Održana je četvrta Teološka tribina

 

U četvrtak 8. lipnja održana je četvrta – završna u nizu – tribina u organizaciji Katedre za teologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta na kojoj su prof. dr. sc. Valerije Vrček s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu i doc. dr. sc. Ivica Kelam s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku, govorili o problematici GMO uzgoja u perspektivi enciklike Laudato si’.  

         Prof. dr. sc. Valerije Vrček istaknuo je kako je bioraznolikost važna tema o kojoj je Papa Franjo progovorio u enciklici Laudato si’ jer je ona znak života, jezik prirode i način slavljenja Boga, a u znanstvenoj perspektivi znak zdravog eko sistema. Također je naglasio da je ovo prvi dokument u kojemu se eksplicitno govori o GMO uzgoju. U perspektivi bioraznolikosti,  nastavio je prof. Vrček, GMO usjevi predstavljaju jednu ideološku monokulturu. Također, zbog korištenja velikih količina glifosata (u sastavu herbicida širokoga spektra) neophodnih za njihov uzgoj oni su opasni i za ljudsko zdravlje. U svom izlaganju prof. Vrček naveo je još neke kontroverze uzgoja GMO ističući kako ovaj uzgoj proizvodi genetske klonove održavajući genetski status quo u kulturama koje se na taj način dobivaju, a od kojih su samo tri jestive – soja, kukuruz i uljana repica. Prof. Vrček naglasio je kako papa Franjo u enciklici nije ni prestrašen ni oduševljen uzgojem GMO kultura te da prije svega poziva na interdisciplinarnu raspravu za izgradnju cjelovite slike u GMO problematici, te da ističe načelo opreznosti kao znak odgovornosti u znanosti.

         Doc. dr. sc. Ivica Kelam u svojemu je izlaganju podsjetio da papa Franjo govoreći o GMO problematici kreće od iskustva svoje zemlje Argentine, koja je treća država u svijetu po GMO usjevima. Naglasio je i da prihodi od izvoza GMO kultura čine četvrtinu ukupnog BDP-a te države. Iz tog razloga GMO usjevi prvotno su važno gospodarsko pitanje te su stoga političke strukture jako zainteresirane za njihovu proizvodnju. Istaknuo je i kako Europska unija godišnje uvozi do 30 milijuna tona soje iz GMO uzgoja, iako je službena politika Europske unije načelo protiv GMO usjeva. Doc. dr. sc. Ivica Kelam ustvrdio je da uzgoj GMO kultura daje velike prinose i čini značajan udio u BDP-u (posebno Argentine), ali da isto tako utječe na klimatske promjene, smanjenu plodnost tla, gubljenje šuma, na smanjenje populacije u ruralnim područjima te u konačnici ostavlja posljedice na ljudsko zdravlje, te zaključio da za sada nema značajnih pozitivnih doprinosa od GMO uzgoja. Na kraju doc. dr. sc. Ivica Kelam istaknuo je da je enciklika Laudato si’ pape Franje glas razuma u našem vremenu kojega treba poslušati i slijediti kako bi se zaštitio život koji je ugrožen u današnjem tehnološkom društvu.

            Nakon zanimljivih predavanja uslijedila je dinamična diskusija.