U petak 20. siječnja 2023. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu održano je predstavljanje zbornika „Demokršćanstvo: izvori, postignuća i perspektive“ objavljenog u suizdanju Glasa Koncila i Hrvatskog katoličkog sveučilišta. U zborniku su objavljeni radovi predstavljeni na istoimenom znanstveno – stručnom skupu održanom u listopadu 2021. godine.

Predstavljanju zbornika nazočili su zastupnici u Europskom parlamentu Karlo Ressler i doc. dr. sc. Tomislav Sokol, prorektor za znanost prof. dr. sc. Roberto Antolović i prorektor za nastavu prof. dr. sc. Roko Mišetić, autori čiji su radovi objavljeni u zborniku, članovi akademske zajednice, gosti i predstavnici medija.

U ime izdavača pozdravnu riječ uputili su prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, i Branimir Stanić, glavni urednik Glasa Koncila.

Rektor Tanjić u svojoj je pozdravnoj riječi istaknuo kako je „demokršćanstvo jedna od četiri velike političke ideologije koje su obilježile 20. stoljeće i ima istaknutu ulogu u političkim zbivanjima na početku 21. stoljeća. Unatoč ogromnom političkom i društvenom utjecaju, demokršćanstvo nije dobilo ni približno jednaku pažnju znanstvene javnosti kao npr. socijaldemokracija ili liberalizam. U hrvatskom javnom prostoru vlada veliko nerazumijevanje demokršćanskih ideja i politika. Proučavanje demokršćanske političke ideologije i političke prakse uglavnom je zanemareno od strane znanstvene zajednice u Hrvatskoj. Posljednji skup o demokršćanstvu u Hrvatskoj održan je prije više od 27 godina, sve do našega održanog 2021. Objavom ovoga važnoga zbornika želimo doprinijeti boljem poznavanju i razumijevanju demokršćanskih načela i politika i utrti put za buduća istraživanja povijesnog iskustva i političkog utjecaja u Hrvatskoj“.

Glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić kao suzidavač zbornika rekao je kako je ponosan što će ovaj zbornika pridonijeti da demokršćanstvo zaživi u društvu. Također je pozdravio autore i zahvalio urednicima koji su vrlo brzo organizirali izlaženje zbornika. Kao posebnost istaknuo je rad uredničkog tima u kojem su teolog i politolog uredili zbornik koji objedinjuje politiku i kršćansku misao što je nekada bilo nezamislivo. Stanić je svoj govor zaključio mišlju kako je ovaj zbornik primjer kako kršćanska demokracija danas treba izgledati.

Zbornik su predstavili prof. dr. sc. Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Danijel Labaš s Odjel za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta i urednici zbornika prof. dr. sc. Jerko Valković, pročelnik Odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, i dr. sc. Jakov Žižić, Odjel za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Prof. dr. sc. Berto Šalaj  u svom je govoru iznio nekoliko razloga zašto je zašto je bitno istraživati političke ideologije i zašto je zbornik vrijedan i važan. U zborniku su autori progovorili o tome što se događa u političkom svijetu oko nas. Profesor Šalaj osvrnuo se na tri sastavnice politike koje uključuju institucije, interese i ideje. U idejama vidi samu bit politike i smatra kako je nemoguće ostvariti demokratsku politiku bez političkih ideja. Važnost zbornika profesor Šalaj vidi u tome što će popuniti prazninu poznavanja demokršćanske ideologije. U zborniku je jasno istaknuto kako je Europska unija utemeljena na demokršćanskoj ideologiji te koliko je demokršćanska ideologija važna za hrvatski politički kontekst. Na kraju svog obraćanja profesor Šalaj je ustvrdio kako je zbornik potaknuo i  pitanje krize demokracije, odnosno nalazimo li se u prolaznoj krizi  ili političkom interregnumu.

Prof. dr. sc. Danijel Labaš u svom je obraćanju istaknuo kako su sveti Ivan Pavao II. i vatikanski dnevnik L’Osservatore Romano isticali važnost isticanja kršćanskih i judeo-kršćanskih korijena europske kulture i civilizacije, no nažalost Europa se, kaže Labaš, odrekla „spominjanja ne samo kršćanskih, nego i svih drugih korijena na kojima je nastala“. Zbornik o demokršćanstvu u izdanju Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Glasa Koncila „oslonjen je na kršćanske izvore europske civilizacije, doista pošteno i znanstveno utemeljeno obrazlaže i analizira postignuća i doprinose kršćanske kulture i otvara nam nove perspektive u kojima će kršćansko viđenje demokracije i društvenoga uređenja ponovno vrijediti kao temelj na kojemu se, uz ostale čimbenike, može i dalje graditi kršćanska kultura i kršćanska europska društva“.

Pročelnik Odjela za komunikologiju prof. dr. sc. Jerko Valković koji je zbornik uredio zajedno s dr. sc. Jakovom Žižićem u svom je obraćanju istaknuo različitost tema zbornika te kratko predstavio autore i njihove radove. Tekstovi ovoga zbornika pružaju uvid u osnovne elemente demokršćanske ideologije, odnosa demokršćanstva i države, demokršćanstva i socijaldemokracije te demokršćanstva i liberalizma. Značajna se pozornost posvetila odnosu kršćanske demokracije i Europe, izazovima s kojima se susreće demokršćanski model političke ekonomije te pitanju demokršćanstva i načela supsidijarnosti u zdravstvenom pravu i politici Europske unije.  

Dr. sc. Jakov Žižić nakon što je govorio o pojedinim radovima iz zbornika zaključio je kako su „prvo skup, pa onda i zbornik, ispunili prazninu u znanstvenoj literaturi o demokršćanstvu. U dosadašnjoj znanstvenoj literaturi demokršćanstvo je bilo uglavnom zanemareno, a ponekad i pogrešno prikazivano kao podvrsta konzervativizma. Ovaj zbornik doprinosi boljem poznavanju i razumijevanju demokršćanstva i potvrđuje da je riječ o samosvojnoj ideološkoj tradiciji. Važno je proučavati i poznavati političke ideje, jer se bez političkih ideja i vrijednosti politika pretvara u tehnokraciju“.