Select Page

U organizaciji Kluba studenata povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta „Homo volans“ i Hrvatske akademske zajednica Fakulteta političkih znanosti održan je u srijedu 17. studenog 2021. u dvorani „Blaženi Alojzije kardinal Stepinac“ na Hrvatskom katoličkom sveučilištu glavni dio programa manifestacije Signum Libertatis Vukovar u povodu Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje.

Za sve stradale u Domovinskome ratu slavljena je sveta misa u Sveučilišnoj kapeli koju je predvodio sveučilišni kapelan vlč. Marko Čolić u koncelebraciji s rektorom Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željkom Tanjićem i doc. dr. sc.  Odilonom Singbom.

U trenucima kada su stradanja velika i gubici obilni, čovjek se lakše otvara onostranosti i kaže: „Ovo što sada vidim pred svojim očima ne može biti čitava stvarnost, nije moguće da će smrt imati posljednju riječ“. Na stradanja u Domovinskom ratu podsjeća nas današnje prvo čitanje iz Druge knjige o Makabejcima: kao što je u njemu majka pogubljenih sinova našla utjehu i snagu u vjeri u Gospodina koji sve stvara ni iz čega, tako su, nadam se, iz iste vjere mogli snagu crpsti oni koji su u ratu prije 30 godina doživjeli teške gubitke. Kao kršćani, zadnju rečenicu toga čitanja – „A ti, začetniče svake zloće protiv Hebreja, nipošto nećeš izbjeći ruci Božjoj.“ – čitamo u Kristovom svjetlu, moleći dakako za sve one koji su živote izgubili u ratu da budu primljeni u Očeve ruke, nego i za one koji su zlo počinili: da ih snađe ta ista ruka Božja, ruka milosrdnog Oca, koji oprašta i rane zacjeljuje, čija je pravda milosrđe.

U dvorani „Blaženi Alojzije kardinal Stepinac“ uslijedila je svečana komemoracija. Nakon minute šutnje za sve poginule u Domovinskome ratu sveučilišni kapelan vlč. Marko predvodio je molitvu za sve stradale:

Bože neizmjerne ljubavi sazdao si čovjeka na svoju sliku, i kad se grijehom od tebe udaljio nisi mu uskratio svoga milosrđa, već si ga obasipao blagoslovom svoga Saveza te naposljetku učinio da svim ljudima u Kristu zasjene put, istina i život. Pogledaj na nas i udijeli nam snagu Duha Svetoga da istinski prihvaćamo Evanđelje i nepodijeljena srca nasljedujemo put tvoje ljubavi. Ratna su nas stradanja duboko ranila, i kad smo zdvajali, s pouzdanjem smo molili da nam u vihoru rata ne prestane svijetliti spasenje i tvoja zapovijed ljubavi. Na svim mjestima gdje smo stradavali zahvaljujemo ti za milost kršćanskog svjedočenja u našem narodu, za sva junačka srca malih i velikih, srca pastira i vjernika laika, znanih i neznanih, u kojima nije prevladavala mržnja već je unatoč kušnjama u njima pobjeđivala utjeha vjere i snaga tvoje ljubavi. Gospodine bez prestanka nas nadahnjuj svojom ljubavlju, jedino ona će nam pokazivati pravi put. Kako nam je zahvalno cijeniti žrtvom stečenu slobodu, i kako nam je iskrenim opraštanjem čistiti duh, kako nam je pružati ruke na pomirenje i ištući od tebe mudrost graditi istinski mir. To te molimo po Kristu Gospodinu našem.

Svim okupljenima kratkim govorom obratio se prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Vjerujem da će ovaj naš skup i sva ova događanja koja su se na našemu Sveučilištu odvijala kroz dva dana u organizaciji Kluba studenata povijesti Homo Volansa i HAZ-a FPZG-a, omogućiti da ostvarimo ono zajedništvo koje je vodilo i naše branitelje u obrani Vukovara. Uistinu to nam je zajedništvo bilo fizičko, bilo duhovno, bilo misaono, danas potrebno više nego ikad. Svi dobro znamo da zajedništvo ne znači jednoumlje. Naši branitelji bili su ljudi različitog podrijetla, različitih životnih nazora, različitih vjerojatno i političkih uvjerenja, različitih društvenih statusa, ali su bili ujedinjeni jednom mišlju i ljubavlju:  ljubavlju prema Hrvatskoj Domovini i ljubavlju prema svakom čovjeku koji u toj domovini želi živjeti, ostvarivati svoja temeljna prava i živjeti i udisati dah slobode koji ga nadahnjuje u svemu onome što čini. Ta temeljna misao koja je bila isto tako natapana vjerom koju su primili, vjerom koju su živjeli, vjerom koju su svjedočili dala im je snage i jakosti u obrani, ali i trenutcima kada su se morali suočiti s nasilnom smrću. Vjerujem da je njihova žrtva zalog i svima nama danas, unatoč svojih različitosti koje imamo, da ne zaboravimo na zajednički temelj naše Domovine, ne zaboravimo da nam ljubav prema njoj treba biti nadahnuće i u onim trenutcima kada nas vode različiti motivi i različiti načini prosudbe događaja.

Obraćajući se studentima rektor je rekao:  Vjerujem da ćete vi mladi danas kao studenti, a sutra kao stručnjaci na svojim područjima u svemu onome što ćete raditi, nositi ljubav prema Domovini i da ćete u svemu što činite uvijek u svome srcu i životu misliti na dobro Domovine. Osobni probitak, ostvarenja osobnih legitimnih želja i interesa, karijera, sve je to uistinu važno, ali je važno misliti na opće i zajedničko dobro i tako mijenjati našu Domovinu.

Prisutnima su se potom obratili potpredsjednik HAZ-a Karlo Kolesar, predsjednik HAZ PFZG-a Karlo Kučan i predsjednica Kluba studenata povijesti „Homo Volans“ Marija Stanešić koji su u svojim govorima istakli važnost obilježavanja tridesete obljetnice pada i stradanja Vukovara i Škabrnje.

Program komemoracije vodila je studentica druge godine preddiplomskog studija povijesti Anja Živec.

Program se nastavio u okruglim stolom: „Historiografija i politologija o Domovinskome ratu“ na kojemu su sudjelovali izv. prof. dr. sc. Ivica Miškulin, izv. prof. dr. sc. Vladimir Filipović i dr. sc. Domagoj Knežević.

Prvo izlaganje održao je izv. prof. dr. sc. Ivica Miškulin koji je dao je presjek fenomena i pojavnosti iz razdoblja demokratskih promjena i Domovinskog rata koje su nedovoljno istražene poput podrške pobunjeničkoj srpskoj strani. Istaknuo je kako se dosta zna o hrvatskim vojnim i policijskim formacijama, ali ne o njihovim svakodnevicama na bojištu. Govorio je i o djelovanju stranaka i o svakodnevici hrvatskog društva u Domovinskome ratu, o kojoj se također ne zna puno. Istaknuo je i djelovanje Katoličke crkve, o čijim se diplomatskim radovima puno zna, ali ne i svakodnevnom djelovanju biskupa i svećenstva za vrijeme rata. Osvrnuo se i na mirnu reintegraciju, osvrćući se opet na nedostatno poznavanje nekih njezinih segmenata.

Izv. prof. dr. sc. Vladimir Filipović istaknuo je nužnost nastavka znanstvenog istraživanja Domovinskog rata, iako postoji vrlo veliki broj znanstvenih radova na tu temu. U javnosti se može steći dojam da je ima i puno neznanja, što pokazuje da je učinak znanstvenih istraživanja ograničen, poglavito zbog toga što je priča o ratu naša.

Posljednji gost na okruglome stolu bio je dr. sc. Domagoj Knežević. On se u svome izlaganju osvrnuo na okolnosti pokretanja projekta izučavanja Domovinskog rata nakon 2000. godine, istaknuvši činjenicu da je pitanje Domovinskog rata prvorazredno političko pitanje te se time nastojala umiriti hrvatska javnost zbog procesa detuđmanizacije kojim su se htjeli poništiti svi dosezi u prvom desetljeću suvremene hrvatske države. Upravo mnogobrojna istraživanja poslužila su u obrani istine o Domovinskome ratu, a prekretnica je bila oslobađajuća presuda za generale Gotovinu i Markača.

Nakon izlaganja trojice gostiju uslijedila je zanimljiva rasprava u kojoj su mogli sudjelovati svi prisutni.

Treći dio programa bio je panel „Mirna reintegracija hrvatskog Podunavljau kojem su sudjelovali doc. dr. sc. Ana Holjevac-Tuković, izv. prof. dr. sc. Ivica Miškulin i prof. dr. sc. Mate Granić

Doc. dr. sc. Ana Holjevac Tuković u svojem je izlaganju uz prezentaciju ukazala na okolnosti koje su dovele do potpisivanja Erdutskog sporazuma te o samom tijeku mirne integracije, istaknuvši ključne točke demilitarizacije, formiranja prijelazne policije te povrata naftnih polja Đeletovci, ali i primjenu Zakona o oprostu. Posebno je zanimljiv osvrt na medijske članke kojima se javnost u hrvatskom Podunavlju pripremalo na mirnu integraciju.

Izv. prof. dr.sc. Ivica Miškulin u svojem je izlaganju proces mirne reintegracije stavio u kontekst međunarodne zajednice, uspoređujući međunarodne misije UNPROFOR-a i UNTAES-a. Istaknuo je važnost operacije Oluja kao prekretnice koja je promjenom geopolitičkih okolnosti osigurala uspjeh mirne reintegracije i istaknuo sve pozitivne i dugoročne učinke mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

Posljednji izlagač dr.sc. Mate Granić, bivši potpredsjednik Vlade RH i ministar vanjskih poslova, podijelio je s nazočnima brojne uspomene vezane uz diplomatske aktivnosti Republike Hrvatske od formiranje Vlade demokratskog jedinstva 1991. godine sve do završetka Mirne integracije hrvatskog Podunavlja 1998. Profesor Granić slikovito je u više poznatih i nepoznatih primjera iz diplomatskih pregovora sudionicima panela objašnjavao koliko je bila teška borba za međunarodno priznanje. Osvrnuo se također i na prekid sukoba u Bosni i Hercegovini, na aktivnosti  vezane uz vojno-redarstvenu akcije Oluja, Daytonski sporazum te u konačnici stvaranje pretpostavki za početak mirne reintegracije u kontekstu međunarodnog položaja Republike Hrvatske.

Nakon izlaganja, svi prisutni bili su slobodni postavljati pitanja i sudjelovati u raspravi.

Okrugli stol i panel vodili su studenti diplomskog studija povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta Jakov Blagojević i Hrvoje Barić.

Snimku programa može se pogledati na YouTube kanalu  YouTube kanala Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Do 25. studenoga 2021. na Sveučilištu se može razgledati izložba učenika Osnovne škole Siniša Glavašević koji su slikom i riječju izrazili što za njih znači Vukovar.

Izložba se može pogledati i online na poveznici poveznici.