Petnaesta obljetnica Sveučilišnog odjela za povijest

U utorak 6. svibnja 2025. svečano je obilježen dan Sveučilišnog odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta, kojim je ujedno oblježena i petnaesta obljetnica Sveučilišnog odjela za povijest. Program obilježavanja započeo je misnim slavljem u Sveučilišnoj kapeli kojega je predvodio mons. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački u koncelabraciji s prorektorom za kvalitetu, identitet i poslanje Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Antom Crnčevićem, izv. prof. dr. sc. Richardom Pavlićem i doc. dr. sc. Odilonom Singboom  sa Sveučilišne katedre za teologiju te sveučilišnim kapelanom vlč. Branimirom Jagodićem.
 

U svojoj homiliji mons. Šaško istaknuo je kako je prekrasno gledati ovaj prostor sveučilišne kapelice, koji je nekad bio strjelište, ovako preoblikovan u temelj, zaglavni kamen i prisutnost iz koje je nicalo sveučilišno stablo HKS-a s njegovim prvim studijem - povijesti. "Na nekoliko mjesta u Svetome pismu nalaze se izravne i grube slike - osobito prorčke - koje opisuju narod, skupine i pojedine ljude koji ne žele slušati Boga. To je opis oholosti i nespremnosti na poučljivost, na osjetljivost prema Bogu koji daruje svoju riječ, sebe, svoj Savez; Bogu koji vas želi promijeniti radi vašega dobra i radosti; koji vas žel obnoviti. Povodom slavlja obljetnice studija povijesti, lako ćemo primijetiti kako nas današnja naviještena Božja riječ uči pristupu koji povezuje povijest i sadašnjost, s posljedicama koje režu u živo tkivo naših međusobnih odnosa i budućnosti naroda... Svaki dobar povjesničar tražit će znakove osoba, događaja, pojava, ali bi bilo dobro da mi kao kršćani ne previdimo kvasac koji je darovan od Kruha života. U oblikovanju društava, gospodarskih i političkih sustava; u velebnnim građevinama, u dosezima znanosti i u umjetničkim djelima bio koje vrste, moguće je naći ili ljudsku čežnju za Kruhom života ili kvasac nebeskoga kraljevstva. I u epohalnim promjenama i u promjenama epoha ostaje isto otajstvo koje traži povjesničare otvorenog srca, očiju i ušiju, da bi se mogao susresti i predstaviti najprije vremeniti smisao, ali u konačnici i onaj obzor koji daje smisao vremenitosti", zaključio je mons. Šaško. Tekst cijele homilije možete pročitati na poveznici.
 

Svečani akademski čin kojim je moderirala Veronika Novoselac, asistentica na Sveučilišnom odjelu za povijest, nastavio se u dvorani „Blaženi Alojzije kard. Stepinac“, a nakon himne Republike Hrvatske uslijedili su pozdravni govor mons. Šaška, prorektora za organizaciju i poslovanje prof. dr. sc. Gordana Črpića i pročelnika Sveučilišnog odjela za povijest izv. prof. dr. sc. Marija Keve. Uz prorektore, pročelnike i zamjenike pročelnika, brojne studente i nastavnike odjela, proslavi su se pridružili i: prof. dr. sc. dr. h. c. Emilio Marin, prvi profesor emeritus HKS-a i član Papinskog odbora za povijesne znanosti te član Znanstvenog vijeća Svete Stolice za vrednovanje i promicanje kvalitete studija na crkvenim sveučilištima i fakultetima, prof. dr. sc. Mario Cifrak, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Tomislav Krstičević, vršitelj dužnosti dekana Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Denis Barić, predstojnik Instituta religijskih znanosti Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prebendar Prvostolne crkve zagrebačke, prof. dr. sc. Miroslav Akmadža, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba, izv. prof. dr. sc. Josip Mihaljević, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba, izv. prof. dr. sc. Gordan Ravančić, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba, dr. sc. Ljiljana Dobrovšak, pomoćnica ravnatelja Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ iz Zagreba, prof. dr. sc. Ivica Šute, pročelnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata te drugi uvaženi gosti.
 

Prorektor Črpić prisjetio se početaka - ne samo organizacije studija za povijest, već i početaka Sveučilišta, koji su povezani jedni s drugim. Od svojih samih početaka i prvih sastanaka, studij povijesti planiran je kao prvi studij te je on prije 15 godina otvorio svoja vrata prvoj generaciji studenata. "U tim naporima pomogli su nam mnogi, a posebno nam je drago vidjeti da nam se danas pridružio i prvi rektor HKS-a, danas pomoćni biskup zagrebački, mons. Ivan Šaško. Prije 15 godina krenuli smo s 41 studentom, danas ih naše Sveučilište broji gotovo 1500, a sve ostalo je povijest", istaknuo je prorektor Črpić.
 

Sve prisutne pozdravio je i pročelnik Kevo koji je izvijestio o postignućima Sveučilišnog odjela u proteklih godinu dana te se osvrnuo na rast i razvoj u proteklh 15 godina - od prve generacije 2010. i jednog studijskog programa do danas, kada je studij završilo više od 300 studenata, izvodi se više jednopredmetnih i dvopredmetnih studija na prijediplomskoj, diplomskoj i doktorskoj razini, a u planu je dodatni reformirani i novi dvopredmetni studiji. "Posebna zahvala ide i svima vama koji ste ovdje prisutni - svaki od vas, na svoj je način, savjetom, znanjem, predanim radom ili na neki drugi način, sudjelovao u izgradnji našeg Sveučilišnog odjela", zaključio je Kevo.
 

Obljetnica je bila prigoda da se iskaže zahvala onima koji su na poseban način pomogli razvoju Odjela kroz proteklih 15 godina. Dodijeljeno je ukupno pet zahvalnica: mons. Ivanu Šašku, prvom rektoru Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, prof. dr. sc. Juri Krišti, prvom voditelju Sveučilišnog odjela, izv. prof. dr. sc. Ines Sabotič, prvoj pročelnici Sveučilišnog odjela za povijest (2012.-2014.) i prorektorici za nastavu HKS-a (2014.-2020.), prof. dr. sc. Miroslavu Akmadži, ravnatelju Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba koji konstantno potiče suradnju Sveučilišta i instituta te gospođi Stanislavi Rogić, posebnoj savjetnici rektora, bez čijih savjeta uspjesi Odjela ne bi bili zamislivi.

Uslijedila je dodjela odjelnih priznanja, a u kategoriji za najbolji akademski uspjeh u akademskoj godini 2023./2024. priznanje su dobili:

• za I. godinu sveučilišnoga prijediplomskog studija Povijest Renato Kozarić s težinskim prosjekom ocjena 4.951
• za II. godinu sveučilišnoga prijediplomskog studija Povijest student Leon Brnad s težinskim prosjekom ocjena 4.869
• za III. godinu sveučilišnoga prijediplomskog studija Povijest studentica Iva Mihekovec s težinskim prosjekom ocjena 4.800
• za III. godinu sveučilišnoga prijediplomskog studija Povijest studentica Kristina Martinelli s težinskim prosjekom ocjena 4.407
• za I. godinu sveučilišnoga diplomskog studija Povijest student Martina Špilek s težinskim prosjekom ocjena 5.000
• za I. godinu sveučilišnoga diplomskog studija Povijest (nastavnički) student Vedran Muhvić s težinskim prosjekom ocjena 4.393
• za I. godinu sveučilišnoga diplomskog studija Povijest (dvopredmetni) student Irena Mladić s težinskim prosjekom ocjena 4.308
• za II. godinu sveučilišnoga diplomskog studija Povijest Luka Božinović s težinskim prosjekom ocjena 4.542

U kategoriji za najbolji diplomski rad obranjen u akad. god. 2023./2024. nagrađen je Stjepan Lovrić za rad Utjecaj nogometa, a osobito nogometnog kluba 'Hajduk' na društveno-politički razvoj dalmatinskog područja u međuratnom razdoblju (1918.-1941.) izrađen pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Marija Keve.

Priznanje za najbolji izvannastavni angažman u akad. god. 2023./2024. dobila je Martina Špilek, studentica II. godine sveučilišnoga diplomskog studija Povijest.

Nakon završetka svečanog akademskog čina na prvom katu Sveučilišta otvorena je izložba 15 godina, 15 priča koju su povodom obljetnice pripremili studenti, članovi Kluba studenata povijesti Homo volans. Izložba pruža uvid u ono što Sveučilišni odjel za povijest jest – u njegove najvažnije trenutke, prekretnice i ljude koji su ga oblikovali. Svaka od ovih petnaest priča dragocjeno svjedoči o putu koji su gradili: o izazovima koje su nadvladavali, uspjesima koje su s ponosom postizali i zajedništvu koje ih je vodilo. Izložba je osmišljena s posebnom pažnjom i namjerom da nikoga ne izostavi niti ikoga posebno istakne, već da prikaže bogatstvo zajedničkog iskustva koje ih je oblikovalo, a koje čini srž Odjela.