U četvrtak, 13. siječnja u dvorani „Blaženi Alojzije kard. Stepinac“, na dan kada obilježavamo tridesetu obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske od strane Svete Stolice, održan je skup u sklopu ciklusa predavanja, tribina i okruglih stolova Put suverenosti kojim će se obilježiti trideset godina međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.

Skup je započeo zajedničkom molitvom koju je predvodio sveučilišni kapelan vlč. Marko Čolić, a nastavio se pozdravnim govorima velikog kancelara Hrvatskog katoličkog sveučilišta i zagrebačkog nadbiskupa Josipa kard. Bozanića, apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj NJ. E. mons. Giorgia Lingue i rektora Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željka Tanjića.

U svom govoru kardinal Josip Bozanić istaknuo je da je međunarodnom priznanju Hrvatske prethodio nametnuti rat, napadi na brojne hrvatske gradove, protjerivanje stanovništva te uništavanje obiteljskih kuća, ali i kulturnih i vjerskih objekata te nastavio:

U tom su razdoblju mladi hrvatski branitelji izlagali svoje živote da obrane svoje najbliže i rodnu grudu. Nisu otišli ratovati u tuđe zemlje. Potrebno je iznova podcrtavati da je nakon svega toga došlo do međunarodnog priznanja Hrvatske u siječnju 1992. godine. Priznanje Hrvatske omogućilo je novi put prema miru i dolazak mirovnih snaga u našu domovinu.  

Iako Sveta Stolica nije prva među državama koje su priznale RH, ona to nije učinila 15. siječnja 1992., kada su Republiku Hrvatsku i Sloveniju priznale zemlje članice tadašnje Europske zajednice, nego dva dana ranije. Sveta Stolica je i u tome pokazala svoju samostalnost jer ona nije ni politička sila niti samo europska stvarnost. Njezino priznanje nije bilo protiv drugih republika tadašnje Jugoslavenske federacije. Njezino se priznanje temelji na etičkim i demokratskim principima, a imalo je za cilj prekid ratnih razaranja, poštivanje legitimnih prava svakoga naroda i stvaranje uvjeta za mir i suživot.

Stoga zahvaljujući veleučenom rektoru Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta prof. dr. sc. Željku Tanjiću, svim organizatorima i sudionicima ovoga skupa želim da i ovaj akademski čin, propitkujući nedavnu prošlost, baci tragove svjetlosti u našu sadašnjost i otvori nove perspektive za sinodalni hod prema budućnosti, istaknuo je kardinal Bozanić.

 

Neovisnost je nužna i neophodna, ne da bi se zatvorila u narcistično blagostanje, već kako bi se otvorila zajednici naroda i dala svoj jedinstveni doprinos. Tada neovisnost postaje izazov. Čovjek nikada nije zadovoljan onime što postiže, uvijek traži nešto novo, nešto više. Nije bilo dovoljno stvaranje neovisne i slobodne države kako bi se Hrvati zadržali u svojoj lijepoj i voljenoj domovini. Sloboda uvijek ima dva lica i sa sobom uvijek nosi rizik od disperzije.
Tada je važno ne rasipati vrijednosti koje su sakupljene u ponekad bolnom hodu. Potrebna je kreativna vrijednost vlastitim korijenima kako bi nastavili obogaćivati vlastiti identitet bez rasipanja dok se integrira u drugim, ponekad dalekim, zemljama i dok prihvaća nove građane na vlastitom tlu. Samo kultura susreta omogućava obogaćivanje vlastitog identiteta, a logika sukoba s druge strane degradira društvo. Želim Hrvatskoj u prigodi ove značajne obljetnice da ima potrebnu mudrost da se neprestano obnavlja znajući prilagoditi vlastiti identitet vremenu i prostoru, čuvajući blago neovisnosti i demokracije plaćenih visokom cijenom. – istaknuo je u svojem govoru NJ. E. mons. Giorgio Lingua, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj.

U ime organizatora sve prisutne pozdravio je rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić koji je u svojem govoru rekao:

Poznati teolog Hans Urs von Balthasar u jednom je svom članku o kulturalnom poslanju Crkve u društvu napisao da „svetkovati blagdane znači uvijek iznova obvezivati se.“ Premda je mislio prvenstveno na kršćanske blagdane koji nas svojim slavljenjem pozivaju na uvijek novu odgovornost i podsjećaju na naše temeljno poslanje, tako je i s važnim događajima u povijesti osoba, društava i političkih zajednica. Tako je i s našim današnjim skromnim slavljem u ovim pandemijskim okolnostima povodom 30. obljetnice priznanja Republike Hrvatske od strane Svete Stolice koje se dogodilo upravo na današnji dan 1992. Slavlje obvezuje i poziva na odgovornost.

 

Nas na Hrvatskom katoličkom sveučilištu koje je osnovano u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj koju su mnogi sanjali, a naše generacije doživjele, današnje slavlje obvezuje i poziva da budemo odgovorni spram ovoga velikoga dara međunarodnog priznanja od strane Svete Stolice, posebice zauzimanjem svetoga Ivana Pavla II. koji nam je darovan u žaru borbe za slobodu i neovisnost u Domovinskom ratu. To je priznanje obveza i odgovornost da izgrađujemo svoju zemaljsku Domovinu na principima koji su vodili i Svetu Stolicu u tim važnim i odlučujućim trenucima hrvatske povijesti, principima koji nisu izgubili na snazi nego su i dalje za sve nas poticaj i izazov. Ovim današnjim događanjem, koji su potaknuli studenti povijesti okupljeni u Studentskoj udruzi Homo volans, započinjemo niz događanja pod naslovom Put suverenosti kojima će, u suradnji s drugim institucijama, do svibnja naše Sveučilište obilježiti važne događaje od prije 30 godina s nadom da ćemo se moći što prije okupiti uživo, posebice s našim studentima. Ovo je slavlje zahvalnosti i radosti u nadi da ćemo idućih trideset godina odgovorno raditi na boljitku naše Domovine u duhu crkvenog i društvenog poslanja našega Sveučilišta. Svima čestitam ovaj važan dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske od strane Svete Stolice koja je uvijek pokazivala svoju brigu i pažnju prema hrvatskom narodu i njegovom mjestu u zajednici europskih i svjetskih naroda i država! – istaknuo je rektor Tanjić.

 

Nakon pozdravnih govora uslijedila su izlaganja doc. dr. sc. Julija Barunčić Pletikosić iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i vanjske suradnice Hrvatskog katoličkog sveučilišta  Uloga Svete Stolice u procesu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i  izv. prof. dr. sc. Ivica Miškulin s Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta  Europska zajednica i priznanje Republike Hrvatske 1991.-1992., koji su svatko sa svojeg stajališta iznijeli elemente povijesnih okolnosti i događanja međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.

 

U trećem dijelu događanja održan je okrugli stol kojeg je moderirao zamjenik pročelnika Odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta doc. dr. sc. Anto Mikić, a na kojemu su sudjelovali: mons. Nikola Eterović, apostolski nuncij u Saveznoj Republici Njemačkoj (putem videolinka), prof. dr. sc. dr. h. c. Emilio Marin, bivši veleposlanik RH pri Svetoj Stolici i bivši prorektor za međunarodnu suradnju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, te Davor Ivo Stier, zastupnik u Hrvatskom saboru, bivši ministar vanjskih poslova RH i predavač na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (putem videolinka).

Mons. Eterović prisjetio se kako je 13. siječnja 1992. bio u Državnom tajništvu i pratio slijed događaja do objave priznanja Republike Hrvatske od strane Svete Stolice u podne. Napomenuo je da je otvoreno pitanje je li se to priznanje moglo dogoditi i ranije, istaknuvši da se procesi u međunarodnoj zajednici odvijaju polako. Stav i svijest Svete Stolice o potrebi ubrzanja procesa međunarodnog priznanja RH zbog vojne intervencije koja je bila protivna svakom međunarodnom pravu razvijao se u skladu s događajima u Hrvatskoj

Sveta Stolica bila je uvjerena da se ne može silom nametnuti nikakav politički poredak … nego treba poštivati volju naroda, pravo naroda na samoopredjeljenje, rekao je nuncij Eterović.

Prof. dr. sc. dr. h. c. Emilio Marin, bivši veleposlanik RH pri Svetoj Stolici i bivši prorektor za međunarodnu suradnju Hrvatskog katoličkog sveučilišta prisjetio se osvrta kardinala Angela Sodana prilikom proslave 15. obljetnice međunarodnog priznanja RH u hrvatskom veleposlanstvu u Vatikanu 2007. godine. Između ostalog istaknuo je važnost međunarodnih kulturnih djelatnika u procesu priznavanja Republike Hrvatske.

Zastupnik u Hrvatskom saboru, bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske i predavač na Hrvatskom katoličkom sveučilištu Davor Ivo Stier  iznio je svoje viđenje procesa međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i perspektive njezine budućnosti u međunarodnoj zajednici te odnosa sa Svetom Stolicom koje je utemeljio na univerzalnom poslanju Crkve u vrijeme triju pontifikata: Pape Ivana Pavla II., Pape Benedikta XVI. i pape Franje.

Ciklus predavanja, tribina i okruglih stolova Put suverenosti u sklopu kojih će se tematizirati razni aspekti međunarodnog priznanja (teme vezane za Domovinski rat, društveno-političku tranziciju, diplomatske napore itd.) trajat će do svibnja.