Select Page

U Hrvatskom saboru u srijedu 13. veljače 2019. održana je Zajednička tematska sjednica Odbora za europske poslove i Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu. Tematska sjednica sazvana je s ciljem predstavljanja višegodišnjih rezultata istraživanja sustava vrednota u Republici Hrvatskoj u okviru projekta „European Values Study“.

U ime Hrvatskog katoličkog sveučilišta sjednici je prisustvovao i održao prezentaciju projekta prorektor za organizaciju i poslovanje prof. dr. sc. Gordan Črpić.

Sjednici su također sudjelovali predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja, Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja te predstavnici drugih relevantnih institucija.

O rezultatima za Hrvatsku projekta European Values Study EVS-2017./2018.

U Europi se od 1981. godine kontinuirano, nakon svakih desetak godina, provodi međunarodno istraživanje sustava vrednota te recepcije i primjene vrijednosnih orijentacija pod nazivom European Values Study (EVS). Središte je tog međunarodnog projekta na Tilburškom sveučilištu u Nizozemskoj. Hrvatska se u taj međunarodni projekt uključila s trećim valom istraživanja 1999. godine preko Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je kao nositelj projekta interdisciplinarno okupio znanstvenike s različitih fakulteta Sveučilišta i znanstvenoistraživačkih instituta pod vodstvom prof. dr. sc. Josipa Balobana. Ti su hrvatski znanstvenici do sada sudjelovali u trećem valu 1999./2000., u četvrtom valu 2008. i naposljetku u petom valu 2017./2018.

Istraživanje obuhvaća nekoliko tematskih područja bitnih za život europskog pojedinca, ali i suvremenih europskih društava – kako u zapadnoj i sjevernoj, tako i u srednjoj, istočnoj i južnoj Europi. Projekt se, primjerice, fokusira na sljedeće vrednote (odnosno vrijednosti): brak i obitelj; religija i moral-etika; demokracija i politika; obrazovanje; uloga žene u društvu; slobodno vrijeme; solidarnost, pravednost i socijalna osjetljivost; povjerenje u institucije itd.

Unatoč fnancijskim poteškoćama hrvatski istraživački tim, poput „istinskih entuzijasta“, skuplja i analizira rezultate istraživanja uspoređujući razmišljanja hrvatskih građana „ad intra“ i „ad extra“ glede navedenih vrednota u posljednje dvije dekade demokratske države Hrvatske.

U ovoj knjizi predstavljamo, prije svega, određene (dakle ne sve) rezultate petog vala istraživanja u Hrvatskoj (2017./2018.), u komparaciji s trećim (1999.) i četvrtim valom (2008.), tako da se vidi kretanje (ne)prihvaćanja pojedinih vrednota u posljednja dva desetljeća u Hrvatskoj. Predstavljamo rezultate istraživanja u odnosu na dimenziju životnih stvarnosti: obitelj, posao, religija, politika i slobodno vrijeme; dimenziju solidarnosti, pravednosti i socijalne osjetljivosti: zabrinutost glede životnih uvjeta, susjeda i određenih skupina ljudi, uključivo i useljenika te spremnost braniti svoju domovinu; dimenziju povjerenja u ljude i različite institucije; dimenziju demokracije i politike: ponos glede hrvatskog državljanstva, politička orijentacija, stavovi prema određenim ponašanjima u društvu, mišljenja o izborima u Hrvatskoj, (ne)sudjelovanje u pojedinim političkim akcijama, stav prema pojedinim kompetencijama Vlade glede kontrole građana; dimenziju radne etike i zaposlenja: individualna i kolektivna odgovornost, važna obilježja posla; dimenziju braka i obitelji: važne vrednote za uspješan brak, brak kao nezastarjela ustanova, uloga majke i oca u obitelji i društvu; dimenziju religije, te morala – etike: stav prema određenim moralnim pitanjima; postotak religioznih, nereligioznih osoba i ateista; (ne)vjerovanje u Boga i vjerske istine; (ne)redovitost sudjelovanja u vjerskim obredima; (ne)redovitost molitve.

Peti val proveden je pod vodstvom prof. dr. sc. Josipa Balobana s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao voditelja projekta za Hrvatsku, a voditelj terenskog istraživanja bio je prof. dr. sc. Gordan Črpić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu.

Anketiranje je provedeno u razdoblju od 15.10.2017. do 1.2.2018. godine.  Anketiranje je provela Agencija GFK iz Zagreba. U anketiranju je sudjelovalo 75 anketara među kojima nije bilo niti jednog bez prethodnog iskustva anketiranja metodom lice u lice. Anketiranje je provedeno CAPI metodom (kompjuterski podržano osobno anketiranje) s mogućnošću snimanja razgovora s ispitanikom, čime je osigurana kontrola rada anketara. Upitnik je sadržavao ukupno 111 pitanja s 282 varijable te se radi o upitniku korištenom u projektu European Values Study 2017. Populaciju istraživanja činili su svi stanovnici stariji od 18 godina koji su u trenutku provođenja anketiranja imali prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj, bez obzira jesu li hrvatski državljani. Korišten je troetapni probabilistički uzorak. U prvoj etapi birane su općine obuhvaćene Popisom stanovništva iz 2011. Uzorkom su obuhvaćene 162 općine u Republici Hrvatskoj. Iz svake općine slučajnim izborom izabrano je 25 kućanstva (metodom slučajnog hoda). Iz svakog kućanstva metodom posljednjeg rođendana biran je ispitanik. Prije početka anketiranja popisana su sva kućanstva s mogućim ispitanicima, ukupno njih 4050. Ukupno je anketirano 1488 ispitanika.

„Kao znanstvenici i hrvatski građani smatramo da rezultati dobiveni putem ovog europskog projekta u svim trima valovima imaju visoku društvenu vrijednost, kao i političku upotrebljivost glede razumijevanja dinamike kretanja sustava vrednota u Hrvatskoj. Dakako, rezultati naposljetku nerijetko izravno ili neizravno šalju razne poruke svim građanima Hrvatske. Sukladno tomu, rezultati istraživanja predstavljaju istinski doprinos poboljšanju života u Hrvatskoj, kako na osobnoj, tako i na društvenoj, a posebno na institucionalnoj razini.“- izjavili su prof. dr. sc. Gordan Črpić i prof. dr. sc. Josip Baloban.