Select Page

U organizaciji Katedre za teologiju Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, profesora Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Osijeku te suorganizatora Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK u petak 12. ožujka održava se po prvi put u Hrvatskoj Festival socijalnog nauka Crkve pod naslovom „Memorija budućnosti. Ekonomija – inovacije – ekologija“.

 

U godini 130. obljetnice prve socijalne enciklike Rerum novarum (1891.), Festival socijalnog nauka Crkve okuplja predavače, predstavnike iz prakse i mlade, kako iz Hrvatske tako i iz Italije, Austrije i Engleske. Kao inicijativa fondacije „Segni Nuovi“ iz Italije, već deset godina okuplja tisuće katolika koji djeluju u različitim sferama društva te ima za cilj, na temelju socijalnoga nauka Crkve, povezati znanstvenu teoriju i najnovije spoznaje s konkretnom, življenom praksom u društvu te pridonijeti jedinstvu vjerovanja i djelovanja. Interdisciplinarnost, zajedništvo, umrežavanje, razvijanje zajedničkih projekata za opće dobro, „biti kvasac u društvu“ neka su od načela Festivala.

Molitvom u Festival uveo je kapelan Hrvatskog katoličkog sveučilišta vlč. Odilon Singbo, a pozdravnu riječ sudionicima je najprije uputio rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić.

„Čast mi je i zadovoljstvo pozdraviti vas na otvorenju Festivala socijalnog nauka Crkve, koji se prvi put održava u Hrvatskoj. Nažalost, zbog epidemioloških mjera, samo u virtualnom okruženju (..) Organizacijom ovog festivala Hrvatsko katoličko sveučilište ostvaruje poslanje koje oblikovana apostolsko i konstituciju katoličkim sveučilišta imenom ‘Ex Corde Ecclesiae’, koje ističe da svako katoličko sveučilište osjeća odgovornost za konkretno pri donošenje napretku društvo unutar kojega djeluje. Ono će na primjer moći potražiti način na koji bi sveučilišni odgoj učinilo pristupačnim svima onima koji od toga mogu imati koristi”.

Rektor se prisjetio i osobnih susreta sa začetnikom Festivala socijalnog nauka, don Adrianom Vincenzijem, koji je preminuo prošle veljače. Ovaj Festival socijalnog nauka u Hrvatskoj prvo je zrno koje je posijano i vjerujem da će duboko rasti, a siguran sam da don Adriano danas s radošću gleda s nebeskih visina, rekao je dr. Tanjić.

Uime Jelene Pavičić Vukičević, obnašateljice dužnosti gradonačelnika Zagreba, obratio se izaslanik Jurica Gregurić. „Ponosni smo da se prvi Festival socijalnog nauka Crkve održava baš u Zagrebu, za kojeg mi vjerujemo da je jedan od, ako ne i najsocijalniji grad u Republici Hrvatskoj, a posebno smo ponosni što pokušavamo u svakodnevnom radu djelovati upravo po načelima solidarnosti, supsidijarnosti, brige o svakom čovjeku, pogotovo onom najmanjem”.

Pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije prof. dr. sc. Stjepan Baloban istaknuo je da je tema Festivala „Memorija budućnosti: ekonomija – inovacije – ekologija“ vrlo aktualna za vrijeme u kojem živimo. „Drago mi je da se o toj tematici želi razmišljati i pod vidom socijalnog nauka Crkve jer u suvremenom razvoju socijalnog učenja Katoličke Crkve pronalazimo brojne poticaje i smjernice koje pod interdisciplinarnim vidom mogu biti od velike koristi kako za život kršćana i svih ljudi dobre volje u svijetu tako i kršćana kao vjernika, članova Crkve u odnosu na njihovu vjeru, a posebno prakticiranje vjere u javnom životu“, rekao je dr. Baloban.

Istaknuo je da upravo takvi poticaji dolaze od posljednja tri rimska biskupa. Papa Ivan Pavao II., u socijalnoj enciklici „Centesimus annus. Stota godina“, a u „godini socijalnog nauka Crkve“ 1991. godine, ukazuje na ulogu socijalnog učenja u evangelizatorskom poslanju Crkve. Prema svetom Ivanu Pavlu II. „socijalni nauk Crkve sam po sebi posjeduje vrijednost instrumenta evangelizacije“ (Centesimus annus, br. 54), a nova evangelizacija „mora ubrojiti u svoje bitne komponente naviještanje socijalnog nauka Crkve“ (Isto, br. 5). Ovaj veliki „socijalni papa“, poput Lava XIII. naglašava „da nema pravog rješenja socijalnog pitanja izvan evanđelja i da, s druge strane, nove stvari mogu u njemu naći svoj prostor istine i dužnu moralnu impostaciju“ (Isto). Papa Benedikt XVI., u socijalnoj enciklici „Caritas in veritate. Ljubav u istini“ (2009.), nastavljajući na učenje Ivana Pavla II., socijalni nauk Crkve definira kao „. ljubav u istini u društvenim pitanjima (caritas in veritate in re sociali)“ (br. 5). Papa Franjo ima, zapravo, zanimljiv pristup socijalnom nauku Crkve. Samo ime socijalni nauk Crkve spominje jako malo, a do sada je objavio dvije socijalne enciklike: „Laudato si“ (2015.) i „Fratelli tutti“ (2020.), koje svojim sadržajem na osobit način obilježavaju njegov pontifikat, pojasnio je dr. Baloban.

Predstavnik Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Jakša Krišto istaknuo je ulogu ekonomije u socijalnom nauku Crkve. „Zaista mi zadovoljstvo i zahvalan sam što sam ovdje danas s vama i što imam priliku sudjelovati kako u organizaciji tako i u provedbi prvog Festivala socijalnog nauka Crkve u Hrvatskoj, koji donosi jednu zanimljivu temu, jednu zanimljivu perspektivu i vrlo aktualnu perspektivu u ovim današnjim vremenima – kako covid krize, kako krize uzrokovane potresom, kao i nekih društvenih pitanja i društvenih odgovora”.

„Multidisciplinarnost i interdisciplinarnost zaista su jedan duh festivala koji njeguje vrijednost i u ovom dijelu zajedno možemo poslušati neke od tema i neke od rasprava koji mogu mogu ponuditi različite dimenzije solidarnosti, od same etičke do same ekonomske perspektive, kao i različita iskustva iz prakse od strane Caritasa, od strane ekonomije zajedništva i različitih različitih drugih”, rekao je dr. Krišto.

Prije početka predavanja prikazana je i video-poruka koju je uputio papa Franjo na Festivalu održanom 2020. u Italiji s temom „Memorija budućnosti”. Istaknuo je da za nas kršćane budućnost ima ime, a to je ‘nada’. Nada je krepost srca koje se ne zatvara u mraku, ne zaustavlja se na prošlosti, ne životari u sadašnjosti, nego zna vidjeti budućnost. Što za nas kršćane znači budućnost, upitao je Papa te nastavio: Ona je otkupljeni život, radost dara susreta s trojstvenom ljubavi. U tom smislu biti Crkva znači imati kreativni, eshatološki usmjereni pogled i srce, ne padajući u napast nostalgije koja je prava duhovna bolest.

Papa je stoga potaknuo na istinsku kršćansku dinamiku koja ne znači, kako je istaknuo u poruci, nostalgično zadržavanje prošlosti, nego znači da trebamo pristupiti vječnom Očevu sjećanju, a to je moguće živeći život ljubavi. Nije, dakle, dopuštena nostalgija koja blokira kreativnost i čini nas krutim i ideološkim osobama na društvenom, političkom i crkvenom području, nego sjećanje duboko povezano s ljubavlju i iskustvom, koje postaje jedna od najdubljih dimenzija ljudske osobe, istaknuo je Papa te se osvrnuo na smisao ovogodišnjega Festivala socijalnoga nauka.

S obzirom da je Festival socijalnog nauka Crkve započeo u Italiji, o plodovima te poticajima za Hrvatsku govorio je prof. dr. sc. Rocca Pezzimenti iz rimskog sveučilišta LUMSA, s Odjela za pravo, ekonomiju, politiku i moderne jezike, a obratio se i Alberto Stizzole, predsjednik zaklade „Segni nuovi” iz Verone.

Festivalu se može pristupiti na ZOOM platformi s lozinkom 385237.

Program se može pratiti na YouTube kanalu HKS-a.