Ana Mlinarić, reporterka RTL-a je u utorak 25. travnja 2023. sklopu kolegija Međunarodna komunikacija 25. travnja sa studentima prve godine diplomskog studija komunikologije podijelila svoja iskustva izvještavanja iz područja zahvaćenog ratom. Kao reporterka koja je tri puta izvještavala iz Ukrajine za vrijeme rata s Rusijom, podijelila je svoje iskustvo s ratnog terena, upozorila na što treba paziti i s kojim se izazovima susreće svaki ratni izvjestitelj te opisala trenutni život Ukrajinaca i transformaciju njihovog nacionalnog identiteta.

Odgovornost, priprema i znanje

„Posao ratnog izvjestitelja iznimno je zahtjevan posao koji traži veliku odgovornost, pripremu i znanje“, naglasila je Mlinarić odmah na početku. U ratnu zonu ide se potpuno pripremljeno – uz novinarsku akreditaciju, sigurnosnu opremu i jako dobro razrađen put koji uključuje rute kojima će se ići te dogovorena mjesta na kojima će se spavati. Istaknula je kako novinar mora uvijek slijediti propisana pravila izvještavanja te uz sebe imati  jasnu vidljivu oznaku press. Također, kao jedan od izazova naglašava pitanje do koje mjere biti eksplicitan u izvještavanju, a da se to ne pretvori u prostituiranje i iskorištavanje žrtava.

Zadnji odlazak u Ukrajinu Ane Mlinarić dogodio se u veljači. Kako je njezinoj ekipi ulazak na prvu liniju obrane, grad Bahmut, bio zabranjen, uputili su se do Hersona, jednog od strateški najvažnijih i najbrže okupiranih gradova u ratu, ali i uspješno oslobođenog.  Pri tom se osvrnula i na ideju izvještavanja s okupirane, ruske strane teritorija. Napominje kako bi to bio veliki izazov koji bi zahtijevao još veću odgovornost jer „pitanje je koliki medijski prostor želite i smijete dati ruskoj strani propagande“, istaknula je Mlinarić.  

Nacionalni naboj i izazovni počeci

Za Kijev govori kako je to grad koji živi paralelnu stvarnost: „Ako nema uzbune, grad normalno funkcionira. Vi pričate s građanima na ulici, a otvorene su i stvari poput teretane“.  Ukrajince pak opisuje kao hrabre i prkosne, one čiji je identitet od početka rata poprimio golem nacionalni naboj. Mnogi koji su pričali ruski prestali su, a na ulicama gradova sada su brojni ukrajinski simboli. Ipak, naglašava da su mnogi od njih i dalje pod utjecajem ruskog narativa rata – propagande zbog koje se čak razaraju i obitelji.

Kao najizazovniji trenutak u svojoj karijeri spomenula je svoje prvo izvještavanje iz Ukrajine koje je bilo za vrijeme samog početka rata. „Večer prije početka rata nitko nije znao što će se dogoditi. To jutro većina novinara je napustila Kijev, no mi smo ostali. Vladao je potpuni kaos. Nismo znali što nosi sutra, niti smo imali prijevoz za izlazak iz grada. Priključili smo se kolegama iz Al Jazeere koji su imali dobrog sigurnosnog čovjeka pa smo se zajedno njima sklonili u hotel između kineske i srpske ambasade“, podijelila je Mlinarić.

Na kraju je istaknula kako kod ratnog izvjestiteljstva uvijek treba prvo biti čovjek, a tek onda novinar – biti pristojan, uvijek pitati, ništa ne raditi na svoju ruku te uvijek poštivati ono što nam je rečeno.

Hrvatsko katoličko sveučilište