoga zbora, dugogodišnjega generalnoga tajnika Biskupske sinode u Rimu, ali i živoga sudionika mnoštva događaja upravo iz toga vremena o kojemu danas govorimo, tada u službi Državnoga Tajništva Svete Stolice. U svom se govoru rektor Tanjić osvrnuo na fotografiju svetoga Ivana Pavla II. postavljenoj na pozornici. Riječ je o fotografiji s jednoga predavanja koje, još kao profesor Karol Józef Wojtila, držao svojim studentima u Lublinu na Katoličkom sveučilištu koje je proslavilo stoljeće djelovanja. – Ova fotografija nas podsjeća da je sveti Ivan Pavao II., kao vizionar, kao papa, kao svetac, ali i profesor, kao nastavnik, svojim djelovanjem uvijek činio sve za istinu o čovjeku u svjetlu Božje objave – apostrofirao je rektor Tanjić.

Uslijedila su izlaganja. Na znanstvenom kolokviju sudjelovali su mons. Nikola Eterović, apostolski nuncij u Njemačkoj, saborski zastupnici dr. sc. Miro Kovač i Davor Ivo Stier, s Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić, prof. dr. sc. Gordan Črpić i izv. prof. dr. sc. Tomislav Anić.

U svom je govoru nuncij Eterović je istaknuo da premda Ivan Pavao II. nije nikada sebi pripisivao velike zasluge za propast komunizma, u tome je vidio Božju providnost i objektivne povijesne okolnosti, ipak bez njegovog izbora za papu, njegove mesijanske vizije, primamljive mistike, snage duha i inzistiranja na ljudskim pravima, teško bi se to dogodilo. Nuncij Eterović istaknuo je neke bitne činjenice o samom Berlinskom zidu, koji je bio dugačak 167,8 kilometara, a čija je gradnja započela 13. kolovoza 1961. pao je 9. studenoga 1989. te je dijelio je grad odnosno Njemačku i Europu 28 godina. Bio je visok 3,6 metara. Prije gradnje u Zapadnu Njemačku je prebjeglo oko tri i pol milijuna ljudi, 20 posto stanovništva Istočne Njemačke, a poslije preko zida 5075 osoba među njima 574 vojnika. „Ivan Pavao II. bio je glas do tada Crkve šutnje u zemljama srednje i istočne Europe. Nakon manje od mjesec dana od izbora za papu, 5. studenoga 1979. godine, Ivan Pavao II. hodočastio je u Asiz i iz naroda je netko uzviknuo: ‘Živjela Crkva šutnje!’. Rimski prvosvećenik je odgovorio: ‘Ne, Crkva šutnje više ne šuti, jer govori ustima pape’”, podsjetio je nuncij Eterović. Od početka svog pontifikata sveti papa Ivan Pavao II. dao je osobiti pečat takozvanoj ‘istočnoj politici Svete Stolice’.  Podržavao je redovite susrete i dijaloge predstavnika dviju strana – Crkve i komunista – koje je već otprije vodio nadbiskup Agostino Casaroli. O Papinim zaslugama u padu komunizma posvjedočili su također ruski i njemački čelnici Mihail Gorbačov i Helmut Kohl. Izdvojimo i nuncijeve riječi da je Papin doprinos bio prvenstveno duhovne naravi. Radilo se o divovskoj borbi za čovjeka, obrani dostojanstva ljudske osobe, primjenjivanju kršćanske antropologije koja se temelji na dostojanstvu svake ljudske osobe koja je stvorena na sliku Božju. „Prema tome, čovjek je usmjeren Bogu te samo u susretu s Njim može ostvariti u punini ispunjenje svih životnih težnji. Ivan Pavao II. tu je istinu imao na umu kad je neumorno promicao poštivanje ljudskih prava, posebno pravo na vjersku slobodu. Budući, pak, da osoba nije otok, nego živi u zajednici, Ivan Pavao II. je zastupao i pravo naroda i nacija”, rekao je nadbiskup Eterović.

Uz članove Akademske zajednice i Senata Sveučilišta, profesore i asistente, djelatnike te studentice i studente, kolokviju je prisustvovala predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora doc. dr. sc.  Irena Petrijevčanin Vuksanović te mons. Janusz Blachowiak, prvi tajnik Apostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj, mons. Enzo Rodinis, predstavnici crkvenih ustanova, veleposlanici, političkoga života, poslovnoga svijeta, svijeta umjetnosti, kulture i medija.

Tekst: Ured za odnose s javnošću HKS-a/Marta Šuća, studentica prve godine diplomskog studija Sociologija/Ika.hr

 


Prethodne objave:


Arhiva objava za medije

Objave press centra

Novosti i obavijesti

Najave događanja