U srijedu 8. ožujka predstavljeni su rezultati projekta „Razvoj novog modela stjecanja kliničkih vještina provedbom stručne prakse na studiju sestrinstva“.

Na početku je sve nazočne pozdravio rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić, zahvalivši ponajprije voditeljici projekta izv. prof. dr. sc. Marti Čivljak, pročelnici Odjela za sestrinstvo, kao i svim koordnatorima, mentorima, studentima sudionicima projekta, stručnim službama na Sveučilištu koji su sudjelovali u uspješnoj provedbi projekta, ali i partnerskim ustanovama Kliničkom bolničkom centaru „Sestre milosrdnice“ iz Zagreba, Općoj bolnici Karlovac Opća bolnica „Dr. Ivo Pedišić“ iz Siska na izvrsnoj suradnji.

Izv. prof. Marta Čivljak predstavila je rezultate projekta i istaknula u svom uvodu: „Na kliničkim vježbama   studenti uvježbavaju vještine, ali i uče na temelju radnih zadataka. Tako  stječu ne samo znanje već i kliničku osposobljenost. Stoga  je Projekt „Razvoj novog modela stjecanja kliničkih vještina provedbom stručne prakse na studiju sestrinstva“ koji je financiran u maksimalnom iznosu prihvatljivih troškova u visini 3. 387.404, 22 kn. bio  od iznimne važnosti za naš Odjel sestrinstva i naše Sveučilište. Riječ je o projektu koji  nam je omogućio uvođenje dva  nova modela stručne prakse: model multicentrične medicinske edukacije (engl. distributed medical education – DME) koji se zasniva se na decentraliziranom modelu edukacije izvan isključivo tercijarnih zdravstvenih ustanova i daje bolji uvid u zdravstvene potrebe stanovništva, te model kontinuirane integrirane prakse (engl. longitudinal integrated clerkship – LIC) koji je omogućio da studenti budu kontaktu s pacijentom kroz cijeli proces liječenja i rehabilitacije od prvoga posjeta zdravstvenoj ustanovi pa nadalje. Uvođenjem novih modela stručne prakse željeli smo povećati kompetencije studenata koje nije moguće ostvariti praksom koja se većinom odvija u zdravstvenim ustanovama tercijarne razine.”

Početak projekta obilježila je pandemija COVID – 19 kada je došlo do značajnih promjena u obrazovanju medicinskih sestara i ostalih studenta iz biomedicinskog područja. Radi zaštite zdravlja studenata, zdravstvenih djelatnika te sprečavanja širenja zaraze, bolnice i ostale zdravstvene i socijalne ustanove su zabranile provedbu kliničkih vježbi. Uslijedio je i potres u Zagrebu i u Sisku kojim su bile pogođene i naše partnerske ustanove. Bez obzira na sve projekt se razvijao i kad su mjere bile ublažene počele su se provoditi zadane aktivnosti.

Projekt se sastojao od četiri elemenata:

  1. Razvoj novog modela stručne prakse prema modelu kontinuirane integrirane prakse i multicentrične medicinske edukacije
  2. Provedba stručne prakse
  3. Promidžba i vidljivost
  4. Upravljanje projektom i administracija

Rezultati projekta pokazali su je razvijen novi model stručne prakse prema modelu kontinuirane integrirane prakse i multicentrične medicinske edukacije na način da je učinjeno sljedeće:

  • formirana stručna skupina za razvoj prakse prema modelu kontinuirane integrirane prakse i multicentrične medicinske edukacije
  • izrađeni ishodi učenja
  • razvijena e-knjižica kliničkih vještina
  • izrađen Objektivno strukturirani klinički ispit (OSKI) kojim će se vršiti vrednovanje stečenih ishoda učenja
  • angažirana 3 vanjska predavača koji će prenijeti ekspertizu provjere ishoda stručne prakse
  • izrađen priručnik za razvoj i provedbu stručne prakse
  • opremljen kabinet kliničkih vještina – Virtualni pacijent
  • uspostavljen studentski inkubator
  • provedena 3 zajednička istraživačko-inovacijska projekta studenata, mentora i nastavnika povezanih sa stjecanjem ishoda učenja
  • izrađena web aplikacija za registraciju ponuđača stručne prakse
  • izvršena evaluacija novog modela stručne prakse

U svezi provedbe stručne prakse formirana je stručna skupina za reorganizaciju Odjela za sestrinstvo, uspostavljen organizacijski model provedbe novog modela stručne prakse, dogovoreni uvjeti nadzora nad radom studenata tokom provedbe stručne prakse, održane su održane 3 edukacije za mentore (educirano 25 mentora), provedena je stručna praksa za 100 studenata i potpisani su ugovori s poslodavcima u sklopu kojih će se izvršiti provedba stručne prakse.

Pročelnica Čivljak je istaknula kako je Odjel za sestrinstvo, studij sestrinstva i projekt bili promovirani i postigli su visoku vidljivost. Održane su konferencije za medije, izrađena je projektna brošura, unaprijeđen je internetski portal studija sestrinstva, izrađen je video o projektu kao i animirani video, a bila je živa medijska prisutnost u vidu televizijski i radijskih nastupa kao i na društvenim mrežama.

Za projekt su provednei postupci javne nabave u skladu s načelima javne nabave, održan je niz sastanaka i poslana su i odobrena sva narativna i financijska izvješća projekta.

Na završetku projekta provedena je i evaluacija projekta. Pročelnica Čivljak je rekla: „U istraživanju je bilo uključeno 100 studenata prijediplomskog studija sestrinstva koji su bili sudionici Projekta.  Nakon završene kliničke nastave studenti su pozvani da ispune anketni upitnik na platformi Google Forms. Podaci su prikupljani anonimno od 1. do 14.veljače 2023. godine. Od ukupno 100 ispitanika kojima je poslan poziv, anketnom se istraživanju odazvalo njih 85, od koji je 48 studenata koji su kliničku praksu obavili u Zagrebu, a 37 u Karlovcu i Sisku.
Rezultati su pokazali da je razina zadovoljstva studenata vrlo visoka te da ne postoji razlika u kvaliteti mentoriranja i kliničke nastave studenata sestrinstva u zdravstvenim ustanovama u gradu Zagrebu te manjim gradovima (Sisak i Karlovac). Mentori u Zagrebu i izvan Zagreba su uglavnom ocjenjeni odlično.
Usporedna analiza ocjena mentora od strane studenata prema mjestu održavanja kliničke nastave pokazuje da postoji minimalna razlika između Zagreba i ustanova izvan Zagreba. Stupanj slaganja s 12 tvrdnji u kojima su se ispitanici pomoću Likertove skale izjašnjavali za svoje slaganje s tvrdnjom ili ocjenu rada mentora se statistički značajno razlikuje samo kada je u pitanju odnos mentora prema kolegama na Odjelu i timskom radu. U zadnjem dijelu upitnika studenti koji su bili na kliničkoj nastavi izvan Zagreba izražavali su svoje slaganje ili ne slaganje s tvrdnjama o prednostima nastave u manjim mjestima. Kod pet od šest tvrdnji slaganje je bilo iznad polovično (51,35 – 75,68 %). Jedina tvrdnja s kojom se manje od polovice (48,65 %) studenata slaže je ona da su opće bolnice i manje opterećene nastavom. Međutim, kad pogledamo rezultate prikazane na tablici vidimo kako 2,5 puta više studenata smatra da u općim bolnicama postoji više mogućnosti za samostalno izvođenje vještina. Skoro tri puta više studenata smatra da u općim bolnicama postoji više mogućnosti za ponavljanje vještina i da  je u  općim bolnicama moguće organizirati manje grupe studenata. Skoro dva puta više studenata potvrđuje da je u općim bolnicama moguće pratiti mentora i u smjenskom radu“

Na kraju svog izlaganja pročelnica Čivljak još je jednom svima zahvalila na susretljivosti i suradnji te osobito pohvalila rad studenata i njihov angažman u projektu.

 

 

 

 

Hrvatsko katoličko sveučilište