Select Page
 

Hrvatsko katoličko sveučilište uvodi studij medicine. O razlozima pokretanja studija medicine prvi je progovorio rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, prof. dr. sc. Željko Tanjić istaknuvši koliko je to velika i značajna vijest.

“To je uistinu velika vijest. Medicina je uistinu jedan važan, kompleksan studij koji na mnogim sveučilištima predstavlja izazov i govori o njihovom cjelokupnom razvoju. Pokretanje ovog studija trajalo je godinama i ono nije pokrenuto preko noći. To je bilo razdoblje intenzivnog rada, mnogo ljudi i jednoga tima. Ovom prilikom želio bih zahvaliti svima onima koji su radili na tom programu, posebice prof. dr. Damiru Sapunaru i kolegama sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i naravno, svim kolegicama i kolegama s naših sveučilišta, fakulteta, raznih bolnica i područja ne samo biomedicine, nego i znanosti. Zašto ovaj studij? Nabrojat ću neke razloge koji možda nisu poredani po važnosti, nego onako kako mi dolaze na um. Prvo, poslanje svakog katoličkog sveučilišta jest društvena briga i odgovornost. U ovom trenutku pandemije, ali još i ranije, jasno se pokazalo da u Hrvatskoj i u svijetu nedostaje medicinskih i zdravstvenih djelatnika. Ne samo liječnika, nego medicinskih sestara. Prema nekim procjenama, nedostajat će ih više milijuna u Europskoj uniji. Naravno, mi smo svjesni da s jednim malim fakultetom ne možemo to popuniti, ali to je jedan važan znak brige i odgovornosti katoličkih sveučilišta i Crkve i za ta važna zvanja i zanimanja koja su ključna u našem životu i društvu. Drugo, sva sveučilišta, posebice katolička imaju u sebi brigu za one ugrožene, na rubu i one koji su u potrebi. Te potrebe su različite, one mogu biti duhovne, psihičke i fizičke prirode. Kroz Medicinski fakultet katolička sveučilišta nastoje prikazati jedan specifičan pristup ljudskom životu i zdravlju. Rektor Tanjić spomenuo je i da je “studij sestrinstva na Katoličkom sveučilištu iznutra je iznjedrio studij medicine koji je pokazao početak jednog novog razdoblja rasta sveučilišta, a s druge strane, pokazuje svu snagu, govorim u skromnosti, našeg sveučilišta u njegovom dosadašnjem razvoju”, istaknuo je.

Prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta

 

Pitanje o financiranju studija na Medicine na HKS-u vrlo je aktualno nakon objavljene vijesti o osnutku studija. “Pitanje financiranja normalno je i važno pitanje koje zanima mnoge građane Republike Hrvatske. Hrvatsko katoličko sveučilište je vezano uz državni proračun prema kojem pristupamo odgovorno, ali i ponajprije uz velika ulaganja Zagrebačke nadbiskupije i Crkve, no naravno tu dolazi i obitelj i pojedinac. Temeljna je činjenica da ulaganje u studenta medicine stoji oko 100 tisuća kuna, studij na HKS- po godini je 38 tisuća kuna. To znači da je onaj ostatak od 62 tisuće kuna osiguran od strane zajedničkog djelovanja Crkve i društva. Svjesni smo činjenice da je to velik novac u hrvatskome društvu, ali HKS postupno gradi sustav stipendiranja i drugih načina djelovanja kako bi olakšalo studentima da mogu proći kroz studij. Tako da pristup takvom školovanju mogu imati i oni iz siromašnijih obitelji, što je i poslanje Crkve. Plaćanje školarine od 38 tisuća kuna ne plaća se odmah, već na različite načine, u dogovoru sa studentima i vjerujem da to neće biti prepreka za upis. Vjerujem da je to ulaganje i društvene zajednice, Crkve i obitelji u pojedinca, ali i u budućnost.”

Prof. dr. sc. Dalibor Karlović, obnašatelj dužnosti dekana Medicinskog fakulteta HKS-a progovorio je o izgledu i načinu studija, ali i iskazanom interesu za upis Medicine na HKS-u. “Riječ je o integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju. Studij medicine zahtjevan je studij koji budućeg liječnika treba nužno oblikovati ne samo u znanju, nego i pozivu. U biti, liječnik nije zanimanje već zvanje. Interes je jako velik. Mnogo maturanata je pokazalo interes za studiranje Medicine na HKS-u te smo zbog toga iznenađeni velikim interesom u posljednja dva tjedna, ali i onih studenata koji su stavili naš studij kao prvi izbor. Nadamo se da ćemo dobro krenuti. Sve pripreme za početak akademske godine smo napravili, nastavnici, učionice i praktikumi su spremni. Studenti samo trebaju doći”. Na upit o nastavnicima koji će predavati prof. Karlović rekao je da su uvjeti za izbor u nastavničko zvanje poznati, ali kao dodatni kriterij u medicini spomenuo je položen specijalistički ispit. “To je dodatno potrebno u medicini za razliku od drugih studija. Za prvu godinu bit će preko 40 nastavnika samo na prvoj godini. To će biti veliki organizacijski izazov. Bitno je reći da bez obzira na broj upisanih studenata bit će potreban velik broj nastavnika jer je specifičnost našeg studija mentorski pristup. To znači da će svaki student u ovih šest godina imati profesora koji će ga pratiti tijekom šestogodišnjeg studija. Profesor Karlović spomenuo je i bolnice gdje će studenti ići na praksu, ali i visoke ustanove s kojima je ostvarena suradnja. “Imamo potpisane sporazume i ugovore o suradnji s nizom ustanova i ovom prilikom ne bih isticao neku određenu i posebnu jer su nam sve zdravstvene ustanove jednako važne u organizaciji našeg studija, ali za sada je to preko 20 zdravstvenih ustanova s kojima imamo potpisane ugovore o suradnji. Mi ćemo taj popis proširivati. Postoji veliki interes i od privatnih zdravstvenih ustanova i to će biti poseban izazov i dodatna vrijednost u našem studiju Medicine na HKS-u”, rekao je.

Prof. dr. sc. Dalibor Karlović, o.d. dekana Medicinskog fakulteta HKS-a

 

Pitanje priziva savjesti

Na pitanja potaknuto reakcijama u javnosti kada je objavljena da HKS- otvara i program studija medicine, prof. Karlović progovorio je i tematici priziva savjesti te na koji način će se govoriti o istoj i na studiju medicine HKS-a. “Priziv savjesti će se problematizira na našem studiju kao što se problematizira na bilo kojem drugom studiju medicine. Svaki student će dobiti adekvatne informacije i na osnovu toga, svatko će po svojoj savjesti postupati i onda kada bude radio kao liječnik”. Rektor HKS-a,  prof. Tanjić na upit se nadovezao dopunivši riječima da će studij Medicine na HKS-u “pokazati sve važnosti priziva savjesti, polazeći iz kršćanske antropologije. Naravno da studentu medicine iz HKS-a neće biti uskraćena nijedna bitna informacija, ali će ga se sigurno poticati da vidi važnost i vrijednost toga načina djelovanja kao i što će mu su jasno pokazati da vidi vrijednost života od samoga začeća pa do prirodne smrti. Kako će liječnik kasnije djelovati to ovisi o njemu, ali nadamo se da će to biti dobro formirana i izgrađena savjest, stručno i osobno”, naglasio je prof. Tanjić.

Koliko je studij sestrinstva na HKS-u pomogao da bi uopće došlo do studija Medicine?

Izv. prof. dr. sc. Marta Čivljak, pročelnica Odjela za sestrinstvo HKS-a

 

“Studij sestrinstva započeo je 2015. na kojem se okuplja broj nastavnika koji su pomogli u organizaciji i realizaciji studija sestrinstva, a istovremeno su radili i na pripremama za studij medicine. Dakle, riječ je o profesionalcima koji su imali iskustva rada u drugim sveučilištima, postdiplomskim studijima, koji imaju karijeru iza sebe i ispred sebe te su se zalagali i radili na tom projektu. Radili smo istovremeno na izvrsnosti studija sestrinstva koji je moderan i u skladu s Direktivom Europske unije, a s druge strane riječ je o liječnicima, specijalistima, znanstvenicima koji su svoju ekspertizu iskoristili i pomogli u realizaciji ovog projekta. Završenih studenata ovog profila imamo preko 150 diplomiranih, a preddiplomskog i dvostruko više. Koliko su studenti HKS-a u praksi drugačiji od drugih prof. Čivljak naglasila je posebnost studenata u holističkom pristupu čovjeku, a to primjećuju i mentori na terenu i praksi. “Naglasila bih da su svi naši studenti na različitim studijima posebni i drugačiji. To dobijemo kao povratnu informaciju u obliku evaluacije sa stručnih praksi. Posebno za moje studente znam od mentora da su odgovorni, savjesni i posebni po holističkom pristupu čovjeku i zaista pristupe čovjeku kao osobi u potrebi. Mislim da kroz studij s njima mnogo radimo na komunikacijskim vještinama, etičkim pitanjima u sestrinstvu, osim stručnog djela koji je temeljen na dokazima. U tom smislu ih jačamo za teren, odnosno praksu. Klinike gdje će studenti medicine polaziti na praksu su zdravstvene ustanove u kojima naši studenti već šest godina idu pa i tu imamo iskustva. Mislim da će u tom smislu studentima biti lakše jer smo već “probili” led. Prepoznatljivi smo i moram reći da su mentori sretni kada naši studenti dolaze na praksu i vježbe jer su dobri i od njih imaju koristi.

 

 
 
 
 
 
 
 
IZVOR: IKA.HR