U organizaciji Hrvatskoga instituta za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u suradnji s Gradskom Knjižnicom Slavonski brod, 21.-22. listopada 2021. održan je znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Od ‘Sclavoniae’ do Slavonije: pojam, opseg i granični položaj u srednjem i ranom novom vijeku.

U okviru aktivnosti projekta „S(c)lavoni(j)a: ime, opseg i granični položaj u srednjem i ranom novom vijeku“ (IP-2020-02-3333) i u vrlo uspješnoj organizaciji, okupljeni znanstvenici iz Hrvatske, Mađarske, Srbije te Bosne i Hercegovine pretresali su središnje pitanje skupa što se to (i kada) nazivalo Slavonija. Kroz problematski pristup, studije slučaja ili deskripciju pokušalo se doći do jednodušnijih zaključaka o zacrtanom problemu. Podjednako mu se pristupalo iz različitih aspekata  političke, kulturne, intelektualne i gospodarske historije, historije redovništva, povijesne i historijske kartografije, itd., a osobit se naglasak stavio na historijsko i povijesno razumijevanje i interpretiranje pograničja. Katkad uz opetovanje općih mjesta historije – preko granica njihove funkcionalnosti pri oblikovanju istraživačkih pitanja ili potreba prezentacija rezultata istraživanja na znanstvenim skupovima – iznjedrila se poprilično zaokružena dijakronijska cjelina. Pritom se za srednjovjekovlje jasno očituju oprječna stajališta hrvatske i mađarske medijevistike (koji se mogu ugrubo svesti na pitanje pripadanja područja koji se tijekom 12. i 13. stoljeća bilježi nazivom Slavonija hrvatskoj vladarskoj dinastiji). Mimo toga vrijedna razmatranja iznesena su iz aspekta poimanja naziva Slavonije, administrativnog oblikovanja Slavonije osobito osmanskoga i redovničkog.

Sve u svemu, skup je na svjež način sagledao problematiku koja na hrvatsku historiografiju terminološki, a potom i sadržajno, naliježe posljednjih 30-ak godina. Vremensko ograničenje sekcija često je bilo prekratko za mnogobrojne diskusije u kojima su se plodonosno oštrili izneseni zaključci. Susljedno je za iščekivati njihov još jasniji iskaz u predstojećem zborniku radova.

Znanstvenim su skupu svojim izlaganjima obogatili i članovi Odjela za povijest HKS-a, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez i izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić.