Naša suradnica na projektu Matea Bodrožić Selak sudjelovala je na 10. međunarodno-znanstvenom skupu Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu (ERFCON) koji se održao od 5. do 7. svibnja u Zagrebu. Na konferenciji je usmeno izložila dio rezultata longitudinalne studije (S2) u radu „Roditeljska permisivnost, emocionalna regulacija, korištenje mobitela i ometanje tehnologijom u odnosu roditelj-dijete“ (autori: Matea Bodrožić Selak, Marina Merkaš, Vanesa Varga, Ana Žulec, Katarina Perić Pavišić, Marina Kotrla Topić, Sara Jelovčić, Marija Rusan, Leina Radusinović). Rezultati koji su prikazani, a temeljeni su na odgovorima 284 roditelja adolescenata, pokazuju da su veće poteškoće u emocionalnoj regulaciji, roditeljska permisivnost i problematični obrasci korištenja mobitela kod roditelja povezani s višim razinama ometanja tehnologijom u odnosu roditelj-dijete zbog roditeljskog korištenja mobitela. Nalazi se raspravljaju u kontekstu čimbenika rizika u obitelji koji doprinose iskustvima ometanja tehnologijom u odnosu roditelj-dijete i potencijalnih razvojnih problema kod djece.

Zahvaljujemo djeci i roditeljima koji sudjeluju na našoj longitudinalnoj studiji i time nam omogućuju uvid i spoznaje o posljedicama korištenja mobitela u obiteljskim odnosima na razvoj i dobrobit djece.

[Participation in ERFCON]

Our project associate, Matea Bodrožić Selak, participated in the 10th International Conference: Research in Education and Rehabilitation Sciences (ERFCON)organized by the Faculty of Education and Rehabilitation Sciences in Zagreb, held from May 5th to 7th in Zagreb. At the conference, she presented a part of the results of a longitudinal study (S2) in the paper “Parental permissiveness, emotional regulation, smartphone use and technoference in the parent-child relationship” (authors: Matea Bodrožić Selak, Marina Merkaš, Vanesa Varga, Ana Žulec, Katarina Perić Pavišić, Marina Kotrla Topić, Sara Jelovčić, Marija Rusan, Leina Radusinović). The presented results, based on the responses of 284 parents of adolescents, show that greater emotional regulation difficulties, parental permissiveness, and problematic mobile phone use patterns in parents are associated with higher levels of technoference in the parent-child relationship due to parental mobile phone use. The findings are discussed in the context of risk factors in the family that contribute to experiences of technoference in the parent-child relationship and potential developmental problems among children.

We would like to thank the children and parents who participate in our longitudinal study, enabling us to gain insight and knowledge about the effects of the use of mobile phones in families on the development and well-being of children.

 

Hrvatsko katoličko sveučilište