Press

Molimo sve medije zainteresirane za konferenciju da kontaktiraju Ured za odnose s javnošću Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

E-mail: pr@unicath.hr ili pr1@unicath.hr
Telefoni: 00 385 (0)1 3706 659 or 00385 (0)1 3706 357

U nastavku donosimo najvažnija izvješća vezana za konferenciju Laudato si’ – prema klimatskoj i društvenoj pravdi.

Ususret konferenciji Laudato si' – prema klimatskoj i društvenoj pravdi

 

Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u srijedu, 2. lipnja 2021. susreli su se uoči održavanja međunarodne znanstveno-stručne konferencije „Laudato si’ – prema klimatskoj i društvenoj pravdi“ rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić i ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić. Susretu su prisustvovali prorektor za organizaciju i poslovanje Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Gordan Črpić te predsjednik Organizacijskog odbora doc. dr. sc. Zoran Turza i predsjednica Znanstvenog odbora doc. dr. sc. Andreja Sršen.

Rektor Tanjić je zahvalio ministru Ćoriću na prihvaćanju da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja bude suorganizator ove važne konferencije.

“Ova konferencija je plod rada znanstvenika i mnogih crkvenih udruga o jačanju svijesti ne samo klimatskih promjena nego i cjelovite ekologije, za razvoj čovjeka i za razvoj pravednog društva. Glavni poticaj nam je došao od pape Franje i njegove enciklike Laudato sì iz 2015. godine. U sadašnjim društvenim i klimatskim okolnostima ova enciklika postaje jedan od ključnih i važnih tekstova za pokretanja očuvanja ne samo našeg planeta nego i razvoja pravednijeg društva. Drago nam je da smo na ovoj konferenciji ostvarili mnoštvo suradnji sa znanstvenim institucijama, ali i s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja. Nadamo se da će ova konferencija pridonijeti jačanju svijesti konkretnim djelovanjima, kao što je to učinio projekt CRO Laudato si unazad proteklih godinu dana te da ćemo u budućih pet godina ostvariti aktivnosti na znanstvenoj i nastavnoj razini i da ćemo tako djelovati u hrvatskom društvu upravo na temeljima enciklike pape Franje Laudato Sì.” – istaknuo je rektor Tanjić.

Ministar Ćorić je istaknuo važnost suradnje s Hrvatskim katoličkim sveučilištem te čestitao organizatorima na projektu CRO Laudato si kao i na konferenciji koja će se održati 4. i 5. lipnja. Ministar je izrazio svoje zadovoljstvo što je Hrvatsko katoličko sveučilište prepoznalo važnost ove teme te smatra da je znanstveni doprinos 53 znanstvenika predavača na skorašnjoj međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji jamstvo da je problem klimatskih promjena i njihovih učinaka adresiran na najbolji mogući način. Ministar je također istaknuo kako će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i dalje pratiti i s posebnim entuzijazmom sudjelovati u budućim aktivnostima Hrvatskog katoličkog sveučilišta te će podupirati zajedničke napore u cilju osvješćivanja klimatskih promjena i njihovih posljedica.

Međunarodna znanstveno-stručna konferencija „Laudato sì – prema klimatskoj i društvenoj pravdi“ održat će u petak, 4. i u subotu 5. lipnja na platformi Zoom na kojoj će sudjelovati 53 predavača iz Hrvatske, Italije i Njemačke. Konferencija se odvija preko aplikacije ZOOM.

Uvodno izlaganje „Od Laudato si’ prema franjevačkoj eko-duhovnosti. Jezične granice i interpretativne mogućnosti“ održat će Giuseppe Buffon, profesor Moderne i suvremene crkvene povijesti na Papinskom sveučilištu Antonianum. Nakon toga slijede predavanja, koja su raspoređena na ukupno deset panela, od kojih na tri panela sudjeluju studenti. Za uvodno predavanje osiguran je prijevod na hrvatski jezik.

Organizator konferencije je Hrvatsko katoličko sveučilište, dok su suorganizatori Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije, Franjevački institut za kulturu mira, Franjevački svjetovni red i Franjevačka mladež. Pokrovitelji konferencije su Grad Zagreb i Zaklada Rhema.

Ovom konferencijom završava projekt Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Franjevačkog svjetovnog reda i Franjevačke mladeži „CRO Laudato si’ – O brizi za zajednički dom“ skraćenog naziva CROLAUDATOSI. Također, Hrvatsko katoličko sveučilište ovom konferencijom obilježava šestu godišnjicu izlaska enciklike pape Franje „Laudato si’ – O brizi za zajednički dom“, „Tjedan Laudato si’“ i završetak Posebne godine „Laudato si’“.

U sklopu konferencije održat će se izložba fotografija Dražena Zetića pod nazivom “Sestrica voda” koja je dostupna na linku YouTube kanala Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

 

***************************************************************************************************

ZOOM:

PRVI DAN (4.6.2021)
https://us02web.zoom.us/j/83467743857?pwd=L1k4U2 xOOFRyVlBwbUNXdHNxZFo0UT09
LOZINKA: 500144
ID WEBINARA: 834 6774 3857

DRUGI DAN (5.6.2021.)
https://us02web.zoom.us/j/83473348940?pwd=VUF1N 3RSR014emhKQ1oycTRsZGhHQT09
LOZINKA: 213192
ID WEBINARA: 834 7334 8940

Započela međunarodna znanstveno-stručna konferencija „Laudato si' – prema klimatskoj i društvenoj pravdi“

Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u petak 4. lipnja otvorena je Međunarodna znanstveno-stručna konferencija „Laudato si’ – prema klimatskoj i društvenoj pravdi“ koja će trajati do 5. lipnja.

 

Konferencija je otvorena uvodnim pozdravima prorektora za organizaciju i poslovanje HKS-a prof. dr. sc. Gordana Črpića, državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Marija Šiljega, pročelnika Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije prof. dr. sc. Stjepana Balobana, nacionalne predsjednice Franjevačke mladeži (Frama) Ane Matić, predsjednika Franjevačkog instituta za kulturu mira fra Bože Vulete, nacionalne ministre Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) Anđe Slunjski i predsjednika Organizacijskog odbora doc. dr. sc. Zorana Turze.

Dr. Črpić prenio je pozdrav Velikog kancelara HKS-a zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića te je u ime rektora HKS-a dr. sc. Željka Tanjića uputio uvodni pozdrav. Rekao je da se konferencijom obilježava šesta godišnjica izlaska enciklike pape Franje „Laudato si‘ – O brizi za zajednički dom“, „Laudato si‘ tjedan“ i završetak „Laudato si‘ posebne obljetničke godine“. Zahvalio je pokroviteljima Gradu Zagrebu i Zakladi Rhema, kao i svim uključenim volonterima i studentima te članovima franjevačke zajednice.

„Nitko se od nas ne može disperzirati odgovornosti za stanje u svijetu u kojemu živimo, i svi smo mi odgovorni za svoju braću, ali i za prirodu u kojoj živimo. Svi smo nekako odgovorni da svijet koji smo od naših predšasnika primili, u najgorem slučaju, barem onima koji dolaze iza nas predamo u ovako lošem stanju, a bilo bi lijepo i odgovorno da ga predamo i u boljem stanju nego što smo ga primili – da budemo odgovorni, da odgovorimo na poziv s početka Svetoga pisma da ovaj svijet u koji smo pozvani uređujemo i da ga čuvamo“, istaknuo je prorektor Črpić.

Naglasio je da smo odgovorni za svijet u kojemu živimo te da „u ovome društvu rizika u kojem u živimo, mi te rizike moramo znati spoznati, moramo znati suočiti se s njima i znati tražiti načine kako na te rizike odgovarati. Iz rizičnog društva naprosto ne možemo izaći. Jedino što možemo napraviti je rizike plastifikacije, globalnog zagrijavanja, pogrešne antropologije i svih utjecaja koji iz tog proizlaze jednostavno prepoznati, posviješćivati i tražiti načine da se oni rješavaju“. Pritom je istaknuo da to treba ostvariti daleko više ekologijom duše, umjesto tehnicističkim pokušajima. Jer, kako je zaključio, pokušaji da tehnikom riješimo ono što smo tehnikom zakomplicirali, do sada nisu dali ploda.

Državni tajnik dr. Mario Šiljeg rekao je da smo društvo u kojem živimo i djelujemo razvijali godinama „s idejom napretka i rasta standarda po svaku cijenu. Ta cijena sada dolazi na naplatu, kao realnost na koju nas upozoravaju znanstvenici već godinama.“ Istaknuo je da je međunarodna zajednica stoga postigla konsenzus i usvojila Pariški sporazum o klimi, Agendu za održivi razvoj 2030 i Globalni okvir za financiranje održivog razvoja iz Adis Abebe. U skladu s tim, rekao je, Vlada RH kroz akcijske planove provodi klimatske promjene zapisane u Nacionalnoj strategiji niskougljičnog razvoja, Nacionalnom energetskom i klimatskom planu i Nacionalnoj strategiji prilagodbe klimatskim promjenama.

„Odgovor na klimatske i okolišne izazove osobno prepoznajem u djelovanju pape Franje kroz tri ključne odrednice: briga o svemu stvorenom, briga o siromasima te milosrđe“, rekao je dr. Šiljeg, citiravši Papin govor u Europskom parlamentu: „Osobno ste odgovorni za sudbine onih koji su vas izabrali. Vaša je zadaća učiniti sve što možete da ova naša zajednička kuća bude bolji dom za sve ljude!“

„Milosrđe je za papu Franju okosnica ekonomske politike, a nikako to ne bi trebala biti glad za profitom“, dodao je, rekavši da Sveti Otac poziva na dijalog na svim razinama što je „univerzalno društveno pitanje“. „Skvrčenost u individualizmu, kako Papa kaže, čini nas ravnodušnima prema patnji drugih, ali uz duh pravednosti i solidarnosti možemo pobijediti individualizam i promicati opće dobro“, poručio je Šiljeg.

Pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve dr. Stjepan Baloban rekao je da je „socijalna enciklika Laudato si‘ – o brizi za zajednički dom u proteklih šest godina od njezina objavljivanja (24. svibnja 2015.) postala svojevrsni znak vremena za život i djelovanje Katoličke Crkve, kako ad intra, tako osobito ad extra“.

Podsjetivši na obilježavanje Laudato si‘ posebne obljetničke godine, kazao je da je „u Vatikanu objavljen dokument Na putu prema brizi za zajednički dom. Pet godina od Laudato si’“ (18. lipnja 2020.). Riječ je o knjizi, svojevrsnom udžbeniku, koji sadržava konkretne prijedloge za djelovanje crkvenih institucija, vjernika laika i svih ljudi dobre. Nažalost, … ta važna knjiga nije prevedena na hrvatski jezik. Riječ je o propuštenoj prigodi u prošlosti, ali ta knjiga može u budućnosti biti izvrsno pomagalo za aktivnosti vezane uz Laudato si‘“, istaknuo je dr. Baloban. Priliku za to vidi u inicijativi Akcijska platforma Laudato si’ koju su kao nastavak obljetničke godine pokrenuli Dikasterij za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja i papa Franjo.

„Riječ je o sedmogodišnjem projektu koji ima za cilj pokrenuti različite konkretne akcije u crkvenom ali i u društvenom životu i učiniti ih vidljivima na zajedničkoj platformi. Sve je vezano uz simbolički biblijski broj sedam: sedam godina trajanja, sedam ključnih područja i sedam ciljeva“, kazao je dr. Baloban, nabrojivši sedam glavnih područja u brizi za zajednički dom: obitelj; župe i biskupije; škole i sveučilišta; bolnice i centri za skrb; gospodarstvo (radnici, poduzeća…); skupine, pokreti i organizacije te redovničke zajednice.

„Ova međunarodna konferencija je izvrsna prigoda da se pod interdisciplinarnim vidom produbi tematika cjelovite ekološke vizije socijalne enciklike pape Franje „Laudato si’“, zaključio je dr. Baloban.

Nacionalna predsjednica Frame Ana Matić je, povezavši je sv. Franju i ekologiju, rekla da je poveznica franjevačke karizme i enciklike Laudato si’ očita, tim više što je naslov enciklike uzet iz Pjesme brata Sunca sv. Franje. Istaknuvši da članovi Frame nastoje poput sv. Franje ljubiti Crkvu i papu, ustvrdila je da „važnost ovog projekta nije samo u njegovom sadržaju, premda je sadržaj vrlo važan, već i u tomu što je nadahnut enciklikom koju nam je uputio papa Franjo, naš pastir“. „Sve što radimo, radimo iz ljubavi prema Bogu“, zaključila je.

 

Fra Bože Vuleta poželio je da konferencija bude Bogu na slavu i oplemeni sve sudionike te da kao što je papa Franjo istaknuo u svojoj enciklici znaju da se stvari mogu mijenjati. „Želim da ova naša konferencija u prvom redu nama, a onda i drugima bude poticaj na zauzetiju ekološku pravednost“, zaključio je.

 

 

 

Pozdrav nacionalne ministre OFS-a Anđe Slunjski pročitao je nacionalni duhovni asistent fra Vladimir Vidović. „Živjeti franjevački za nas znači živjeti u jednostavnosti i razvijati svijet bratske odgovornosti čovjeka za sva stvorenja, oživljavati istinsko bratstvo kao temelj i izvor u bratstvu svih ljudi – svaki čovjek mi je brat i svaki brat mi je neophodan – ali istovremeno i sa svim stvorenjima jer sve nosi pečat Stvoritelja. Ovi ciljevi sv. Franje trajno su nam nadahnuće za razvoj ekološke svijesti te aktivno sudjelovanje u ovom projektu. Oni pomažu ne samo u očuvanju stvorenoga što je temelj i cilj, nego postupno dovode do istinske promjene ponašanja i trajnoga ekološkog obraćenja, osobito ekologije ljudskih odnosa“, poručila je ministra Anđa Slunjski.

 

„Ovom dvodnevnom konferencijom završava projekt CROLADUATOSI koji smo započeli u prosincu 2019. godine u suradnji s Nacionalnim bratstvom Franjevačkog svjetovnog red i Franjevačkom mladeži“, rekao je dr. Turza, ujedno zahvalivši svima uključenima u projekt. Kako je prethodno rekla moderatorica Marija Žagmešter, „cilj projekta je bio provesti u djelo ‚nauk Katoličke Crkve o odnosu čovjeka prema Bogu, drugim ljudima i svijetu (okolišu), a posebice nauk Katoličke Crkve iznesen u enciklici pape Franje Laudato si‘‘“.

„Novozavjetni nam tekstovi govore da su u središtu Isusovog zanimanja bili oni najugroženiji: siromasi, odbačeni, grešnici i marginalizirani. Rekao bih da je jedna od važnih dimenzija enciklike pape Franje Laudato si‘ upravo briga za siromašne. Stoga je briga za okoliš ponajprije briga za siromašne koji gotovo nemaju nikakvih mogućnosti da se prilagode klimatskim promjenama i briga za sestru Zemlju koja je ugrožena i koja ‚jeca zbog zla koje joj nanosimo‘ (LS 2)“, istaknuo je dr. Turza.

Najavio je da će na konferenciji svoja promišljanja iznijeti 53 izlagača u tridesetak predavanja. Izrazio je nadu da će konferencija „potaknuti širu društvenu i crkvenu zajednicu na promišljanje o ovoj važnoj temi“.

Konferencija se odvija preko aplikacije ZOOM. Pristupni podatci nalaze se u programu konferencije.

Organizator konferencije je Hrvatsko katoličko sveučilište, dok su suorganizatori Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, Franjevački institut za kulturu mira, Franjevački svjetovni red i Franjevačka mladež.

 

Tekst: IKA/HKS
Pozdravni govor doc. dr. sc. Zorana Turze

doc. dr. sc. Zoran Turza, predsjednik Organizacijskog odbora konferencije

Ovom dvodnevnom konferencijom završava projekt CROLADUATOSI koji smo započeli u prosincu 2019. godine u suradnji s Nacionalnim bratstvom Franjevačkog svjetovnog red i Franjevačkom mladeži. Koristim ovu priliku da zahvalim svim sudionicima u projektu, nacionalnoj ministri Franjevačkog svjetovnog reda Anđi Slunjski, predsjednici Franjevačke mladeži Ani Matić, svim znanstvenicima s drugih institucija koji su bili uključeni u projekt i znanstveno istraživanje, članovima znanstvenog i organizacijskog odbora ove konferencije, studentima, volonterima na terenu i posebice upravi Hrvatskog katoličkog sveučilišta na čelu s rektorom prof. dr. sc. Željkom Tanjićem što je ovaj projekt odobrila i pružila potporu u njegovu provođenju.

Također zahvaljujem suorganizatorima ove konferencije: prof. dr. sc. Stjepanu Balobanu predsjedniku Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije, ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću, voditelju Franjevačkog instituta za kulturu mira fra Boži Vuleti, već spomenutoj Anđi Slunjski i Ani Matić na susretljivosti i prihvaćanju zajedničkog poduhvata organiziranja ove konferencije kojom smo zajedno odlučili obilježiti šestu godišnjicu od izlaska enciklike, završetka “Godine Laudato si’” i “Tjedna Laudato si’”.

Novozavjetni nam tekstovi govore o tome kako su u središtu Isusovog zanimanja bili oni najugroženiji: siromasi, odbačeni, grešnici i marginalizirani. Rekao bih da je jedna od važnih dimenzija enciklike pape Franje Laudato si’ upravo briga za siromašne. Stoga je briga za okoliš ponajprije briga za siromašne koji gotovo nemaju nikakvih mogućnosti da se prilagode klimatskim promjenama i briga za sestru Zemlju koja je ugrožena i koja “jeca zbog zla koje joj nanosimo” (LS 2) Zahvaljujem svim izlagačima koji će nam izlagati na konferenciji što su zajedno s nama prihvatili promišljati o razumijevanju klimatske i društvene pravde u kontekstu enciklike Laudato si’. Vjerujemo da će brojna i zanimljiva predavanja potaknuti širu društvenu i crkvenu zajednicu na promišljanje o ovoj važnoj temi.

Kao što ste mogli vidjeti u Programu, 53 izlagača će nam u tridesetak predavanja iznijeti svoja promišljanja o ovoj temi. Nekoliko tehničkih napomena. Prvi dio konferencije će se simultano prevoditi. Nakon toga slijede dva panela na engleskom jeziku bez prevođenja na hrvatski jezik. Zatim slijede do kraja konferencije izlaganja na hrvatskom jeziku bez prevođenja na engleski jezik. Svi slušatelji će imat mogućnost postavljati pitanja preko ZOOMa u chat. Uvijek će netko od naših studenata vaša pitanja proslijediti moderatorima koji će ista postaviti predavačima ovisno o preostalom vremenu i broju pitanja.

Pozdravni govor prof. dr. sc. Stjepan Baloban

prof. dr. sc. Stjepan Baloban

            Poštovani organizatore i suorganizatori,  cijenjene predavačice i predavači, poštovane sudionice i sudionici!

            Uime Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije srdačno pozdravljam glavnog organizatora međunarodne znanstvene konferencije Laudato si’. – prema klimatskoj i društvenoj pravdi. To je Hrvatsko katoličko sveučilište koje se preko Katedre za teologiju projektom CROLAUDATOSI’ uključilo u promicanje i primjenu, za vrijeme u kojem živimo, iznimno važnog sadržaja Laudato si’, socijalne enciklike o brizi za zajednički dom.

Pozdravljam sve suorganizatore ove međunarodne konferencije, a posebno Franjevačku mladež i Franjevački svjetovni red – Hrvatska koji su od početka u projektu CROLAUDATOSI’. Iza svake inicijative i organizacije stoje ljudi koji podnose glavni teret organizacije, a to su u ovom slučaju doc. dr. sc. Zoran Turza sa vrijednim i brojnim suradnicima na HKS-u i izvan njega.

Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK-e se, u svojim mogućnostima,  sa zadovoljstvom uključio u organizaciju ove međunarodne konferencije i to kao suorganizator preko tajnice Centra,  doc. dr. sc. Dubravke Petrović Štefanac.

Socijalna enciklika Laudato si’ – o brizi za zajednički dom je u proteklih šest godina od njezina objavljivanja (24. 05. 2015.) postala svojevrsni znak vremena za život i djelovanje Katoličke Crkve kako „ad intra“ tako osobito „ad extra“. Pokrenula je brojne inicijative unutar Katoličke Crkve; istina, te inicijative se više odvijaju u krajevnim Crkvama izvan nego u Europi.  

Prošle godine u svibnju se slavila peta obljetnica „Laudato si’, a nakon toga od 24. svibnja prošle do 24. svibnja ove, 2021. godine „Dikasterij za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja“ i papa Franjo proglasili su  Posebnu godinu obljetnice „Laudato si’“ sa željom da se u pojedinim krajevnim Crkvama obilježi različitim aktivnostima. Za tu prigodu je u Vatikanu objavljen dokument Na putu prema brizi za zajednički dom. Pet godina od Laudato si’“ (18. 06. 2020.). Riječ je o knjizi, svojevrsnom udžbeniku, koji sadržava konkretne prijedloge za djelovanje crkvenih institucija, vjernika laika i svih ljudi dobre. Nažalost, prošla je Posebna godina Laudato si’, a da ta važna knjiga nije objavljena na hrvatski jezik. Riječ je o propuštenoj prigodi u prošlosti, ali ta knjiga može u budućnosti biti izvrsno pomagalo za aktivnosti vezane uz Laudato si’. Posebno zbog toga jer su 25. svibnja ove godine kao nastavak Posebne godine obljetnice Laudato si’  „Dikasterij za cjeloviti ljudski razvoj“ i papa Franjo pokrenuli jednu novu inicijativu pod nazivom Akcijska platforma Laudato si’. Riječ je o sedmogodišnjem projektu koji ima za cilj pokrenuti različite konkretne akcije u crkvenom ali i u društvenom životu i učiniti ih vidljivima na zajedničkoj platformi. Sve je vezano uz simbolički biblijski broj sedam: sedam godina trajanja, sedam ključnih područja i sedam ciljeva. Spomenimo tek sedam glavnih područja u brizi za zajednički dom: obitelj; župe i biskupije; škole i sveučilišta; bolnice i centri za skrb; gospodarstvo (radnici, poduzeća…); skupine, pokretni i organizacije te redovničke zajednice.

Opravdano je pitanje: Hoće li i kako će Crkva u Hrvatskoj reagirati na te poticaje iz Vatikana? Posla ima puno, a čini se da nedostaje radnika!

 U Centru za promicanje socijalnog nauka Crkve smo u rujnu prošle, 2020. godine, organizirali međunarodni simpozij i objavili zbornik radova pod naslovom „Laudato si’. Kako mijenjati stil života?.   Uz to je bilo i drugih inicijativa Centra, posebno u emisijama na Hrvatskom katoličkom radiju „Blago socijalnog nauka Crkve“ i „Socijalni govor Crkve“. No u crkvenom životu na razini cijele Hrvatske su izostali konkretniji poticaji koji bi imali većega odjeka u pastoralnom radu na župama, u katehizaciji, u radu s odraslima  kao i u aktivnostima vjernika laika u društvenom životu.

U odnosu na takvu situaciju još veće značenje imaju aktivnosti HKS-a vezane uz poruke i poticaje „Laudato si’“. Ova međunarodna konferencija je izvrsna prigoda da se pod interdisciplinarnim vidom produbi tematika cjelovite ekološke vizije socijalne enciklike pape Franje „Laudato si’“.

Svim sudionicima ove međunarodne konferencije želim plodonosan rad i puno zajedničkog uspjeha u otkrivanju socijalne enciklike pape Franje „Laudato si’“ kao socijalno – etičkog i duhovnog kompasa u vremenu u kojem živimo.

 

 

Zahvaljujem na pozornosti!

Pozdravni govor dr. sc. Mario Šiljeg

dr. sc. Mario Šiljeg, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja

Uzoriti gospodine kardinale Bozanić,
Veleučeni gospodine Rektore, profesore Tanjić,
Poštovani suorganizatori,
Poštovani predavačice i predavači, i svi sudionici konferencije „Laudato si’ – prema klimatskoj i društvenoj pravdi“
sve vas srdačno pozdravljam.

Zahvaljujem na pozivu i otvaranju rasprave o ovom velikom i kompleksnom problemu s kojim se suočavamo na svim razinama – nacionalnoj, europskoj i globalnoj.

Klimatska kriza rasplamsava se u pozadini COVID pandemije, a ona nam upravo pokazuje svu ranjivost našeg društvenog i gospodarskog sustava, čega velika većina ljudi donedavno nije bila svjesna. Neki to nažalost nisu ni danas.

Društvo u kojem živimo i djelujemo razvijali smo godinama s idejom napretka i rasta standarda po svaku cijenu. Ta cijena sada dolazi na naplatu, kao realnost na koju nas upozoravaju znanstvenici već godinama:

prosječna temperatura atmosfere već je narasla za 1,2 oC s tendencijom daljnjeg rasta, što već sada ima kaskadni učinak na povećani intenzitet ekstremnih vremenskih nepogoda – na poplave, bujice, požare, sušu i dezertifikaciju, podizanje razine mora, zaslanjivanje pitke vode i polja i tako dalje.

„Vidjeti ili ne vidjeti, pitanje je sad!“, kaže Papa. A klimatska kriza sve se jasnije vidi.

Svjesna toga, ali i pod velikim pritiskom javnosti, međunarodna je zajednica 2015. godine uspjela postići konsenzus, pa su tako usvojeni Pariški sporazum o klimi, Agenda za održivi razvoj 2030 i Globalni okvir za financiranje održivog razvoja iz Adis Abebe.

Nema sumnje da je provedba Pariškog sporazuma i postizanje klimatskih ciljeva složen, skup i dugoročan proces koji zahtijeva temeljne promjene u našim društvima.

Obrasce potrošnje, proizvodnje i upravljanja treba mijenjati u cijelom svijetu uz lidere koji će odlučno voditi borbu protiv klimatskih promjena.

Hrvatska vlada daje potpunu potporu klimatskim ciljevima na vrlo konkretan način. Izgrađuje strateški i zakonodavni okvir, vodi sustav praćenja i analiza, pruža financijsku potporu, ulaže u istraživanje i razvoj, educira i informira.

Nacionalna strategija niskougljičnog razvoja, Nacionalni energetski i klimatski plan i Nacionalna strategija prilagodbe klimatskim promjenama tu su da nas vode prema zacrtanim klimatskim ciljevima.

Kroz akcijske planove, klimatske mjere zapisane u tim strategijama provodimo u djelo na svim razinama i u svim sektorima.

Tako je uloga nas, u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, razvijati klimatsku i okolišnu politiku kako bi se zaustavila degradacija klime i ekosustava i omogućio održivi razvoj Hrvatske.

Odgovor na klimatske i okolišne izazove osobno prepoznajem u djelovanju pape Franje kroz tri ključne odrednice: briga o svemu stvorenom, briga o siromasima te milosrđe.

„Osobno ste odgovorni za sudbine onih koji su vas izabrali. Vaša je zadaća učiniti sve što možete da ova naša zajednička kuća bude bolji dom za sve ljude!“, rekao je Papa europskim moćnicima prilikom posjete europskom parlamentu.

U konklavama je papi Franji kardinal Hummes poručio: “Ne zaboravi na siromašne!”. I zaista ih nije zaboravio – Papa zaobilazi centre i odlazi na «periferiju», među odbačene, među one koji nisu dobili pravedan dio dobara koji im kao stvorenima od Stvoritelja i pripada.

I na koncu, milosrđe kao kruna kršćanske ljubavi. Milosrđe je za papu Franju okosnica ekonomske politike, a nikako to ne bi trebala biti glad za profitom.

I baš kao što Papa u Enciklici poziva na dijalog sve razine društvenog, gospodarskog i političkog života, i ja predlažem da nastavimo zajednički raditi u sinergiji i razumijevanju. To nije pitanje niti jedne zasebne skupine ili organizacije, već univerzalno društveno pitanje koje se tiče svih nas.

Skvrčenost u individualizmu, kako Papa kaže, čini nas ravnodušnima prema patnji drugih, ali uz duh pravednosti i solidarnosti možemo pobijediti individualizam i promicati opće dobro.

Stoga, polazeći od sebe, i vas ovdje pozivam – okrenimo se i djelujmo prema klimatskoj i društvenoj pravdi i sačuvajmo naš zajednički dom za generacije koje dolaze nakon nas!

ORGANIZACIJSKI ODBOR

1. doc. dr. sc. Zoran Turza, predsjednik, Katedra za teologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
2. doc. dr. sc. Petra Palić, Odjel za sociologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
3. dr. sc. Miriam Mary Brgles, Odjel za sociologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
4. dr. sc. Marija Sertić, Katedra za teologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
5. dr. sc. Bruno Matos, vanjski suradnik Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Zagreb,
6. Kristina Posilović, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Zagreb
7. Suzana Obrovac Lipar, prof., voditeljica Ureda za odnose s javnošću, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
8. Ivana Kelava Crnov, Ured za odnose s javnošću, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
9. Kristijan Sedak, asistent, Odjel za komunikologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište,
10. Zrinka Martinić, prof., Osnovna škola Brezovica, Zagreb,
11. Fra Vladimir Vidović, Zagreb,
12. Fra Mate Bašić, Zagreb,
13. Anđa Slunjski, nacionalna ministra OFS-a, Zagreb,
14. Ana Lažeta, OFS, Zagreb,
15. Božica Peremin, OFS, Samobor,
16. Klaudia Ehmer Vorgić, OFS, Zagreb,
17. Ana Matić, predsjednica FRAMA-e, Zagreb,
18. Mia Tomić, studentica, Odjel za sociologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
19. Paula Zujić, studentica, Odjel za sociologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
20. Marta Šuća, studentica, Odjel za sociologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
21. Paula Stier, studentica, Odjel za komunikologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
22. Magdalena Novosel, studentica, Odjel za psihologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
23. Ivona Marenić, studentica, Odjel za komunikologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
24. Josip Čunčić, student, Odjel za sociologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
25. Zvonimir Zebec, student, Odjel za sociologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
26. Magdalena Magdić, studentica, Odjel za komunikologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
27. Marija Soldo, studentica, Odjel za sociologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
28. Ivan Čulinović, student, Odjel za komunikologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
29. Monika Anđić, studentica, Odjel za komunikologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb.

ZNANSTVENI ODBOR

1. doc. dr. sc. Andreja Sršen – predsjednica, Fakultet Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
2. prof. dr. sc. Luigino Bruni, LUMSA, Rim (Italija),
3. prof. dr. sc. Giuseppe Buffon, Pontificia Universitá Antonianum, Rim (Italija),
4. prof. dr. sc. Ryszard Sadowski, Sveučilište u Varšavi kardinal Stefan Wyszynski, Centar za ekologiju i ekofilozofiju, Varšava (Poljska),
5. prof. dr. sc. Fabien Revol, Katoličko sveučilište Lyon, Centar za interdisciplinarnu etiku, Lyon (Francuska),
6. prof. dr. sc. Branko Grisogono, Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb,
7. prof. dr. sc. Ivica Kisić, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb,
8. prof. dr. sc. Valerije Vrček, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb,
9. prof. dr. sc. Dinko Puntarić, Odjel za sestrinstvo, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
10. prof. dr. sc. Domagoj Sajter, Ekonomski fakultet, Sveučilište Josip Juraj Strossmayer, Osijek,
11. izv. prof. dr. sc. Ines Sabotič, Odjel za povijest, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
12. izv. prof. dr. sc. Ivana Marić, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb
13. doc. dr. sc. Radoslav Lojan, Katoličko sveučilište Ružomberok, Košice (Slovačka),
14. doc. dr. sc. Sebastian Kießig, Katholische Universität Eichstätt-Ingolstadt, Eichstätt (Njemačka),
15. doc. dr. sc. Ivana Brstilo Lovrić, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
16. doc. dr. sc. Zoran Turza, Katedra za teologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
17. doc. dr. sc. Petra Palić, Odjel za sociologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
18. doc. dr. sc. Dubravka Petrović Štefanac, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Zagreb,
19. doc. dr. sc. Kata s. Amabilis Jurić, Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb,
20. doc. dr. sc. Jadranka Kraljević, Odjel za sociologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
21. dr. sc. Mario Šiljeg, državni tajnik, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Zagreb,
22. dr. sc. Đurica Pardon, vanjski suradnik Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Zagreb,
23. dr. sc. Julije Domac, vanjski suradnik Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Zagreb,
24. dr. sc. Dejan Turza, Bar, Crna Gora,
25. dr. sc. Bruno Matos, vanjski suradnik Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Zagreb,
26. dr. sc. Pavol Hrabovecký, Katoličko sveučilište Ružomberok, Košice (Slovačka),
27. dr. sc. Marija Sertić, Katedra za teologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
28. dr. sc. Miriam Mary Brgles, Odjel za sociologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
29. mr. sc. Zvonimir Brusač, Zagreb,
30. mr. sc. Dalibor Čavić, Odjel za sestrinstvo, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb,
31. Antonija Hreščan, viši predavač, Odjel za povijest, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb.

POKROVITELJI

KNJIŽICA SAŽETAKA