Select Page

U četvrtak 6. prosinca 2018. u 12 sati u dvorani “Blaženi Alojzije kard. Stepinac” predstavljena je knjiga „Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije“ autora dr. sc. Roberta Skenderovića.

Knjigu, koja je na Kliofestu dobila nagradu „Mirjana Gross“ za najbolju knjigu iz povijesti 2017.,  uz autora su predstavili doc. dr. sc. Mario Bara s Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i sunakladnik knjige.

U sklopu predstavljanja knjige Tomislav Žigmanov predstavio je i „Godišnjak za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata“ kao dio širih znanstvenih nastojanja hrvatske zajednice u Vojvodini.

Uvodnu riječ predstavljanju knjige dao je doc. dr. sc. Bara istaknuvši kako unutar svoje znanstvene strategije Hrvatsko katoličko sveučilište daje visoki prioritet promicanju nastavničkog i znanstvenog rada na temu identiteta Hrvata izvan Hrvatske.

Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić složio se s docentom Barom kazavši kako je važno posvetiti brigu o Hrvatima u mjestima gdje su autohtoni, gdje se nalaze od pamtivijeka.

„Želimo kao Sveučilište potaknuti sve institucije da na svaki način promiču identitetska pitanja Hrvata izvan Hrvatske. Stalno se trebamo pitati činimo li po tom pitanju dovoljno, znajući kako su Hrvati u Vojvodini u posebno teškom položaju te im se samima iznimno teško izboriti za svoju riječ, školovanje i identitet.“, naglasio je rektor Tanjić.

Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, dodatno je okupljene u dvorani „Blaženi Alojzije kard. Stepinac“ upoznao s težinom situacije u kojoj se Hrvati u Vojvodini nalaze te kakvim nastojanjima Zavod pokušava ublažiti njihovu iznimno tešku situaciju.

„Hrvati u Vojvodini objekti su tlake i zapreka želji za ostvarivanjem prava, kako u institucionalnom polju, tako i u znanosti. Mi smo svjesni svoje dijagnoze po pitanju znanosti – raspršenost elite koja ne održava komunikaciju i izostanak prakse. Radom Zavoda mi smo obogatili našu znanstvenu elitu i usustavili istraživanja, a ova knjiga „Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije“ kruna je našega rada. Naš je cilj pokazati da možemo biti dionici u najzahtjevnijim kulturnim nastojanjima i protiviti se politikama koje nas svode na kulturnu folk skupinu što se želi ugraditi u našu samosvijest“, objasnio je Žigmanov.

Mario Bara, docent Hrvatskog katoličkog sveučilišta, nakon izlaganja ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, vratio se za govornicu i dao publici uvid u kontekst nastanka ove knjige i kontekst u povijesnim tokovima i događanjima koja se u njoj objašnjavaju i izlažu.

Vanjski suradnik Hrvatskog katoličkog sveučilišta dr. sc. Robert Skenderović, autor knjige koja je predstavljena, dao je detaljan uvid u svoj dugogodišnji rad na ovom djelu i silnicama koje su kroz povijest, kako je otkrio u svojem istraživanju, djelovale na identitet podunavskih Hrvata.

„Na knjizi sam radio od svojih studentskih dana, a drago mi je da se njeno predstavljanje odvija upravo na Hrvatskom katoličkom sveučilištu jer su se kroz povijest podunavski Hrvati u potrazi za očuvanjem svojega identiteta uvijek oslanjali na svoje hrvatske katoličke svećenike. Protiv njih su se kroz povijest uvijek vodila politika zaborava identiteta, još od Mađarske, preko dvije Jugoslavije do danas. Želio sam se s ovom knjigom suočiti sa pseudoznanstvenim teorijama koje žele izdvojiti Bunjevce u posebnu etničku skupinu, a trebate znati da je teško boriti se protiv laži. Uvjerio sam se, radeći na ovoj knjizi, da stoput ponovljena laž može postati jača od istine i zato je rad na ovakvim temama iznimno važan“, kazao je dr. sc. Skenderović.

Na koncu skupa Tomislav Žigmanov još se jednom obratio publici s ciljem predstavljanja „Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata“ te je tom prilikom uveo publiku u neke detalje rada Zavoda.

„Radimo kvantitativne iskorake na polju znanstvenih publikacija vojvođanskih Hrvata upravo izdavanjem ovakvoga godišnjaka. Naša je misija uvidjeti područja života na koja se moramo referirati i pronaći znanstvenike koji rade na njima. Sve što je o Hrvatima u Vojvodini pisano možete pronaći u ovom godišnjaku i to od studentskih radova do znanstvenih. Nas ne obeshrabruje činjenica da smo mali i da nemamo sredstva kako bismo postali znanstveno referentni časopis jer smo kroz rad vidjeli da i dalje ima znanstvenika voljnih dati svoj doprinos ovakvim nastojanjima. Mi otvaramo prostor mlađima kako bi se „izbrusili“ i nastavili svoj rad na doprinosu znanosti. Želimo postati pritoka velikoj rijeci hrvatske kulture i znanosti, a ne kao do sad, biti izdvojeni otok“, kazao je Žigmanov.

Nakon predstavljanja knjige druženje gostiju, izlagača i autora knjige nastavljeno je u vijećnici Hrvatskog katoličkog sveučilišta gdje su razmjenjivana znanja i dogovarani prvi koraci jače suradnje s ciljem pomoći očuvanja identiteta podunavskih, odnosno vojvođanskih Hrvata.