Predstavljena knjiga „Antička historiografija“ prof. dr. sc. Ines Sabotič

U četvrtak, 22. siječnja 2026., u dvorani Bl. Alojzija kard. Stepinca na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (HKS) predstavljena je knjiga „Antička historiografija“ prof. dr. sc. Ines Sabotič, izdana u sunakladi Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Hrvatske sveučilišne naklade (HSN).

Program je započeo uvodnim govorom prof. dr. sc. Željka Tanjića, rektora HKS-a, koji je prisutnima u kratkim crtama predstavio rad i djelo prof. Sabotič, detalje o službama koje je predano i marljivo godinama obavljala na Sveučilištu, te je istaknuo kako je posebna vrijednost ovoga djela što je izašlo iz pera autorice koja je imala detaljnu perspektivu hrvatske i francuske historiografije.
 

U ime HSN-a govorila je Anita Šikić, koja je istaknula kako je ova knjiga bila poseban projekt, od svojeg sadržaja do korica. "Na koricama je secesijski prikaz muze Klio, zaštitnice povijesti i pjesništva, a samo djelo usklađeno je sa zajedničkim poslanjem HKS-a i HSN-a - javne vidljivosti u izgradnji akademske zajednice i obrazovanju mladih ljudi. Djelo sadrži obilnu građu o izvorima antičke historiografije, obuhvaća razdoblje od 5. st. pr. Kr. sve do prvih kršćanskih povjesničara u 5. st. nakon Krista", istaknula je Šikić.
 

Prof. dr. sc. Ivan Majnarić sa Sveučilišnog odjela za povijest HKS-a govorio je o historiji u ovoj knjizi i pojmu historije, koje je započeo s pitanjem autorstva svjetski poznate fotografije "Napalm girl" iz rata u Vijetnamu, za koju je utvrđeno da autor kojemu je pripisana desetljećima nije onaj koji ju je snimio. "Iz aspekta historije, pitanje tko je pravi autor određenoga djela nije jednostavno, zato je važno proučavati i istraživati pomno i detaljno, a zadaća povjesničara je tu kompleksna; povjesničar mora moći razmotriti događaj, ne samo kao izdvojeno događanje, već unutar konteksta vremena, konteksta publike, osobe koja ga je zabilježila. Ovo djelo je posebno vrijedno jer govoriti o tome kako je svaki autor u svome vremenu pisao svoje djelo, koje su posebnosti govora, razmišljanja, pisanja, koja je pouka koju daju", rekao je Majnarić.
 

Izv. prof. dr. sc. Maja Matasović s Odsjeka za hrvatski latinitet Fakulteta Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu dijelove ovoga djela je prevodila, a ujedno ga je i recenzirala. "Dodanu važnost, osim bogatstva povijest, u ovome djelu vidim i u filološkom kutu; knjiga je odradila veliki pothvat, obuhvatila je kontekst svih povjesničara od Herodota na dalje, a studentima donosi odlične citate koji će pridonijeti u boljem razumijevanju autora", zaključila je Matasović.
 

Prof. dr. sc. Stjepan Kušar govorio je o pitanju subjektiviteta povjesničara te 'slabosti' na anakronizme, da se događaji prenose "obojeni" autorovim osjećajima i razumijevanjem vremena u kojemu se nalazi. "Mi smo povijesna bića, povijesnost je bitna odrednica ljudi, stoga je važno razumjeti i duh autora koji piše neko djelo. Oni stvaraju kroz svoja iskustva, ali prikaz povijesti mora biti istinit i lojalno istinit. Povjesničar mora biti u stanju misliti i kao filozof i kao neki drugi znanstvenik, kako bi mogao pružiti dubinski uvjet u materiju, a ovo djelo upravo to pruža", završio je Kušar.
 

Prof. dr. sc. Ines Sabotič zahvalila je svima na dolasku te svima koji su tijekom protekle godine, tijekom stvaranja ove knjige, bili podrška. "Knjiga se nikada ne piše sama i nikada ju ne pišeš zaista sam; uvijek je tu puno pomoći, na kojoj sam vam zbilja zahvalna. U ovoj knjizi željela sam prenijeti "glas" ljudi s kojima se toliko dugo družim - govorim o povjesničarima koji su prikazani u knjizi, a važno je čuti što su oni imali za reći. Mogu reći i da su oni zbilja postali moji prijatelji s obzirom na to koliko sam vremena provela s njima. Hvala recenzentima na svemu - na podršci, na kritikama, na prijevodima, na usmjerenju i savjetima", kazala je prof. Sabotič.
 

Programom je moderirao prof. dr. sc. Gordan Črpić, prorektor za organizaciju i poslovanje HKS-a, a glazbenu i poetsku pratnju predstavljanju knjige donio je "duet Rimac", u sastavu Marina i Lovre Rimca, s izvedbama poezije iz razdoblja Antike te uglazbljenih djela.