Select Page

Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu održat će se u petak, 27. i subotu, 28. rujna 2013. godine Međunarodni znanstveni skup  Trećoredska glagoljaška tradicija u europskom kontekstu.

ilustracija-psihologija

Svečano otvorenje Međunarodnog skupa bit će u petak, 27. rujna 2013. u 9 sati ujutro na kojem se očekuju se gosti iz javnog, crkvenog i znanstvenog života Hrvatske. Među 40-tak izlagača nalaze se eminentna imena koja se bave glagoljicom i glagoljaškom tradicijom u Hrvatskoj i Europi.

Glavni organizator Skupa je Provincija franjevaca trećoredaca glagoljaša, a suorgnizatori su Hrvatsko katoličko sveučilište, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu – Odsjek za povijest, Institut za povijest umjetnosti i Staroslavenski institut. 

quotesign

Temeljna je okosnica skupa „glagoljaška tradicija“ – predaja, koja se prenosi s generacije redovnika na generaciju

“Temeljna je okosnica skupa „glagoljaška tradicija“ – predaja, koja se prenosi s generacije redovnika na generaciju i postoji kao živuća, dimanična stvarnost koja predstavlja hrvatski narod u cjelini i povijesti, kulturnu i duhovnu izgrađenost na vlastitom pismu i jeziku, vlastitu duhovnost i crkvenost koja je bliska svakom čovjeku i otvorenost za poticaje Duha Svetoga na otkrivanju novih putova opstojnosti.”- tako će fra Kristijan Kuhar u ime glavnog organizatora Skupa, Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša.

Glagoljaška tradicija

Slavenski narodi ovu 2013. godinu slave kao jubilarnu godinu, tj. 1150. obljetnicu početka misije svete braće Ćirila i Metoda u Veliku Moravsku.
Tom se godinom i prigodom na prostoru srednje Europe rodila nova i jedinstvena slavenska pismenost i književnost, tj. glagoljica i crkvenoslavenski jezik koji su preko liturgije ušli u slavensku svakodnevicu. Hrvatska se može ponositi jer je glagoljska pismenost i književnost ovdje najviše uzrasla i ukorijenila se u hrvatsku crkvenu i društvenu stvarnost i to u kontinuitetu – kao tradicija – sve do 20. stoljeća. Glagoljsku su tradiciju od 15. stoljeća prihvatili i prenosili kao temelj svoga duhovnog naslijeđa franjevci trećoredci glagoljaši, redovnička zajednica franjevačkih pokornika koja nastaje u Zadru.  I nakon pet stoljeća, franjevci trećoredci glagoljaši, izravni nasljednici ćirilometodske kulturne tradicije, čuvaju glagoljicu kao svoj kulturni i duhovni identitet.