U četvrtak, 21. travnja 2022. održan je okrugli stol „Uloga Katoličke Crkve u stvaranju hrvatske države“ u sklopu obilježavanja proslave dana Odjela za povijest. Četvrti po redu okrugli stol dio je projekta Put suverenosti  koji suorganiziraju Odjel za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Klub studenata povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta „Homo volans“ i Hrvatska akademska zajednica Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

U uvodnom obraćanju rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić čestitao je dan Odjela za povijest te istaknuo važnost Katoličke Crkve i njenu ulogu u očuvanju hrvatske državnosti . Tom prilikom pozdravio je izaslanika Predsjednika Republike Hrvatske, gospodina Nevena Pelicarića savjetnika Predsjenika Republike za vanjsku i europsku politiku, izaslanika Predsjednika Hrvatskog sabora, gospodina Andru Krstulovića Oparu zastupnika u Hrvatskom saboru te današnje izlagače, prof. dr. sc. Miroslava Akmadžu i doc. dr. sc. Juliju Barunčić Pletikosić te nastavio:

Kako ističe poznati hrvatski povjesničar, dugogodišnji profesor na američkom sveučilištu Yale Ivo Banac, „unatoč svim dvosmislenostima, Crkva je ostala glavnim moralnim arbitrom hrvatskog društva, bez obzira na to što su Hrvati, pa i Crkva, prečesto bili na objema stranama modernih podjela“ (…).
Naravno, treba izbjeći zamku jednostranog i površnog okrivljavanja razdoblja komunizma za sve nedaće ne samo Crkve, nego i hrvatskog društva, ali ipak je jasno da je to razdoblje značilo potpuni prekid prisutnosti Crkve u kulturnom i javnom životu premda ne treba zaboraviti da je upravo u tom razdoblju kroz strategiju preživljavanja razvila jednu vrstu „protudruštva“ koje je bilo bogato duhom, izdavačkom djelatnošću, pastoralnim aktivnostima na tragu zaključaka II. vatikanskog koncila. Lišena materijalne i druge moći najveći gubitak u tom vremenu nije bio gubitak imovine nego izgon iz javnosti, što je Crkva usmjerila na rad i prisutnost među narodom te na taj način pokušala premostiti nametnuti joj jaz. (…) 
 Sretna zajedno s hrvatskim narodom zbog ponovno osvojene neovisnosti, prolazeći kroz ratna zbivanja koja su u potpunosti odstranila sa javne scena neka pitanja kao što je ono o lustraciji i sustavnog promišljanja odnosa spram komunizma, Crkva nije ni primijetila da su dotadašnji akteri koji su bili školovani i afirmirani u komunističkom okruženju odbacili teret brige oko države i nakon početnog nesnalaženja i povlačenja zapravo još više osnažili svoju prisutnost u društvu, medijima, kulturi, umjetnosti, znanosti, civilnom sektoru. Na sva ona pitanja kojima se Zapad bavio stoljećima, posebice od razdoblja prosvjetiteljstva naovamo i koja je razriješio u procesu formiranja nacionalnih država te u dugotrajnom suočavanju sa svojom prošlošću Hrvatska je, a time i Crkva u Hrvatskoj, bila prisiljena tražiti odgovore u kratkom vremenu, a čini se da ih ni danas nije u potpunosti našla.

Sa svojim izlaganjem započeo je prof. dr. sc. Miroslav Akmadža, trenutno znanstveni savjetnik zaposlen na Hrvatskom institutu za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. Profesor Akmadža ukazao je na kompleksnost stvaranja hrvatske države kao dug i mukotrpan proces. Također, istaknuo je kako je Katolička Crkva tijekom 20. stoljeća djelovala na dva načina u stvaranju hrvatske države: izravni i neizravni.

 Drugo izlaganje održala je doc. dr. sc. Julija Barunčić Pletikosić, zaposlena  na Hrvatskom memorijalno- dokumentacijskom centru Domovinskog rata gdje vodi Odjel za znanstveno istraživanje Domovinskog rata te kao vanjska suradnica predaje na Odjelu za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta. U svojem izlaganju docentica Barunčić Pletikosić istaknula je ključne povijesno-političke događaje 1990.-ih te kako je Katolička Crkva djelovala ići tom kontekstu. Isto tako, bili su naglašeni i drugi faktori poput humanitarne pomoći koje je Crkva činila.

Nakon moderirane rasprave, predstavljen je znanstveni projekt Faith and Freedom koji je pokrenuo Nanovic insitut za europske studije Sveučilišta Notre Dame iz Sjedinjene Američke Države. Cilj je projekta istražiti utjecaj Katoličke Crkve na demokratsku i kapitalističku tradiciju u zemljama Istočne Europe na izmaku 80-tih i početku 90-tih godina prošloga stoljeća. U projekt su od prošle akademske godine uključena brojna katolička sveučilišta iz zemalja Istočne Europe među kojima i Hrvatsko katoličko sveučilište predvođeno pročelnikom Odjela sociologiju doc. dr. sc. Mariom Barom i pročelnikom Odjela za povijest izv. prof. dr. sc. Mariom Kevom. O viđenju, problematici koju u projektu proučavaju i dosadašnjim rezultatima istraživanja govorio je prof. Bara te student povijesti Luka Drnić i studentica sociologije Arijana Akmadža.

Cijelu tribinu možete pogledati na YouTube kanalu Hrvatskog katoličkog sveučilišta.