O čemu i kako se govori kada je riječ o katoličkim temama

Nakon što su u prvoj fazi mapirali ključne aktere i platforme, istraživači s projekta "Prikaz i analiza katoličke tematike u digitalnom medijskom prostoru" na Hrvatskom katoličkom sveučilištu objavili su drugi, još dublji set rezultata. Koristeći napredne metode obrade prirodnog jezika (NLP) na više od 27.000 medijskih objava, analiza sada odgovara na ključno pitanje: o čemu i kako se govori kada je riječ o katoličkim temama?

Istraživanje je identificiralo 16 ključnih tematskih kategorija, stvarajući svojevrsnu "anatomiju diskursa" koja otkriva temeljne narativne sklopove hrvatskog digitalnog prostora.

Dva odvojena svijeta: Pastoralni i Društveno-politički klaster

Jedan od najvažnijih nalaza je postojanje dva jasno odvojena tematska "svijeta". Mrežna analiza pokazuje kako se teme grupiraju u različite narativne okvire:

• Pastoralni klaster: teme poput Duhovnosti i liturgije, Caritasa te Crkvene institucije čine jezgru unutarcrkvenog i duhovnog diskursa. One su usko povezane, ali uglavnom odvojene od dnevnopolitičkih rasprava.
• Društveno-politički klaster: teme Politike i odnosa s državom, Povijesti i nacionalnog identiteta te Bioetike i kulturnih ratova čine drugi, čvrsto isprepleteni klaster. Njihova međusobna povezanost ukazuje na visoku razinu politizacije ovih pitanja u javnom prostoru.

Mapa emocija: Duhovnost generira 'ljubav', politika izaziva 'ljutnju'

Analiza je otišla i korak dalje, mjereći emocionalni puls svake teme analizom Facebook reakcija. Rezultati potvrđuju postojanje dva različita emocionalna registra:

• Teme iz pastoralnog klastera, poput Duhovnosti, dominantno generiraju pozitivne reakcije (Love).
• Nasuprot tome, teme iz društveno-političkog klastera, posebno Bioetika i kulturni ratovi te Politika, izazivaju daleko najveći udio negativnih (Angry) reakcija, potvrđujući svoju ulogu glavnih točaka polarizacije u društvu.

"Ova analiza nam omogućuje da nadiđemo puko brojanje članaka. Sada možemo vidjeti 'DNK' svake teme – njen emocionalni naboj, njen potencijal za angažman i narativne okvire u koje je smještena," pojašnjava voditelj projekta doc. dr. sc. Luka Šikić. "Pokazali smo da se, primjerice, tema povijesti u mainstream medijima najčešće uokviruje politikom, dok se u vjerskim medijima češće povezuje s duhovnošću. To su ključni uvidi u različite strategije postavljanja agende."

Primjenom ovakvih inovativnih metodoloških pristupa, projekt ne samo da pruža vrijedne podatke o medijskoj sceni, već i razvija nove alate za razumijevanje kompleksnih odnosa između medija, religije i društva.

Detaljan interaktivni analitički izvještaj dostupan je na ovoj poveznici. 

Više o projektu, metodologiji i budućim analizama saznajte na službenoj stranici projekta.