Održan znanstveni skup "Umjetna inteligencija i društvene promjene“ na odjelu sociologije

U sklopu Dana Sveučilišnog odjela za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, 22. listopada 2025., održan je znanstveni skup pod nazivom Umjetna inteligencija i društvene promjene. Skup je okupio znanstvenike i istraživače sa Sveučilišnog odjela za sociologiju, Sveučilišne katedre za teologiju i Tehničkog fakulteta HKS-a, kao i sociologe s Fakulteta hrvatskih studija, Filozofskog fakulteta te Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.  
 

Izlagači su predstavili rezultate istraživanja provedenog metodom panela od strane Hendal agencije za istraživanje tržišta na reprezentativnom uzorku od 500 građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. Sveučilišni odjel za sociologiju stoga upućuje posebnu zahvalu agenciji Hendal koja u svom poslovanju njeguje misiju suradnje i povezivanja s akademskom zajednicom i s kojom odjel uspješno surađuje, osiguravajući studentima vrijednu stručnu praksu kroz praktičnu nastavu.
 

Rezultati istraživanja bit će predstavljeni i kroz objavu recenziranih radova izlagačkih timova u časopisu Interdisciplinary Description of Complex Systems – INDECS zahvaljujući podršci uredništva časopisa koje je prepoznalo znanstvenu vrijednost i tematski doprinos konferencije koja je otvorila niz pitanja o društvenim implikacijama umjetne inteligencije (AI). Na iste se u uvodniku osvrnuo dekan Tehničkog fakulteta Hrvatskog katoličkog sveučilišta, prof. dr. sc. Zlatan Car, pristupivši temi na zanimljiv i interaktivan način te sagledavajući je kroz tehničku, društvenu, sociološku i etičku prizmu. Naglasio je da umjetna inteligencija ima duboke povijesne korijene, a u vrlo kratkom vremenu postala je globalni fenomen koji zahtijeva multidisciplinarni pristup, pohvalivši pritom inicijativu odjelnog skupa.

Prva sesija: Umjetna inteligencija i društvo – svakodnevica, rad i znanost

U prvom dijelu skupa, doc. dr. sc. Damir Mravunac, dr. sc. Karla Žagi i Valentina Petrović predstavili su izlaganje o korištenju umjetne inteligencije u svakodnevici hrvatskih građana. Svojim su izlaganjem otvorili pitanje prolazimo li trenutno kroz proces „udomaćivanja“ umjetne inteligencije te kako on izgleda i kakve društvene posljedice nosi odluka da se AI koristi ili izbjegava u svakodnevnom životu.

Izv. prof. dr. sc. Petra Palić, dr. sc. Tomislav Belić i prof. dr. sc. Roko Mišetić u svom su izlaganju istaknuli kako su povjerenje i znanje ključni preduvjeti aktivne upotrebe umjetne inteligencije. Premda građani uglavnom ne izražavaju izravan strah za vlastita radna mjesta, prepoznaju širu tržišnu nesigurnost koju donosi razvoj AI tehnologija. Istraživanje pokazuje i visoku podršku regulaciji umjetne inteligencije, pri čemu ispitanici regulativne okvire povezuju s vjerom u znanost i društvenu odgovornost.

U izlaganju doc. dr. sc. Josipa Ježovite, doc. dr. sc. Miriam Mary Brgles i doktoranda sociologije Lovre Kneževića naglašeno je kako veća upoznatost i učestalije korištenje AI alata u znanstvenom radu vodi i većem zastupanju afirmativnih stavova o njihovoj ulozi u akademskoj zajednici. Dostupnost, digitalna pismenost i digitalna komunikacija istaknuti su kao osnovni elementi koncepta digitalnog građanstva, kojega su autori povezali s temom umjetne inteligencije u obrazovanju i znanstvenom radu.

Druga sesija: Umjetna inteligencija i posthumanizam, etika i društvene nejednakosti

U nastavku skupa, prof. dr. sc. Krunoslav Nikodem i izv. prof. dr. sc. Ivana Brstilo Lovrić predstavili su analizu dviju koncepcija poslijeljudskog života: kiborga i djeteta po narudžbi. Istraživanje je potvrdilo porast prihvaćanja ideje poslijeljudskog života u suvremenom hrvatskom društvu, pri čemu se pozitivan stav izraženije odnosi na koncepciju kiborga nego na koncepciju djeteta po narudžbi.

Izv. prof. dr. sc. Ivana Brstilo Lovrić, doc. dr. sc. Odilon Singbo i doktorandica sociologije Paula Zujić analizirali su spremnost građana Republike Hrvatske na tehnološku nadogradnju vlastitog tijela. Istraživanje je pokazalo da je značajan udio ispitanika neopredijeljen, odnosno nisu sigurni bi li prihvatili integraciju umjetne inteligencije u vlastito tijelo, bilo radi kontrole uređaja mislima, poboljšanja zdravlja ili povećanja fizičkih sposobnosti što otvara prostor za nova pitanja o granicama čovjeka i tehnologije.

U izlaganju izv. prof. dr. sc. Marija Bare, doc. dr. sc. Jeronima Dorotića i dr. sc. Tonija Ćosića naglašeno je kako približno polovica ispitanika smatra da razumije način funkcioniranja umjetne inteligencije, dok svaki drugi nema jasan stav o etičnoj ispravnosti odluka koje AI donosi. Zanimljivo, kada je riječ o povjeravanju financijskih odluka umjetnoj inteligenciji, većina građana izražava nepovjerenje i sklonost zadržavanju ljudske kontrole.
 

Skup je zaključen izlaganjem prof. dr. sc. Nikše Dubrete, dr. sc. Ivane Čavar i doc. dr. sc. Erika Brezovca o digitalnoj društvenoj nejednakosti i generativnoj umjetnoj inteligenciji. Prema rezultatima istraživanja, generativni AI alati u Hrvatskoj nisu jednako dostupni svim društvenim skupinama. Nejednakost u priuštivosti, znanju i percipiranoj korisnosti tih alata povezana je s dobi i učestalošću korištenja, što ukazuje na dublju strukturalnu dimenziju digitalne nejednakosti.
 

Znanstveni skup Umjetna inteligencija i društvene promjene pokazao je kako sociološka perspektiva ima vitalnu ulogu u razumijevanju društvenih i kulturnih promjena koje donosi umjetna inteligencija. Istraživanje provedeno u okviru Odjela za sociologiju HKS-a posebno je vrijedno jer potvrđuje angažiranost Odjela u praćenju aktualnih tema koje oblikuju suvremeno društvo, kako globalno, tako i u hrvatskom kontekstu, te doprinosi znanstvenom i praktičnom razumijevanju stavova građana, njihovog znanja, povjerenja i praksi korištenja umjetne inteligencije. Takva saznanja predstavljaju temelj za odgovorno usmjeravanje razvoja tehnologija u smjeru koji pridonosi dobrobiti čovjeka i društva u cjelini što je i dio misije i vizije Hrvatsko katoličkog sveučilišta.