Izvanredna profesorica Puljizević održala predavanje na Europskom sveučilišnom institutu u Firenci

Izv. prof. dr. sc. Kristina Puljizević s Odjela za povijest Hrvatskoga katoličkog sveučilišta održala je 19. listopada 2026. znanstveno predavanje na Europskom sveučilišnom institutu (European University Institute – EUI) u Firenci, jednom od vodećih europskih centara za poslijediplomsko obrazovanje i znanstvena istraživanja u području društvenih i humanističkih znanosti.

Predavanje pod naslovom „An Early Modern Institution in a Modern Age? Interpreting the Habsburg Sanitary Cordon on the Dalmatian-Ottoman Border” („Ranonovovjekovna institucija u modernom dobu? Tumačenje habsburškoga sanitarnog kordona na dalmatinsko-osmanskoj granici”) održano je u organizaciji Odjela za povijest i civilizaciju (Department of History and Civilisation) Europskoga sveučilišnog instituta i programa Widening Europe, u prostoru povijesnog kompleksa Villa Salviati.

Predavanje je bilo dio dvomjesečnog istraživačkog boravka profesorice Puljizević na EUI-u, od 1. rujna do 31. listopada 2026., koji ostvaruje kao dobitnica prestižne istraživačke stipendije Fernand Braudel Senior Fellowship, u okviru programa Widening Europe. Program je usmjeren na jačanje međunarodne povezanosti, istraživačke izvrsnosti i konkurentnosti znanstvenika iz europskih zemalja koje su slabije zastupljene u međunarodnim istraživačkim mrežama.

U središtu predavanja bila je reorganizacija habsburškoga sanitarnog kordona na granici Dalmacije i Osmanskog Carstva tijekom prvih desetljeća 19. stoljeća. Riječ je o složenom sustavu nadzora granice, kontrole kretanja ljudi i robe te sprječavanja širenja zaraznih bolesti, koji je imao važnu ulogu u zdravstvenoj, gospodarskoj i političkoj povijesti Habsburške Monarhije.

Posebna pozornost posvećena je nastojanjima habsburških vlasti da na području Dalmacije, nakon njezina uključivanja u Monarhiju, uspostave sustav sanitarne zaštite prema pravilima koja su već bila na snazi u hrvatskoj Vojnoj krajini. Pritom su lokalne okolnosti, osobito epidemija kuge 1815. i 1816., znatno utjecale na provedbu planiranih mjera. Profesorica Puljizević razmotrila je i širi povijesni kontekst djelovanja sanitarnoga kordona, uključujući promjene u medicinskim teorijama o prijenosu zaraznih bolesti, kritike karantenskih sustava te odnos državnih zdravstvenih politika prema gospodarskim interesima i svakodnevnom životu stanovništva pograničnih područja.

Polazeći od pitanja može li se sanitarni kordon, institucija ranonovovjekovnog podrijetla, smatrati anakronizmom u razdoblju modernizacije, predavanje je otvorilo raspravu o kontinuitetima i promjenama u zdravstvenoj politici te o ulozi javnog zdravstva u procesima izgradnje moderne države.

Istraživački boravak i predavanje na Europskom sveučilišnom institutu pružaju važnu priliku za predstavljanje rezultata istraživanja provedenih na Hrvatskom katoličkom sveučilištu međunarodnoj akademskoj zajednici, razmjenu znanstvenih spoznaja i razvoj buduće suradnje u području društvene povijesti medicine, povijesti javnog zdravstva i povijesti 19. stoljeća.