Okrugli stol „Između redaka: kasnosrednjovjekovni javnobilježnički spisi kao (ne)pouzdano ogledalo stvarnosti“

Što se zapravo krije iza suhoparnog i strogo formuliranog jezika srednjovjekovnih bilježničkih spisa? Možemo li im u potpunosti vjerovati ili su oni samo vješto konstruirano, djelomično zamućeno ogledalo prošle stvarnosti?

Ta izazovna i intrigantna pitanja otvorio je okrugli stol „Između redaka: kasnosrednjovjekovni javnobilježnički spisi kao (ne)pouzdano ogledalo stvarnosti“, održan 12. lipnja 2026. u Državnom arhivu u Zadru u okviru obilježavanja Međunarodnog tjedna arhiva. Znanstveni razgovor u organizaciji Državnog arhiva u Zadru izravno je proizišao u suradnji s projektom Hrvatske zaklade za znanost „Oblikovanje teritorijalne države u kasnosrednjovjekovnoj Hrvatskoj, Dalmaciji i Slavoniji: društveno-političke i administrativne mijene“ (CroDaSTrans, IP-2025-02-4345), koji se provodi na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

U dvorani Državnog arhiva u Zadru o temi su raspravljali medijevisti ujedno i članovi projektnog tima: Mladen Ančić, Tomislav Popić i Antun Nekić, dok je ulogu moderatora i usmjerivača dinamične rasprave preuzeo voditelj projekta, Ivan Majnarić. Znanstveni dijalog započeo je propitivanjem same naravi arhivskoga gradiva. Kada povjesničari analiziraju procese jačanja države i njezine „infrastrukturne moći“, ključni oslonac pronalaze u porastu administrativne pismenosti. No, kako su sudionici upozorili, ta masovnost sačuvanih spisa krije ozbiljne metodološke zamke. Živi, vernakularni govor stranaka koje su dolazile pred bilježnika morao je biti preveden u stroge, latinske formulaične okvire. 

Posebno je naglašen problem historiografskog balansiranja između mikrohistorijske perspektive i velikih serijalnih izvora. Medijevisti se danas suočavaju s izazovom kako u kvantitativnom moru podataka i parcijalno sačuvanih spisa uočiti presudnu pojedinačnu činjenicu, a da se pritom ne izgubi šira slika društvenih mijena. Središnji dio rasprave bio je posvećen „prodiranju“ historičara kroz birokratske fraze. Sudionici su se dotaknuli fenomena složenih i skrivenih realnosti – uobičajene prakse u zadarskim i istočnojadranskim bilježničkim spisima, gdje su se iza naizgled dobrovoljnih i rutinskih poslovnih transakcija zapravo skrivali složeni odnosi duga i različitih društvenih asimetrija.

Inzistirajući na hermeneutičkom čitanju izvora, sudionici su bilježnički spis definirali kao svjestan konstrukt koji namjerno pojednostavljuje i uniformira kompleksnu stvarnost kroz tipske formule. Živa se rasprava razvila upravo oko pitanja kako povjesničar može metodološki pristupiti onome što u izvoru namjerno nije napisano. Upravo u tim administrativnim pukotinama i uočavanju onoga što nedostaje krije se ključ za rekonstrukciju stvarnih društvenih strategija i skrivenih ekonomskih odnosa kasnosrednjovjekovnog društva, mimo formulaičnosti bilježničkih spisa.

Zaključni dio okruglog stola bio je okrenut budućnosti medijevistike. U dobu sve brže digitalizacije i pojave novih tehnoloških alata, poput umjetne inteligencije za automatsko prepoznavanje starih rukopisa, sudionici su ponudili trezven pogled na buduća istraživanja. Premda će masovna transkripcija ubrzati obradu gradiva, tehnologija sama po sebi ne može premostiti jaz između zapisanog teksta i realnosti. Klasična hermeneutika – dubinsko, kritičko i strpljivo čitanje izvora – ostaje nezamjenjiva. Zbog toga je kao glavna smjernica za buduća istraživanja istaknuta potreba za razvijanjem posebne metodološke osjetljivosti kod mladih historičara u pristupu bilježničkim spisima.

Okrugli stol još je jednom potvrdio važnost Državnog arhiva u Zadru kao nezaobilaznog partnera i arhivskog središta za realizaciju projekta CroDaSTrans. Upravo stoga, voditelj i  članovi istraživačkog tima projekta ovim putem upućuju iskrenu zahvalu ravnatelju Državnog arhiva u Zadru, dr. sc. Anti Gveriću, na svesrdnoj podršci u organizaciji ovog događaja i toplom gostoprimstvu te kontinuiranom prepoznavanju važnosti projektnih aktivnosti i suradnje između Arhiva i istraživačke zajednice.