Iz naslova znanstveno-stručnog skupa Etnokulturni identitet Hrvata u Vojvodini: povijesni i suvremeni procesi vidljiva je osnovna ideja organizatora, a to je da se progovori o temeljnim sastavnicama identiteta Hrvata u Vojvodini te njihovom aktualnom društvenom i političkom položaju. Zbog čega je to bitno? Svaka od manjinskih zajednica nastoji memorirati bitne sastavnice vlastitog identiteta jačajući time vlastite identitetske resurse. Povijest i kultura Hrvata u Vojvodini je višestoljetna, bogata, raznovrsna, i što je više puta naglašeno u izlaganjima sudionika skupa i dalje živa. Hrvati u vojvođanskim dijelovima Srijema, Bačke i Banata stoljećima žive i postoje kao istočni, rubni dio hrvatskog naroda i predstavljaju činjenicu u društvenom životu Republike Srbije iako su nerijetko bili predmetom politika negiranja, izloženi raznim pritiscima i marginalizaciji. Ovim znanstveno-stručnim skupom se potakla rasprava i o izazovima negativnih politika jer su u nekim segmentima društvenoga, kulturnoga i političkoga života i nadalje prisutni kada je u pitanju odnos prema hrvatskoj manjini u Republici Srbiji. Novija istraživanja povjesničara, etnologa, lingvista, sociologa i znanstvenika drugih disciplina, su iznjedrila veliku količinu novih podataka i rezultata koji su prezentirani široj javnosti. Jedan od zaključaka skupa je da na negiranje i manipuliranje treba odgovarati činjenicama, ponavljati ih i omogućiti njihovu široku dostupnost u smislu jačanja identitetskih resursa hrvatske manjine, vlastite kulture i svijesti o dugom trajanju na prostoru današnje Vojvodine. Nadalje, zaključeno je da istraživanja i održavanje skupova treba nastaviti jer oni uz rezultate koji se iznose svjedoče o još jednom važnom segmentu života manjinske zajednice, a to je produktivna znanost i visoka kultura.

 

STUDIJSKO PUTOVANJE

Četvrtak, 10. listopada 2019.

Posjet Kapeli Gospe od Mira u Srijemskim Karlovcima

Za prvu mjesto posjeta profesora, studenata i gostiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta bila je Kapela Gospe od Mira u Srijemskim Karlovcima. O povijesti i značenju Kapele govorio je domaćin i vodič g. Petar Pifat, predsjednik Hrvatskog kulturnog prosvjetnog društva „Jelačić“ iz Petrovaradina. Karlovački katolici podignuli su kapelu Marije Mira ili Gospe od Mira  na prostoru gdje je 1699. potpisan mirovni sporazum između kršćanskih sila i osmanskog imperija, pa je time okončan Veliki bečki rat (1683. – 1699.). Današnji oblik kapela je dobila 1817. Mjesni su katolici obilježili tu godinu postavljanjem spomen-ploče na ulaznom portalu Kapele s natpisom: „Na spomen Mira 29. siečnja 1699. između kršćanskih saveznika i Turaka, podigli su ovu kapelu karlovački katolici 1817.“. Na vanjskom zidu Kapele se nalazila i Spomen ploča kralju Tomislavu postavljena 1925. koja je tijekom 1990-ih razbijena i otuđena.

 

Posjet Biskupijskomu svetištu Gospe Tekijske u Petrovaradinu

Na samom ulazu u Petrovaradin, kada se ide iz smjera Srijemskih Karlovaca, nalazi se Biskupijsko svetište Gospe Tekijske. Mir sklopljen u Srijemskim Karlovcima 1699. između kršćanskih sila i osmanskog imperija nije dugo potrajao. Kršćanske snage su uspjele pobijediti brojčano nadmoćniju osmansku vojsku u bitci vođenoj 5. kolovoza 1716., na spomendan Snježne Gospe. Princ Eugen Savojski uvjeren da je Gospinim zagovorom izvojevana pobjeda je u znak zahvalnosti darovao petrovaradinskoj crkvi Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije sliku Bogorodice s djetetom – Isusom u naručju. Mjesna crkva od tada je povjerena zaštiti Gospe Snježne, tj. Gospe Tekijske. Zbog svoje čudotvornosti slika se iznimno štuje, a blagdan Snježne Gospe postao je danom najvećih hodočašća u ovo marijansko svetište u Petrovaradinu. O povijesti svetišta i mjesnim katolicima govorio je domaćini rektor svetišta vlč. Ivan Rajković.

 

Posjet crkvi sv. Jurja i sveta misa

Nakon potiskivanja Osmanlija kršćani su bili bez bogomolja. Sposobni isusovci su ubrzo počeli zidati crkvu sv. Jurja. Crkva je posvećena 1714. U crkvi sv. Jurja uz bogato ukrašen interijer nalazi se slika Snježne Gospe ili Gospe Tekijske. Slika se na prvu nedjelju iza Uskrsa prenosi u crkvu na Tekijama gdje ostaje do posljednje nedjelje mjeseca listopada, kada se ponovo vraća u crkvu sv. Jurja. Crkva je poznata i kao mjesto krštenja hrvatskoga bana Josipa Jelačića.

Svetu misu sa svećenicima, gostima Hrvatskog katoličkog sveučilišta slavio je i predvodio biskup mons. Đuro Gašparović. Biskup je sudionicima ovoga misnog slavlja uputio riječi dobrodošlice i homiliju koja se može pročitati ovdje.

Nakon svete mise Petar Pifat, predsjednik Hrvatskog kulturnog prosvjetnog društva „Jelačić“ govorio je sudionicima studijskoga putovanja o crkvi sv. Jurja, njezinom enterijeru i eksterijeru. Kao i u Srijemskim Karlovcima mjesni su Hrvati 1925. postavili na vanjskom zidu crkve Spomen ploču kralju Tomislavu, no za razliku od one u Srijemskim Karlovcima petrovaradinska ploča je ostala sačuvana.  Sudionici studijskog putovanja bili su gosti biskupa mons. Đure Gašparovića s kojim su proveli vrijeme u druženju i razgovoru.

 

 

Posjet rodnoj kući bana Josipa Jelačića

 

U neposrednoj blizini crkve sv. Jurja nalazi se rodna kuća  jedne od najpoznatijih povijesnih osoba Hrvata, bana Josipa Jelačića. Hrvatska zajednica u posjedu je dijela rodne kuće bana Josipa Jelačića koja je nedavno renovirana. Objekt će u budućnosti služiti kao centar mjesnih Hrvata. O kući, njezinoj povijesti, povijesti petrovaradinskih Hrvata i radu Hrvatskog kulturnog prosvjetnog društva „Jelačić“ iz Petrovaradina govorio je predsjednik društva, Petar Pifat.

 

 

 

Posjet Petrovaradinskoj tvrđavi

 

Tvrđava je zbog svog položaja bila poznata kao Gibraltar na Dunavu. Današnji oblik je počela dobivati od kraja 17. pa kroz 18. stoljeće. Jedna od najpoznatijih atraktivnosti na tvrđavi je kula s velikim satom na bastionu Ludvig. Nasuprot tvrđave s bačke strane Dunava od kraja 17. i do polovice 18. stoljeća se nalazilo Hrvatsko Selo koje se kasnije stopilo s Novim Sadom.

 

 

 

 

 

Subotica, petak 11. listopada 2019.

 

Posjet franjevačkomu samostanu i crkvi sv. Mihovila

 

Za povijest Subotice i mjesnih Hrvata izniman značaj imaju franjevci. Franjevci su se 1686. nastanili u subotičkoj tvrđavi odakle su vodili pastoral okolnog puka. Godine 1692. se spominje lik Crne Gospe koju vjernici i danas štuju, a smještena je u zasebnu kapelu. Grupu studenata, profesora, djelatnika i gostiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta ugostio je fra. Zdenko Gruber, gvardijan franjevačkog samostana koji je gostima govorio o povijesti samostana, crkve sv. Mihovila i sadašnjem stanju o broju vjernika na subotičkomu području i izazovima u pastoralu s kojima se susreću franjevci. Samostan pripada Hrvatskoj franjevačkoj provinciji sv. Ćirila i Metoda. Svetu misu sa svećenicima, gostima Hrvatskog katoličkog sveučilišta slavio je fra. Zdenko Gruber i oci franjevci.

 

 

Posjet Etno salašu Balažević u Tavankutu

 

Tradicijskom načinu življenja na salašima svjedoči obnovljeni Etno salašu Balažević u Tavankutu kojim upravlja Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo „Matija Gubec“ iz Tavankuta. Danas je takav način života slabije zastupljen iako su salaši i nadalje brojni u okolici Subotice. Domaćin Hrvatskom katoličkom sveučilištu prilikom posjeta Etno salašu Balažević bio je Ivica Dulić, tajnik HKPD „Matija Gubec“. Ono što je činilo posjet dodatno poučnim je i sam govor domaćina koji se okupljenima obratio na mjesnom idiomu, hrvatskom novoštokavskom ikavskom govoru mjesnih Hrvata Bunjevaca.

 

Posjet crkvi Presvetoga Srca Isusova u Tavankutu

 

Spomen naselja Tavankut i župe datira još iz predosmanskih vremena. Današnja župa Presvetog Srca Isusova osnovana je 1910. odvajanjem od teritorija župe sv. Terezije Avilske u Subotici. Crkva je sagrađena u neoromaničkom stilu. O župi i mjesnoj crkvi gostima je govorio župnik vlč. Franjo Ivanković.

 

 

Tijekom posjeta Tavankutu gostima je omogućen posjet zbirci slika slikanih tehnikom slame što je specifičan način slikanja prisutan u ovom naselju.

 

 

Pastoralni centar Augustinianum, drugi dio znanstveno-stručnog skupa Etnokulturni identitet Hrvata u Vojvodini: povijesni i suvremeni procesi

 

Hrvatsko katoličko sveučilište iz Zagreba organiziralo je u Subotici 11. listopada 2019. u Pastoralnom centru Augustinianum drugi dio znanstveno-stručnog skupa „Etnokulturni identitet Hrvata u Vojvodini:  povijesni i suvremeni procesi“. Prvi dio je održan u Zagrebu, 9. listopada 2019.

 

 

Subota, 12. listopada 2019.

 

Posjet Etno kući „Mali Bodrog“, Bački Monoštor

 

Riječ je o kuća šokačkih Hrvata građenoj u autentičnom stilu iz 19. stoljeća. Izdvaja se od suvremenih kuća trščanim krovom, zemljanim zidovima i podovia. U kući se čuvaju kreveti sa slamaricom i pokrivači punjenim kukuruzovinom, razni prekrivači za krevet, šokačka nošnja, koljevka iz 1908. i škrinje iz 1906. i 1927. u plavoj i zelenoj boji. O Etno kući “Mali Bodrog” gostima je govorila Eržika Bešenji, vlasnica kuće, a o Bačkom Monoštoru, stanovništvu i djelatnosti Kulturno-umjetničko društvo Hrvata „Bodrog“ govorio je predsjednik društva Željko Šeremešić.

 

 

Tijekom posjeta Bačkom Monoštoru pojedini naši profesori su samostalno pristupali mještanima kako bi iz prve ruke mogli saznati informacije koje su ih interesirale i karakteristike mjesnoga govora.

 

Posjet crkvi sv. Petra i Pavla u Bačkom Monoštoru

 

U vrijeme posjeta Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Bačkom Monoštoru vršene su završne pripreme za Zavitni dan koji se tradicionalno obilježava 13. listopada svake godine. Povod su događanja koja su se odvijala tijekom jeseni 1944. godine, u samoj završnici rata na tomu području. Stradavali su i brojni nedužni koji se stjecajem nesretnih okolnosti bili na putu raznim vojskama. Tu sudbinu izbjegli su Monoštorci moleći Božju milost pod svjetlom svijeća u crkvi svetog Petra i Pavla. Čudo se dogodilo i vojska je zaobišla Monoštor te je selo i stanovništvo ostalo pošteđeno stradavanja. Božju milost nisu zaboravili pobožni mještani i održali su svoj zavjet i svakog 13. listopada na misi obilježavaju Zavitni dan. Tom prigodom mještani ukrašavaju crkvu šokačkim ponjavama koje su u događanjima 1944. poslužile da skriju svjetlost svijeća iz crkve pred vojskama koje su se kretale tim područjem.

O tim događanjima, aktivnostima u župi i mjesnoj crkvi govorio je gostima vlč. Goran Vilov.

 

 

Put je taj dan vodio grupu prema čardi Pikec na samom Dunavu s pogledom prema Batini i Hrvatskoj. Međutim odabir rute je omogućio grupi da vidi i ono što nije prvotno bilo planirano.

 

 

 

 Posjet Hrvatskomu domu i HKUD Vladimir Nazor u Somboru

 

HKUD Vladimir Nazor je najstarije hrvatsko udruženje u Somboru, a svoje prostore ima u mjesnom Hrvatskom domu. Domaćin gostima s Hrvatskog katoličkog sveučilišta bio je predsjednik društva Mata Matarić. U Hrvatskom domu nam su se pridružili naši suorganizatori znanstvenog-stručnog skupa iz Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

 

 

Obilazak središta grada

 

 

Posjet crkvi Presvetoga Trojstva i sveta misa

Korijeni župe sežu duboko u predosmansko razdoblje. Pod Osmanlijama katolici su imali crkve izvan grada. Početkom 18. st.  vjernički život se ponovo budi i za to zasluge imaju redovnici franjevci provincije Bosne Srebrne. Župa je obnovljena 1718., a novi samostan gradi se od 1743. Domaćin Hrvatskom katoličkom sveučilištu bio je preč. Josip Pekanović.

 

 

 

 

 

Posjet karmelićanskomu samostanu i crkvi sv. Stjepana kralja u Somboru

Karmelićani su u Sombor došli 1904. Za utemeljenje somborskog karmela zaslužan je kandidat za blaženika i sveca sluga Božji o. Gerard Tomo Stantić. Također, zaslužan je i za utemeljenje hrvatskog karmela. Njihova primarna zadaća je duhovni i kontemplativni život. Stoje na raspolaganju vjerničkom puku ispovijedanjem i pohađanjem bolesnika. Goste s Hrvatskog katoličkog sveučilišta dočekao je i govorio im je o samostanu i crkvi sv. Stjepana kralja zamjenik priora samostana o. Zlatko Žuvela.

 

 

Večera i druženje u župnome dvoru Presvetoga Trojstva

 

Goste s Hrvatskog katoličkog sveučilišta ugostio je i počastio domaćim delicijama preč. Josip Pekanović sa svojim župljanima.

 

Nedjelja 13. 10. 2019. Subotica

Vrhunac studijskog putovanja Hrvatskog katoličkog sveučilišta obilježen je svetom misom koju su u katedrali sv. Terezije Avilske slavili mons. János Pénzes, biskup subotički i svećenici Subotičke biskupije sa svećenicima Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Naši studenti i kolege profesori su imali prilike vidjeti bogatstvo kulture Hrvata u Vojvodini te se uvjeriti da je njegova kultura i vjera živa. Domaćini su nam omogućili puno lijepih uspomena. Posebno je sve dojmila svečana sveta misa u prepunoj subotičkoj katedrali i kako je puk pjevao u glas.

 

 

 

 

 

 

 

Foto: doc. dr. sc. Krunoslav Novak 

          Toni Ćosić, mag. soc.