Select Page

Senat Hrvatskog katoličkog sveučilišta na 17. sjednici u akademskoj godini 2017./2018., održanoj 19. lipnja 2018., potvrdio je prijedlog Stručnog vijeća Odjela za povijest te uz pisanu suglasnost prof. dr. sc. Željka Tanjića, rektora Hrvatskog katoličkog sveučilišta, kojim je izv. prof. dr. sc. Mario Kevo izabran pročelnikom Odjela za povijest.

Tako će profesor Kevo zamijeniti dosadašnjeg pročelnika izv. prof. dr. sc. Ivana Majnarića, a četverogodišnji mandat stupa na snagu 1. listopada 2018. godine.

U prisustvu rektora i prorektora Hrvatskog katoličkog sveučilišta te članova Stručnog vijeća Odjela za povijest svečana primopredaja dužnosti obavljena je u četvrtak 20. rujna 2018.

Tom prigodom izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić zahvalio je Rektoru na ukazanom povjerenju za vođenje Odjela za povijest te izrazio zadovoljstvo radom s kolegama u proteklom mandatu. Rektor Tanjić zahvalio je dosadašnjem pročelniku na angažmanu, njegovoj zauzetosti za boljitak Odjela, a novom pročelniku poželio puno Božjeg blagoslova i uspjeha u obnašanju zahtjevne dužnosti.

Izv. prof. dr. sc. Mario Kevo (Varaždin, 1977.) izvanredni je profesor na Odjelu za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je povijest (2000.). Kratko je vrijeme bio zaposlen u Javnoj ustanovi Spomen-područje Jasenovac odakle je prešao na Hrvatski institut za povijest u Zagrebu (znanstveno-istraživački projekti Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat u Slavoniji, Srijemu i Baranji te Slavonija, Srijem i Baranja 1860.-1945.; politika, društvo, kultura), a od 2012. je zaposlen na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

Obranom magistarskog rada naslovljenog Demografske promjene u Brodsko-posavskoj županiji (1991.-2001.) stekao je akademski stupanj magistra znanosti (2006.), a obranom disertacije Djelatnost Međunarodnog odbora Crvenog križa u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941.-1945.) stekao je akademski stupanj doktora znanosti (2010.).

U znanstveno-stručnom radu bavi se istraživanjem viktimološke problematike, zatim istraživanjem represivnog sustava NDH (problematika logorskog sustava s naglaskom na djelovanje logora Jasenovac i Stara Gradiška), radom humanitarnih organizacija na području NDH za vrijeme Drugog svjetskog rata (Međunarodni odbor Crvenog križa, Međunarodni Crveni križ, Hrvatski Crveni križ) kao i odabranom problematikom iz povijesne demografije.

Autor je (samostalno ili u suautorstvu) sedam knjiga (dvije autorske) te stotinjak znanstvenih, stručnih, publicističkih i popularnih jedinica, a sudjelovao je u radu dvadesetak domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova održanih u zemlji i u inozemstvu.

Član je Senata Hrvatskog katoličkog sveučilišta (od 21. svibnja 2012.), član je Upravnog vijeća Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac te uredničkih vijeća Časopisa za suvremenu povijest (Hrvatski institut za povijest, Zagreb) i FONTES — Izvori za hrvatsku povijest (Hrvatski državni arhiv, Zagreb). Od stranih jezika koristi se engleskim, njemačkim i francuskim jezikom.

Dobitnik je Državne nagrade za znanost za znanstvene novake u području humanističkih znanosti za 2006. godinu.

Bibliografija dostupna na http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=252645