Select Page

Od 12. do 16. srpnja 2021. održana je četvrta Studentska ljetna škola Hrvatskog psihološkog društva. Studentska ljetna škola HPD-a je projekt koji je 2018. godine pokrenut unutar studentske sekcije HPD-a s ciljem umrežavanja studenata psihologije i osnaživanja istraživačkog duha te s ciljem jačanja psihologije kao znanosti te njene popularizacije.

U duhu njegovanja suradnje među hrvatskim studijima psihologije, Školu su zajedničkim snagama organizirale studentice s Fakulteta hrvatskih studija, Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Hrvatskog katoličkog sveučilišta, a sudionici škole bili su studenti viših godina psihologije svih triju zagrebačkih studija psihologije, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zadru i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku.

Za četvrtu Studentsku ljetnu školu HPD-a odabrana je krovna tema Izazovi suvremenog života: perspektiva mladih. Orijentirajući se na različite izazove s kojima se mladi ljudi susreću u svakodnevici, polaznici ljetne škole imali su priliku slušati raznolika predavanja i sudjelovati u različitim radionicama iz područja pozitivne psihologije, psihologije igre i igranja, organizacijske, socijalne i kliničke psihologije, psihologije sporta te gorućih izazova u znanosti kroz koje su dobili uvid u psihološke aspekte različitih životnih situacija i okolnosti s kojima se mladi ljudi susreću, kako u kontekstu pandemije, tako i u uobičajenom životu i struci.

            Kako bi iskustvo bilo potpuno i kako bi sudionici doživjeli dašak studentskog života na svakom zagrebačkom studiju psihologije, program je bio koncipiran tako da se svaki dan provodio na drugom fakultetu. Tako smo utorak proveli na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, srijedu na Fakultetu hrvatskih studija, a četvrtak i petak na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Ponosni smo što su brojni predavači na ovoj Školi bili upravo bivši studenti psihologije našeg Odjela za psihologiju, kao i nastavnici s našeg Sveučilišta, stoga u nastavku donosimo sažetak njihovih predavanja.

U utorak je predavanje održao dr. sc. Ivan Flis, poslijedoktorand na Odjelu za psihologiju HKS-a, koji je sudionike upoznao s aktualnom temom “Replikacijska kriza i otvorena znanost”. Naime, unazad deset godina, psihologija je jedna od znanosti pogođenih sistematskom kritikom statističara i metodologa koja se naziva replikacijska kriza. Replikacijska kriza je skup kritika istraživačkih praksi (istraživačkih nacrta, korištenih statističkih metoda, praksi objavljivanja znanstvenih radova, standarda recenzije) kojima se pokušava opisati i identificirati uzrok i razmjer problema jako niske razine replikacije već objavljenih rezultata istraživanja u psihologijskoj literaturi. Kako bi sudionicima približio ovu važnu, ali relativno nepoznatu temu, predavač je sa sudionicima predavanja identificirao glavne argumente za postojanje replikacijske krize, do kuda ona potencijalno seže te što podrazumijeva. U drugom dijelu predavanja, sudionicima je predstavljen reformski pokret koji je nastao unutar psihologije kako bi se odgovorilo na krizu. Pri tome im je predavač izložio neke od praktičnih inovacija u istraživačkom radu koje su dostupne svima koji se bave istraživanjem u psihologiji. O tome koliko je ovo predavanje bilo korisno i zanimljivo govori činjenica da je ostalo temom brojnih razgovora tijekom cijele Škole.

 

Nadalje, asistentica na našem Odjelu za psihologiju Barbara Balaž, mag. psych. održala je radionicu “Pozitivna psihologija u izazovnim vremenima”. Tijekom radionice, sudionici su se upoznali s pozitivnom psihologijom kao jednim od najnovijih područja psihologije i dobili uvid u načine na koji se intervencije iz područja pozitivne psihologije mogu primijeniti u očuvanju mentalnog zdravlja tijekom pandemije bolesti COVID-19, ali i u poboljšanju svakodnevnog života. Sve ovo sudionicima je praktično približila interaktivnim aktivnostima tijekom kojih su se sudionici trebali prisjetiti nekoliko razloga za zahvalnost u proteklom danu i dobrih djela koje su nekome učinili u proteklom tjednu, a za kraj su trebali u mobitelu pronaći fotografiju koja u njima budi uspomene i ugodne emocije. Nakon svake aktivnosti, asistentica Balaž je objasnila pozitivne učinke njezine kontinuirane provedbe koji su utvrđeni dosadašnjim psihologijskim istraživanjima.

 

 

 

U srijedu su sudionici sudjelovali na radionici Klare Saganić, mag. psych. i asistenta na Odjelu za psihologiju HKS-a Kristijana Žibrata, mag. psych. Kroz radionicu privlačnog naslova “Kako ojačati samopoštovanje?”, Kristijan i Klara sudionicima su na praktičan način pokazali kako je  zdravo samopoštovanje ključno za ljudsku dobrobit, mentalno zdravlje i motivaciju. Sudionicima radionice objasnili su razliku između pojmova samopoštovanja, samopouzdanja i slike o sebi, kao i kako se samopoštovanje razvija tijekom života te koja je uloga ranih životnih iskustava u razvoju samopoštovanja. Osim toga, sudionici su imali priliku slušati o povezanosti negativnih osobnih uvjerenja s ponašanjima koja održavaju nisko samopoštovanje, a kroz praktične aktivnosti voditelji radionice su im pokazali kako možemo mijenjati negativna uvjerenja i jačati svoje samopoštovanje. U konačnici, sudionici su imali priliku naučiti kako se nositi s kritikom upućenom od strane drugih osoba ili kritikom koju upućuju sami sebi.

 

 

 

Također, izvanredna profesorica Tihana Brkljačić održala je radionicu naziva “Teorija zabave”. Teorija zabave (The Fun Theory) je teorija modeliranja ponašanja koju je postavila ekipa iz Volkswagena. Teorija postulira da će se ljudi prije upustiti u neko ponašanje ako je njegovo izvođenje interesantno, zabavno i uzbudljivo, a ne monotono, rutinirano i dosadno. Principi ove teorije dosad su uspješno primijenjeni u modeliranju prosocijalnog i ekološki odgovornog i zdravstveno poželjnog ponašanja. Na tom tragu, profesorica je sudionicima predstavila nekoliko efikasnih i jednostavnih primjera Teorije zabave, a zatim ih i potaknula da u manjim grupama razviju praktično kreativno rješenje nekog svakodnevnog problema utemeljeno na ovoj teoriji. Kako poboljšati komunikaciju tinejdžera u pošti, kako razviti odgovorno ponašanje u prometu kod djece, … – bila su neka od zanimljivih pitanja na koja su sudionici radionice odgovorili svojim kreativnim rješenjima.

 

Uz sve navedeno, sudionici su sudjelovali i na radionici “Sretni danas, uspješni sutra” koju su održale asistentica na Odjelu za psihologiju HKS-a Ana Žulec, mag. psych. te Maria Paluh, mag. psych. i Zrinka Štetić Grubišić, mag. psych. koje vode platformu ZAMISLI. Radionicom se prožimala poveznica emocija i uspješnosti. Kroz različite zanimljive i životne zadatke, psihologinje su povezivanjem sreće te načina na koji možemo voditi ugodan i sretan život sa stvaranjem vizije i postavljanjem ciljeva nastojale pokazati sudionicima kako su oni sami ti koji odlučuju o smjeru svog života! Osim toga, kroz tehnike mindfulnessa i zahvalnosti pokazale su nam kako je moguće voditi ugodan, angažiran i smislen život te kako iz toga mogu izrasti vizija i misija života, kao i ciljevi koje želimo ostvariti.

 

 

Također, kroz nekoliko mjeseci prije ljetne škole formirano je šest istraživačkih timova koji su, pod mentorstvom nastavnika sa zagrebačkih studija psihologije među kojima su i naše izvanredne profesorice Tihana Brkljačić i Ines Sučić, definirali svoje istraživačke teme i pripremili nacrte istraživanja kojima će istraživati različite izazove suvremenog života mladih ljudi. Sudionici će moći predregistrirati svoja istraživanja u EFPSA-inom studentskom časopisu JEPS te će imati priliku predstaviti svoja istraživanja na 28. Godišnjoj konferenciji hrvatskih psihologa.

 

 

 

 

Dojmovi sudionika o Školi i iskustvu na HKS-u:

 

“Jako lijepo iskustvo, puno toga smo naucili, upoznali kolege i stvorili divne uspomeneee! Bilo je kul vidjeti faks koji je tako nov i onako, elegantan, totalno drukciji vibe od drzavnih ustanova, bili su odlicni predavaci, Flis mi je uvjerljivo bio najbolji predavac i eto, super su nas ugostili.”

 

“Zanimljiva predavanja, super ljudi, stvarno jedno neprocjenjivo iskustvo i definitivno jedan od najboljih tjedana mog studiranja. Na HKS-u sam k’o doma tak da mogu samo reći da su kao i uvijek bili izvrsni domaćini i da su opravdali moja očekivanja.  Sve je bilo odličnoo, od predavanja do fine hrane.”