Demografske promjene i kulturna baština Hrvata Boke kotorske bila je tema znanstveno-stručnog skupa održanog 11. listopada na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.

Proučavajući demografske promjene bokeljskih Hrvata kroz povijest, izlagači su se osvrnuli na problem opadanja postotka hrvatske manjine u Crnoj Gori, ali i na neupitan utjecaj Hrvata na kulturnu baštinu Boke kotorske.

Cijenjeni skup kojem su prisustvovali predstavnici ministarstava, akademske i kulturne zajednice pozdravio je u ime akademske zajednice Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić istaknuvši: „Unutar svoje znanstvene strategije Hrvatsko katoličko sveučilište razvija istraživanje povijesti, kulture, identiteta Hrvata izvan Hrvatske kroz nastavnu i znanstvenu djelatnost. U tom smislu Sveučilište pokreće znanstvene skupove koji će tematski biti posvećeni skupinama u različitim kulturnim društvenim i pravnim okvirima: hrvatskim autohtonim manjinama, hrvatskom iseljeništvu i Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Ovaj skup, kao i strategija Sveučilišta, imaju za cilj obrazovno i kulturno osnaživanje manjinskih zajednica za što je potreban angažman resursa institucija, kulturnih udruga, pojedinaca te resursa matične i domicilnih država. Interes u očuvanju kulturne baštine nije samo kulturni već i ekonomski jer je kulturna baština važan resurs u kojem svoj interes mogu pronaći Republika Hrvatska i Crna Gora. To je jedan od način da se aktivno djeluje u očuvanju kulturne baštine manjina i osnaži (auto)recepcija njihova kulturnog nasljeđa.“

Istaknuvši važnost održavanja znanstveno-stručnih skupova ove tematike pozdravili su rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras i u ime Središnjeg ureda za Hrvate izvan Hrvatske Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja nacionalne hrvatske manjine u inozemstvu.

U ime organizacijskog odbora prisutne je pozdravio pročelnik Odjela za sociologiju izv. prof. dr. sc. Roko Mišetić, objasnivši motive i razloge zašto prvi skup posvećujemo Hrvatima u Crnoj Gori. „U naslovu smo istaknuli Boku kotorsku jer se na tom području nalazi najveći dio kulturne baštine izravno povezane s hrvatskom zajednicom u Crnoj Gori. O kolikom je kulturnom nasljeđu riječ dovoljno je istaknuti da, prema nekim procjenama, od ukupne kulturne baštine u Crnoj Gori oko 40 % materijalne i 60 % nematerijalne kulturne baštine hrvatskog je porijekla ili povezano s Hrvatima u Crnoj Gori. Stoga prvi dio skupa i nosi naslov “Prilog proučavanju hrvatske kulturne baštine Boke kotorske“.  Činjenica da je stanovništvo stvaratelj i baštinik kulture na nekom prostoru navela nas je da drugi znanstveni dio skupa posvetimo demografskim mijenama Hrvata Boke kotorske i to u višestoljetnom razdoblju (ovaj dio skupa održat će se u Kotoru gdje će i naših troje studenata izlaganjem radova predstaviti nastavnu djelatnost vezanu uz Boku kotorsku koja se izvodi na HKS-u). Hrvati u Crnoj Gori predstavljaju demografski malu zajednicu (Hrvata je u Crnoj Gori 2011. godine bilo oko 6021 i činili su 0,97 % ukupne populacije). Obilježeni su depopulacijom i starenjem što predstavlja dodatni problem u očuvanju nematerijalne kulturne baštine (u razdoblju od 1948. do 2011. godine broj Hrvata u Crnoj Gori se smanjio za 40 % dok je ukupna populacija porasla 65 %). Smanjenje broja pripadnika manjinske zajednice ujedno predstavlja smanjenje broja nositelja specifičnih znanja o kulturnim praksama, napose među mladim dobnim skupinama. Uz to globalizacijski procesi mogu stvarati odnose koji se manifestiraju u nerazmjeru moći između ‘većinskih’ i ‘manjinskih’ kultura što može za posljedicu imati svjesno ili nesvjesno potiskivanje manjinske kulturne baštine. Stoga valja ne samo promišljati nego i djelovati u smjeru iznalaženja rješenja kako pomoći demografski maloj zajednici Hrvata u Crnoj Gori u očuvanju tako velike kulturne baštine. Nadamo se da će današnji okrugli stol pod nazivom “O modelima zaštite kulturne baštine Hrvata u Boki kotorskoj“ u tome pomoći jer smo uspjeli kao sudionike pridobiti eminentne osobe iz znanstveno-kulturnog i političko-kulturnog života Crne Gore i Hrvatske.“- rekao je profesor Mišetić

Skup je otvorio doc. dr. sc. Mario Bara, govoreći o kulturnim posebnostima i nacionalnom identitetu hrvatskih manjinskih zajednica te je posebno naglasio probleme koje muče Hrvate izvan domovine, poput iseljavanja mladi ljudi što negativno utječe na demografsku sliku njihovih zajednica i ne ide u korist očuvanju hrvatskih tradicija.

„Sve pripadnike hrvatskih autohtonih manjina obilježava jedna zajednička karakteristika, a to je demografski regres. Promjene u dobno-spolnim strukturama rezultiraju nastankom starije populacije društva, a manjkom mladih ljudi u pitanje dolazi očuvanje bogatog kulturnog naslijeđa. Naravno, naglasak je na nematerijalnoj kulturnoj baštini, onoj koja je živa i koja je javni nositelj identiteta. Problem demografskog regresa moguće je riješiti sastavljanjem kulturološkoga inventara iz kojeg se može očitati kakvim kulturnim blagima raspolaže određena hrvatska manjinska zajednica i u kojem se smjeru treba kretati da se ta blaga očuvaju.“ – istaknuo je Bara.

Uslijedila su predavanja  koja su održali akademik Radoslav Tomić („Dobrota i njezine znamenitosti – sudbina pomorskoga naselja u Boki”), prof. dr. sc. Vanda Babić („Od peraških ceremonijala do pjesmarice dobrotskih pomoraca”), doc. dr. sc. Filip Galović („Neki romanizmi u govorima bokeljskih Hrvata i u govorima južnočakavskoga područja”), prof. dr. sc. Ivana Prijatelj Pavičić („Uloga akademika Rajka Vujčića u istraživanju staroga bokeljskoga slikarstva”), Željko Brguljan, dipl. ing. („Zavjetne slike u Boki kotorskoj”), doc. dr. sc. Maja Katušić („Pomorska Bratovština sv. Nikole mornara u Kotoru”).

„O modelima zaštite kulturne baštine Hrvata u Boki kotorskoj” koji je moderirala prof. dr. sc. Vanda Babić, sudjelovali su prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak (ADU Zagreb), državni tajnik u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske dr. sc. Ivica Poljičak, pomoćnik ministra kulture Republike Crne Gore i generalni direktor Direktorata za kulturnu baštinu mr. sc. Aleksandar Dajković i znanstvena suradnica Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore dr. sc. Tatjana Koprivica. 

Znanstveno-stručni skup o Hrvatima u Boki od četvrtka 12. do nedjelje 15. listopada odvijao se u Boki kotorskoj, u Tivtu i Kotoru.

U petak 13. listopada u koncertnoj dvorani Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan” održan je dio znanstvenog skupa.

Sudionike znanstvenog skupa pozdravio je kotorski biskup mons. Ilija Janjić riječima: „Zadnjih stotinu godina svjetske povijesti ostat će zapamćeno kao razdoblje brzih i nepredvidljivih promjena. Posljedice koje su ostavile dubok trag na lokalne i globalne zajednice širom svijeta. Ne treba ići puno dalje od digitalne revolucije koju proživljavamo zadnjih decenija. Svijet se mijenja i oblikuje prema neočekivanim obrascima. Politička i društvena previranja intenzivirana su sredinom prošlog i početkom ovog stoljeća, a čije gorke plodove na ovom području i danas ubiremo”,adnjih stotinu godina svjetske povijesti ostat će zapamćeno kao razdoblje brzih i nepredvidljivih promjena. Posljedice koje su ostavile dubok trag na lokalne i globalne zajednice širom svijeta. Ne treba ići puno dalje od digitalne revolucije koju proživljavamo zadnjih decenija. Svijet se mijenja i oblikuje prema neočekivanim obrascima. Politička i društvena previranja intenzivirana su sredinom prošlog i početkom ovog stoljeća, a čije gorke plodove na ovom području i danas ubiremo.“

Uzvanike su pozdravili rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić, koji je pojasnio da se Odjel za sociologiju bavi se našim vezama i odnosima, kao i proučavanjem svega što je vezano za Hrvate izvan republike Hrvatske. To je dio jednog šireg znanstvenog i stručnog interesa koji se ogleda u nizu različitih aktivnosti. Svake godine na našem sveučilištu barem 30 studenata se upoznaje se s povijesti Boke Kotorske, te veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori mr. sc. Veselko Grubišić.

Znanstveno-stručni skup podupire Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore. Predsjednik Društva Zvonimir Deković izrazio je zadovoljstvo, rekavši da mu je iznimna čast što su potpora u ovom projektu i što će rezultati ovog skupa biti prezentirani u Zborniku radova.

Skupu su prisustvovali također ministrica bez portfelja u Vladi Crne Gore Marija Vučinović i konzul Republike Hrvatske u Kotoru Hrvoje Vuković.

Na samom kraju, utvrđeni su zaključci skupa:

  • Sudionici skupa usuglasili su se da je zaštita materijalne i nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Boki kotorskoj od zajedničkoga interesa Republike Hrvatske i Crne Gore.
  • Očekuje se veći angažman Republike Hrvatske u smislu prijenosa stručnih iskustava u pripremi prijedloga za upis kulturnih dobra Hrvata Boke kotorske za upis na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine.
  • Preporučuje se revidiranje Rješenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore o utvrđivanju statusa Bokeljske mornarice kao nematerijalnoga kulturnoga dobra gdje bi se izrijekom navelo pripadnike hrvatskoga naroda kao baštinika kulturne prakse te navođenje u točki 1. Rješenja umjesto „održavanja tradicionalnih obreda vezanih za kultnu ličnost“ navede „održavanja tradicionalnih obreda vezanih za svetoga Tripuna“
  • Predlaže se uključivanje Ministarstva kulture Republike Hrvatske u educiranje i pomaganje pripadnika hrvatske manjine, njihovih udruga i institucija, zaduženih za očuvanje kulturnih dobara.
  • Preporuka je osnivanje Zavoda za kulturu Hrvata Crne Gore, od strane Crne Gore kao osnivača, čiji bi osnutak i rad podupirala Republika Hrvatska, a koji bi se bavio istraživanjem, evidentiranjem i modelima zaštite kulturne baštine hrvatskoga naroda u Crnoj Gori.
  • Povezano s prethodnom točkom predlažemo sustavno planiranje, financiranje i sufinanciranje programa i projekata zaštite kulturne baštine hrvatske manjine.
  • Predlaže se osnivanje odbora za praćenje zaštite kulturnih dobara hrvatskoga naroda koji bi pratio implementaciju zakonskih akata o njihovoj zaštiti.

Znanstveni dio skupa otvorili su studenti Hrvatskog katoličkog sveučilišta Jelena Pavković, Ružica Gelo i Tomislav Smolčić sa svojim radovima koji su obradili teme pustolova budvanske obitelji Zanović, o pomorskom kapetanu Vicku Bujoviću iz Perasta  te o sezonskoj distribuciji vjenčanja u Kotoru početkom 19. stoljeća. Predavači su također govorili o Bokeljima u Mlecima od 15. do 18. st. (prof. dr. sc.  Lovorka Čoralić) o stanovništvu Kotora prema mletačkim propisima u 18. stoljeću (doc. dr. sc. Maja Katušić i Toni Ćosić), demografskim kretanjima u Boki kotorskoj tijekom 19. stoljeća (izv. prof. dr. sc. Ante Bralić), o Hrvatima u Crnoj Gori između 1921. i 1991. (izv. prof. dr. sc. Nenad Pokos), a izv. prof. dr. sc. Roko Mišetić održao je predavanje o Hrvatima u Boki u vrijeme osamostaljivanja Crne Gore.

Stručni dio Skupa uključio je obilazak reprezentativnih objekata materijalne kulturne baštine i upoznavanje elemenata nematerijalne kulturne baštine Hrvata Boke kotorske. Tako su sudionici Skupa u petak 13. listopada došavši u mjesto Muo, posjet Boki započeli svetom misom na grobu blaženog Gracije iz Mula u crkvi Marije Pomoćnice kršćana gdje ih je pozdravio i dočekao župnik i kancelar Kotorske biskupije don Robert Tonsati. Potom su posjetili katedralu Sv. Tripuna, crkvu Sv. Marije od Rijeke, Franjevački samostan i Pomorski muzej u Kotoru. U subotu 14. listopada sudionici skupa obišli su svetište Gospe od milosti i crkvu Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčnju gdje su slavili svetu misu s kotorskim biskupom mons. Ilijom Janjićem, potom su posjetili  svetište Gospe od Škrpjela, crkvu Sv. Nikole biskupa u Perastu, a susreli su se i s predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća kojima su predali publikacije Hrvatskog katoličkog sveučilišta i razmijenili prigodne darove. U nedjelju 15. listopada slavili su svečano euharistijsko slavlje u katedrali Sv. Tripuna koje je predvodio mons. Ilija Janjić, kotorski biskup, nakon čega su posjetili crkvu svetog Eustahija u Dobroti.