Select Page

Prvi stručni skup pod nazivom Putopis kao povijesni izvor. Hodočasnici, misionari, istraživači, pomorci, putnici, poslanici, u organizaciji Kluba studenata povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta „Homo volans“, održan je u četvrtak 19. travnja u dvorani „Blaženi Alojzije kard. Stepinac“. Stručnim skupom Klub „Homo volans“ obilježio je godinu dana svojeg postojanja. Prisutnima se obratila prorektorica za nastavu, izv. prof. dr. sc. Ines Sabotič, pročelnik Odjela za povijest doc. dr. sc. Ivan Majnarić i predsjednica Kluba studenata povijesti „Homo volans“, studentica Ružica Gelo. Stručni skup su vodili i moderirali studenti Diplomskog studija povijesti Lucija Stanojević i Marin Dražić.

Prvo izlaganje održao je Tomislav Smolčić, student Diplomskog sveučilišnog studija povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta, pod nazivom Naopaka zemlja i naopaki ljudi. Svakodnevni život u Egiptu prema putopisu Povijesti Herodota iz Halikarnasa, u kojima je govorio o položaju žena, prehrambenim navikama i drugim običajima Egipćana. Uslijedilo je izlaganje Davora Krištića, studenta Diplomskog studija povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta, s temom Vojnička percepcija stranih zemalja u antici: primjeri Ksenofontove Kirove anabaze i Cezarovih Komentara o galskom ratu. Nakon tema iz područja antike studentica Preddiplomskog studija povijesti Maja Hučić nastupila je s temom Putovanja Marka Pola, u kojoj se osvrnula na gospodarski aspekt Polovih putovanja. Uslijedilo je izlaganje pod nazivom Pro anima mea – Prikaz osobne pobožnosti i hodočašća u XIV. stoljeća u gradovima istočnojadranske obale, koje su izložile studentice Diplomskog studija povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta Matea Jurić i Paula Vuković. U svojem izlaganju, studentice Jurić i Vuković govorile su o hodočasničkim putovanjima u srednjem vijeku. Prvi dio izlaganja završio je s temom Putopisi bez pejzaža, studenta Filozofskog fakulteta u Zagrebu Sebastijana Stingla, koji je u svojem izlaganju govorio o religijskim običajima i putovanjima.

Drugi dio izlaganja započeo je student Filozofskog fakulteta u Sarajevu Amer Maslo s temom Vijesti putopisaca Benedikta Kuprešića o srednjovjekovnoj Bosni i Srbiji: komparacija s drugima putopiscima, hronikama i historijama (15. i 16. stoljeće). Studentica Preddiplomskog studija povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta Ružica Gelo u svojoj temi Pisma Lady Montagu govorila je o položaju žena u Osmansko Carstvu u 18. stoljeću. U izlaganju pod nazivom Hrvatska 1775. godine očima cara Josipa II. studentica Preddiplomskog studija povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta Marija Lendarić govorila je o putovanjima cara Josipa II. hrvatskim prostorima i stanju koje je zatekao na tim prostorima. Studenti Filozofskog fakulteta u Rijeci, Ana Maria Ištoković i Bruno Raguž s temom Tako blizi, a tako daleko – Matija Mažuranić Pogled u Bosnu govorili su o odnosima u društvu, običajima i svakodnevici u Bosni polovicom 19. stoljeća. U posljednjem izlaganju pod nazivom Putopisi kao izvor intelektualne historije: Ideja Rusije kod hrvatskih intelektualaca – putopisaca u drugoj polovici 19. stoljeća studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mihaela Marić govorila je o putovanjima hrvatskih intelektualaca u Rusiju i njihovim političkim idejama.