Održan Tjedan povijesti „Povijest u 13“ – studentska inicijativa Kluba „Homo volans“

U organizaciji Kluba studenata povijesti „Homo volans“, Sveučilišni odjel za povijest na Hrvatskom katoličkom sveučilištu od 15. do 22. travnja 2026. ove je godine Dan Odjela prvi put obilježio manifestacijom „Tjedan povijesti - Povijest u 13“, oblikovanom kao višednevni program koji objedinjuje znanstveno-nastavne, istraživačke i studentske aktivnosti. Manifestacija je obuhvatila tri programska segmenta: niz predavanja, okruglih stolova i radionica, studentski simpozij „In fonte veritas“ te izložbu „Dosje: Prešućeno - povijest između arhiva i tišine“. Program je bio strukturiran kronološki i tematski, prateći razvoj povijesnih razdoblja i metodoloških pristupa unutar studija. 

Uvodni dio bio je usmjeren na suvremenu povijest i vizualnu kulturu te je otvoren okruglim stolom „Društvo, prostor, vrijeme: migracije od Druge Jugoslavije do danas“, na kojem su sudjelovali izv. prof. dr. sc. Mario Bara, izv. prof. dr. sc. Tado Jurić, prof. dr. sc. Josip Mihaljević i izv. prof. dr. sc. Mario Kevo. Rasprava je obuhvatila povijesne uzroke migracija u razdoblju socijalističke Jugoslavije, s posebnim osvrtom na migracijsku politiku Savezne Republike Njemačke 1960-ih, dotaknuvši se i suvremenih migracijskih procesa u Republici Hrvatskoj te njihovih društvenih, demografskih i kulturnih implikacija. Nakon toga prof. dr. sc. Tomislav Anić održao je predavanje „Moć slike i slike moći: ikonografija poštanskih maraka od 1945. do 1955.“, u kojem je pokazao kako su se poštanske marke kao vizualni i komunikacijski medij koristile u oblikovanju javnog diskursa i prijenosu političkih poruka u razdoblju socijalističke Jugoslavije, osobito u reprezentaciji političkih figura. Predavanje je uključivalo i usporednu analizu različitih serija maraka te aktivno sudjelovanje studenata u interpretaciji vizualnih elemenata, čime je dodatno istaknuta važnost vizualnih izvora u historiografiji.

Drugoga dana program se kronološki pomaknuo unatrag, obuhvaćajući teme ranonovovjekovne i moderne povijesti uz naglasak na metodološke pristupe. U tom je okviru doc. dr. sc. Stipe Ledić održao predavanje „Fidelitas Regnorum Croatiae et Sclavoniae in principes prema raspravi Tome Kovačevića“, u kojem su predstavljeni ključni aspekti života i djelovanja varaždinskoga i čazmanskoga arhiđakona Tome Kovačevića te njegov doprinos proučavanju povijesti Zagrebačke biskupije. Istaknuto je i njegovo djelo Cathalogus Praesulum Zagrabiensium, koje donosi pregled života i djelovanja zagrebačkih biskupa i kanonika. Uslijedilo je predavanje izv. prof. dr. sc. Kristine Puljizević „Život na granici: Habsburški sanitarni kordon između Dalmacije i Osmanskog Carstva od 1797. do 1830-ih“, u kojem je prikazan sustav nadzornih točaka uspostavljen radi sprječavanja širenja zaraznih bolesti, uz isticanje sličnosti sa suvremenim oblicima kontrole prostora i kretanja ljudi te uloge Dubrovnika kao trgovačkog središta koje je, zahvaljujući organiziranim mjerama, uspijevalo izbjeći epidemije. 

Posebnu pozornost privukla je radionica njemačke gotice, održana u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest pod vodstvom dr. sc. Vedrana Klaužera i dr. sc. Jurja Balića, uz organizaciju dr. sc. Filipa Hrena, tijekom koje su studenti na izvornim dokumentima usavršavali vještine čitanja i interpretacije povijesnih izvora. Treći dan bio je posvećen srednjovjekovnim temama, uz prijelaz prema antičkoj i kasnoantičkoj povijesti. U okviru okruglog stola „Medijevistika i medijevalizam o srednjovjekovnoj državi i državnosti“, na kojem su sudjelovali prof. dr. sc. Ivan Majnarić, izv. prof. dr. sc. Zrinka Pešorda Vardić i izv. prof. dr. sc. Trpimir Vedriš, problematizirani su načini rekonstrukcije srednjovjekovne države i državnosti u historiografiji, s naglaskom na odnos između izvora, interpretacije i suvremenih metodoloških pristupa. Sudionici su povezali popularne predodžbe o srednjem vijeku s novijim istraživanjima te, na temelju izvora, prikazali funkcioniranje srednjovjekovne vlasti. Zaključeno je da pristup srednjovjekovlju treba biti kritičan i oslobođen pojednostavljenih interpretacija. Program je potom zaokružen predavanjima koja su kronološki obuhvatila antičku i kasnoantičku povijest: izv. prof. dr. sc. Siniša Bilić-Dujmušić u izlaganju „Salona godine 49. prije Krista“ obradio je političke, društvene i vojne okolnosti na prostoru rimske Dalmacije u kontekstu građanskog rata između Julija Cezara i Pompeja, dok je prof. dr. sc. Ines Sabotič u predavanju „Kršćanski povjesničari kasne antike“ analizirala temeljna obilježja ranokršćanske historiografije i njezin odnos prema antičkoj tradiciji.

Središnji dio obilježavanja Dana Sveučilišnog odjela za povijest bila je svečana akademska proslava održana 21. travnja, u okviru koje su dodijeljena odjelna priznanja i zahvalnice, nakon čega je u poslijepodnevnim satima otvorena izložba „Dosje: Prešućeno – povijest između arhiva i tišine“. Riječ je o autorskom projektu studenata koji problematizira odnos između povijesnih izvora, interpretacije i granica povijesnog znanja, polazeći od pretpostavke da povijest nije zatvoren skup činjenica, nego otvoren i nužno nedovršen proces rekonstruiranja prošlosti temeljen na fragmentarnim i selektivno sačuvanim tragovima. U tom se okviru arhiv ne promatra kao neutralno mjesto pamćenja, nego kao prostor selekcije u kojem se, uz zapisano, proizvodi i tišina – ono što je izostavljeno, prešućeno ili izgubljeno. Postav je oblikovan kao niz tematskih dosjea povezanih vizualnim motivom crvenog konca, koji simbolizira pokušaj uspostavljanja odnosa među fragmentarnim tragovima prošlosti, dok je izložba strukturirana u tri problemske cjeline – „Kontrola i znanje“, „Strah i progon“ i „Slučajevi koji izmiču“ – kroz koje se propituju mehanizmi oblikovanja, filtriranja i prešućivanja povijesti. Kroz odabrane slučajeve iz različitih povijesnih razdoblja i konteksta prikazani su obrasci selekcije, nasilja i interpretativne neodređenosti koji oblikuju naše razumijevanje prošlosti. Umjesto ponude konačnih odgovora, izložba posjetitelje usmjerava na čitanje izvora ne samo kroz ono što je zapisano, nego i kroz praznine, nedosljednosti i tišine koje upućuju na granice historiografskog znanja. Izložbu su osmislili i realizirali studenti Odjela: Iva Mihekovec, Kristina Martinelli, Adrijana Kikić, Marija Kanižaj, Marija Đurić, Renato Kozarić, Ivan Pirić, Teo Martinelli i Dominik Bučar u suradnji s asistenticom Veronikom Novoselac, mag. hist. et. mag. comm. Time je zaključen središnji dio manifestacije, nakon čega je uslijedila završnica usmjerena na studentski znanstveni rad.

Završnicu je obilježio drugi po redu studentski simpozij „In fonte veritas“, posvećen temi papinstva, čime je nastavljen kontinuitet prošlogodišnjeg znanstvenog skupa i potvrđena njegova važnost kao platforme za razvoj studentskog istraživačkog rada na Sveučilišnom odjelu za povijest. Simpozij je otvoren plenarnim izlaganjem dr. sc. Tomislava Matića o Zagrebačkoj biskupiji u kontekstu Baselskog koncila, kojim je postavljen širi povijesni i problemski okvir za razumijevanje odnosa između crkvenih institucija i političkih struktura u kasnome srednjem vijeku. Uslijedilo je deset studentskih izlaganja raspoređenih u četiri tematske sesije. U prvoj su sesiji obrađena pitanja papinskog autoriteta i dvorske kulture kasnosrednjovjekovnoga razdoblja, uključujući slučaj Girolama Savonarole, reprezentaciju papinske vlasti kroz dvorsku svakodnevicu te odnose između papinstva i lokalnih crkvenih struktura. Druga sesija bila je usmjerena na odnose papinstva i svjetovne vlasti u kontekstu Bizanta i ranosrednjovjekovne hrvatske povijesti, uz razmatranje pitanja političke i religijske legitimacije te historiografskih interpretacija ključnih događaja. Treća sesija obuhvatila je teme ranoga novog vijeka, osobito ulogu papinstva u globalnim procesima poput kolonizacije Novoga svijeta te njegove reformne i institucionalne zahvate, uključujući kalendarsku reformu i obrazovanje klera. U završnoj sesiji razmatrana je uloga papinstva u modernom dobu, s naglaskom na njegov odnos prema društvenim i političkim promjenama, uključujući uspostavu crkvene hijerarhije u Bosni i Hercegovini te stavove Katoličke Crkve prema totalitarnim režimima 20. stoljeća. Izlaganja su se temeljila na analizi raznovrsne izvorne građe – od srednjovjekovnih isprava i papinskih bula do novovjekovnih i suvremenih dokumenata – čime je jasno istaknuta metodološka usmjerenost studija prema radu na izvorima. Takav pristup omogućio je dublje razumijevanje povijesnih procesa, ali i uvid u složenost interpretacije, ograničenja izvora te potrebu kritičkog odmaka u historiografskom radu. Posebna vrijednost simpozija očitovala se u aktivnoj ulozi studenata, koji su kroz vlastita istraživanja pokazali sposobnost samostalne analize, argumentacije i kritičkog promišljanja povijesnih fenomena. Time je „In fonte veritas“ potvrdio svoju ulogu ne samo kao središnjeg studentskog znanstvenog događaja, nego i kao važnog segmenta Tjedna povijesti, pridonoseći oblikovanju akademske zajednice i razvoju nove generacije mladih povjesničara.

Tjedan povijesti „Povijest u 13“ pokazao je kako integracija nastavnih, istraživačkih i studentskih aktivnosti može rezultirati programom koji nadilazi pojedinačna događanja te oblikuje prostor dijaloga, kritičkog promišljanja i akademske razmjene. Raznolikost tema, metodološka otvorenost i aktivno sudjelovanje studenata potvrđuju njegov značaj kao važnog dijela identiteta Sveučilišnog odjela za povijest i ukazuju na potencijal za daljnji razvoj ove manifestacije kao trajne akademske prakse.