Izrađeno

Promocija knjige "Creation and Care: Young People, Vulnerable Groups, and Integral Lifestyles" docentice Brgles na Sveučilištu Angelicum u Rimu

Na Sveučilištu sv. Tome Akvinskoga u Rimu (Angelicum) u sklopu FASS Research simpozija, održanoga 10. lipnja 2025. godine, doc. dr. sc. Miriam Mary Brgles predstavila je rezultate istraživanja objavljene u knjizi pod naslovom Creation and Care: Young People, Vulnerable Groups, and Integral Lifestyles. Knjigu je objavio Marcianum Press, predgovor je napisao izv. prof. dr. sc. Zoran Turza, a recenzentice su izv. prof. dr. sc. Ivana Brstilo Lovrić i dr. sc. Elena Šiaudvytienė (LCC University, Litva). Urednica je dr. sc. Marina Russo (Angelicum). 
 

FOTO: Elena Šiaudvytienė


Uz knjigu docentice Brgles, dr. sc. Pierre Januard, OP (Angelicum) predstavio je svoju knjigu naslovljenu Thomas Aquinas on Risk in Economic Activity. Respondenti su bili prof. dr. sc. Cristiano Colombi (Angelicum), Tony Persico (Ministarstvo gospodarstva i financija Italije), Maria Teresa Avila Fuentes (Angelicum) i  fra Angelbert Chikere (Angelicum), a simpozij je moderirala dekanica Fakulteta društvenih znanosti i predsjednica Papinske akademije za društvene znanosti, s. Helen Alford, OP.

FOTO: Elena Šiaudvytienė

Glavni rezultat studije na teorijskoj razini je redefinicija koncepta životnoga stila, koji se kao cjeloviti životni stil definira kao relacijsko dobro koje doprinosi općem dobru. Rekonceptualizacija se oslanja na relacijsku sociologiju Pierpaola Donatija, morfogenetski pristup Margaret Archer,  personalističku etiku Karola Wojtyle i hijerarhiju potreba dominikanskoga sociologa i ekonomista, Luisa Josepha Lebreta te enciklike Laudato Si' i Fratelli Tutti pape Franje. Temelji cjelovitog životnog stila su etički principi, refleksivnost, dobra koja nemaju fizički oblik, svrhovito djelovanje, kreativnost i pripadanje te suosjećajna introspekcija.

Empirijsko istraživanje provedeno je metodom intervjua i arts-based metodom kao istraživanje u zajednici (community based resarch) s mladima (od 18 do 35 godina) i ranjivim skupinama poput migranta, socijalno ugroženih, hrvatskih branitelja, osoba s poteškoćama, u Hrvatskoj i Italiji.

Rezultati pokazuju da cjeloviti životni stilovi nose značenje relacijskoga dobra jer se temelje na solidarnosti, prijateljstvu i osjećaju „bratstva“ s potrebitima i ranjivima. To su, dakle, odnosi koji uključuju povjerenje u ljude i podrazumijevaju zajedničke akcije koje ublažavaju „plač Zemlje“ i „plač siromašnih“. Jedna od preporuka odnosi se na aktivno uključivanje mladih u procese donošenja ključnih odluka, kako bi njihova aktivnost doprinijela i promjenama na makro društvenoj razini, dok se druga odnosi na daljnje implementacije oblika volontiranja i/ili učenja zalaganjem u zajednici u obrazovne kurikulume, kako bi se u ove aktivnosti, koje doprinose općem dobru društva, uključio što veći broj mladih.

Dr. sc. Elena Šiaudvytienė objavila je recenziju knjige u časopisu Studia Ecologiae et Bioethicae i dostupna je na poveznici.