Sociopsihološke odrednice i načini ojačanja percepcije rizika zbog klimatskih promjena

Inozemna su istraživanja pokazala kako je percepcija rizika zbog klimatskih promjena najvažnija odrednica uspješnosti mjera poticanja ljudi na ponašanja kojima se može ublažiti utjecaj klimatskih promjena. Prema sociopsihološkom modelu percepcije rizika zbog klimatskih promjena (van der Linden, 2005), postoji niz odrednica percepcije ovog rizika, a koje se općenito mogu svrstati u četiri kategorije: kognitivne odrednice (npr. znanje o klimatskim promjenama), emocionalne (npr. zabrinutost zbog klimatskih promjena), sociokulturalne (npr. vrijednosti) i sociodemografske (npr. spol, obrazovanje) odrednice. Iako u literaturi postoji relativno velik broj sociopsiholoških istraživanja percepcije rizika zbog klimatskih promjena, nijedno nije provedeno u hrvatskom kontekstu. Stoga je cilj projekta na uzorku hrvatskih građana proučiti razinu i odrednice percepcije rizika zbog klimatskih promjena, te njenu povezanost s ponašanjima kojima se može ublažiti utjecaj klimatskih promjena. U okviru ovog cilja projekta, provest će se online korelacijsko istraživanje na kvotnom uzorku od otprilike 1.000 punoljetnih građana Republike Hrvatske. U projektu će se provesti i jedno eksperimentalno istraživanje na oko 100 zagrebačkih studenata, a kojemu je cilj ispitati postoji li utjecaj poruka o klimatskim promjenama koje pobuđuju negativnu emociju straha i pozitivnu emociju nade u vezi klimatskih promjena na percepciju rizika zbog klimatskih promjena. Naime, korelacijska su istraživanja općenito pokazala kako su emocije jedna od najvažnijih odrednica percepcije rizika zbog klimatskih promjena. Stoga ne iznenađuje što se u različitim komunikacijskim strategijama koristi upravo pobuđivanje emocija u svrhu ojačanja percepcije rizika zbog klimatskih promjena, i to prvenstveno emocije straha.  Međutim, neki autori upozoravaju da pobuđivanje neugodne emocije straha kod ljudi izaziva izbjegavanje ove teme, te da se treba okrenuti pobuđivanju pozitivnih emocija u vezi klimatskih promjena, poput nade. Usprkos preporukama, u literaturi dosada nije provedena eksperimentalna provjera toga može li se percepcija rizika zbog klimatskih promjena ojačati pobuđivanjem pozitivnih emocija kod ljudi u vezi klimatskih promjena.

U projektu će se provesti dva istraživanja.

Osnovni podaci:

• Naziv projekta: Sociopsihološke odrednice i načini ojačanja percepcije rizika zbog klimatskih promjena
• Naziv poziva: Natječaj za realizaciju jednogodišnjih znanstvenih projekata Hrvatskog katoličkog sveučilišta za 2023. godinu
• Voditeljica projekta: izv.prof.dr.sc. Ivana Vrselja
• Iznos potpore: 3.318,07 eura
• Početak izvedbe projekta: siječanj 2023. godine
• Kraj izvedbe projekta: prosinac 2023. godine
• Izvor financiranja: Hrvatsko katoličko sveučilište

 Ciljevi projekta:

1. Ispitati razinu percepcije rizika zbog klimatskih promjena na uzorku hrvatskih građana, odrednice percepcije ovog rizika kao i njenu povezanost s ponašanjima kojima se mogu ublažiti klimatske promjene.
2. Ispitati postoji li utjecaj poruka o klimatskim promjenama koje pobuđuju negativnu emociju straha i pozitivnu emociju nade u vezi klimatskih promjena na percepciju rizika zbog klimatskih promjena.