Sveti Otac mijenja “Norme o deliktima protiv vjere i ozbiljnijim deliktima”, označavajući daljnju fazu u Papinim naporima protiv najtežih zločina koji ranjavaju Crkvu.

 

Papa Franjo objavio je novu verziju “Norma o deliktima rezerviranim za Kongregaciju za nauk vjere” (Normae de delictis Congregationi pro Doctrina Fidei reservatis), koje se tiču “delicta graviora”, težih zločina, koji nanose osobitu štetu Crkvi. Norme, koje je izvorno proglasio papa Ivan Pavao II. 2001., a prethodno izmijenjene od strane pape Benedikta XVI. 2010., sada su izmijenjene i ažurirane.

Zločini ili ‘delikti’ obuhvaćeni normama ostaju isti. Promjene uključuju, prije svega, usklađivanje normi s revidiranom VI. knjigom Kodeksa kanonskog prava, koja je objavljena u svibnju 2021. Došlo je do uzajamne prilagodbe i umetanja novih kanona u norme.

Drugo, nove norme uključuju brojne normativne mjere različite vrste izdane prethodnih godina, posebno od 2016. To uključuje dokumente – poput motu propria „Come una madre amorevole“ i „Vos estis lux mundi“, te dva reskripta iz prosinca 2019. – usmjerena na sigurniju i  konkretniju pravnu zaštitu najvećih dobara Crkve: vjere; svetosti sakramenata; i života najranjivijih osoba, koje imaju ograničena sredstva zaštite: maloljetnika i odraslih s redovitom nesavršenom uporabom razuma.

Treće, ažurirane norme usmjerene su na poboljšanje pravnog djelovanja Crkve u odnosu na zločine rezervirane za Kongregaciju, uključujući najteže delikte protiv morala i slavljenja sakramenata, posljednjih godina prilagođavajući praksu normama. Na primjer, norme iz 2010. godine dale su prednost sudskom postupku, ostavljajući izvansudski (ili ‘administrativni’) postupak kao iznimku. Sada, umjesto da jedno definiraju kao pravilo, a drugo kao iznimku, nove norme ubacuju potonje kao opciju, dok još uvijek daju prednost prvom. Mogućnost, na primjer, izgona iz kleričkog staleža administrativnim dekretom, bez suđenja (kao u slučaju svećenika koji je privržen raskolničkoj zajednici i isključuje se iz procesa) sada postaje norma, a ne samo praksa.

Kako je navedeno, nove norme ne uvode nikakva nova kaznena djela rezervirana za CDF (Congregationi pro Doctrina Fidei), a klasifikacija kaznenih djela ostaje nepromijenjena. Promjene koje su uvedene uglavnom se tiču proceduralnih aspekata, s ciljem pojašnjenja i olakšavanja pravilnog pravnog djelovanja Crkve u provođenju pravde.

Najvažnije promjene uvedene u normativni tekst su sljedeće:

  1. Kanoni su ažurirani kako bi odgovarali revidiranoj VI. Knjizi CIC-a (Zakonika kanonskog prava), koja je stupila na snagu 8. prosinca 2021.;
  2. Uvrštene su normativne promjene koje su predstavljene u reskriptima (Rescripta ex Audientia SS.mi) od 3. i 6. prosinca 2019. godine;
  3. Napravljena je jasnija razlika između sudskog postupka (kan. 1721 CIC i kan. 1472 CCEO) i postupka decretum extra iudicium („izvansudske“ uredbe: usp. kan. 1342 § 1 i 1720 CIC, i kan. 1486 CCEO), jer se činilo da razlika nije bila dovoljno istaknuta u prethodnom tekstu;
  4. Mogućnost izravnog pozivanja na odluku Vrhovnog poglavara, u vezi s razrješenjem ili smjenom iz klerikalnog staleža, zajedno s oslobađanjem od zakona o celibatu i – gdje je prikladno – od redovničkih zavjeta, u slučajevima posebno teških prijestupa uvršten je contra fidem (čl. 2);
  5. Promijenjeni su rokovi za podnošenje žalbe nakon donošenja prvostupanjske presude (s mjesec dana na 60 dana), kako bi se sudski postupak ujednačio s izvansudskim, s obzirom da je prijašnja zakonska regulativa, koja je razlikovala rokove, često dovodila do konfuzije, s negativnim posljedicama na pravo optuženog na obranu;
  6. Utvrđena je potreba za braniteljem koji će pomagati optuženiku u fazi suđenja, što je klauzula koja je već uključena u Regolamento Collegio per l’esame dei ricorsi in materia di delicta graviora (članak 6.), kako bi se dodatno jamčilo pravo optuženog na obranu.

 Nakon objavljivanja revizija, mons. C. Michael Padazinski, predsjednik Društva kanonskog prava Amerike, rekao je: „Ovo ponovno jačanje kanonskog prava dobrodošla je nužnost za rad naših članova kanonista u ime Crkve i bit će, kako kaže Sveti Otac, instrument za dobrobit duša.” “Promjena kategorije kaznenog djela seksualnog zlostavljanja maloljetnika iz delikta protiv celibata u delikt protiv dostojanstva ljudske osobe je izvanredan razvoj. To pokazuje promjenu u načinu razmišljanja, koji je bio prvenstveno usmjeren na optuženog svećenika, na brigu za osobu koja je povrijeđena”, rekao je.

Padazinski je također istaknuo značaj revizija koje stupaju na snagu na blagdan Bezgrešnog začeća. Taj datum “ponovo potvrđuje da sam život i zaštita ljudskog dostojanstva počinju u trenutku kada je dijete začeto u majčinoj utrobi”, rekao je.

 

Izvor: Vatican News i Catholic News Agency

Hrvatsko katoličko sveučilište