U srijedu 9. ožujka 2022. održan je okrugli stol „Žene u medijima, mediji o ženama“ koji je organizirao Odjel za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Sudjelovali su prof. emerita  Smiljana Leinert Novosel s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Danijel Labaš s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Antonia Hrvatin Roth, urednica Religijskog programa na Hrvatskoj radioteleviziji i Blaženka Jančić, urednica Odjela Religija na Hrvatskom radiju.

Pozdravnu riječ okupljenima, među kojima je bio i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras te izaslanica ministrice kulture i medija gospođa Jasna Vaniček Fila, ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija, uputio je rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić, istaknuvši kako je Odjel za komunikologiju HKS-a odlučio organizirati okrugli stol na temu žena i medija s ciljem davanja prostora promišljanju o trenutnoj situaciji i položaju žena u društvu i posebice medijima, a na tragu onoga što i samo crkveno učiteljstvo govori o toj temi.

„Poticaj za ovu temu bila činjenica da je prošle godine bila 25. obljetnica poruke naslovljene Mediji: moderni aeropag za promociju žene u društvu koju je papa Ivan Pavao II napisao povodom 30. Svjetskog dana društvenih komunikacija. Prošle godine zbog pandemijskih mjera nismo obilježili godišnjicu te važne Papine poruke kada je riječ o ženi i medijima, pa nam se činilo prigodnim i važnim ove godine promišljati o tome što se dogodilo u međuvremenu s obzirom na smjernice na koje nam je Papa više puta svraćao pozornost kada je riječ o položaju žena u društvu i medijima“ – rekao je rektor Tanjić.

Profesorica emerita dr. sc. Smiljana Leinert Novosel održala je izlaganje „Žene u Republici Hrvatskoj 2021. Korak naprijed ili dva unazad?“. Leinert Novosel naglasila je da je položaj žena u društvu bitno bolji negoli prije te da je došlo do mnogih pozitivnih promjena, kao što pokazuje i primjer prisutnosti žena u politici gdje se unazad trideset godina broj žena u Saboru povećao s 4.7 % na 22.5 %. U tom je kontekstu Leinert Novosel ipak naglasila da je potrebno prijeći 30% udjela određene varijable u procesu ne bi li došlo do stvarnih promjena u djelovanju društvenog sustava. Međutim, s obzirom na odnos žena i muškaraca u upravljačkim tijelima i dalje prevladava piramidalni model te usprkos većem broju visokoobrazovanih žena i dalje su na pozicijama moći uglavnom muškarci. Naglasila je da je obitelj instanca u kojoj započinju temeljne promjene s obzirom na spolnu ravnopravnost, a da bi žena mogla ravnopravno sudjelovati u svim sferama društvenog života potrebno je mijenjati mentalitet po kojemu je žena i dalje ta od koje se očekuje primarna i maksimalna skrb za obitelj i podizanje djece, no istovremeno i ulaganje u karijeru. Stoga je cilj postići balans između privatnog i profesionalnog, podjednako raspodijeliti privatne i poslovne obveze i skrb o djeci, a uloga medija je upravo progovoriti o tim gorućim problemima koji su jedan od važnih faktora nemogućnosti postizanja većeg životnog zadovoljstva i spolne ravnopravnosti.

Prof. dr. sc. Danijel Labaš svoje je izlaganje  „Mediji – škola muško-ženskih odnosa“ započeo s pretpostavkom da mediji prikazuju nerealno i žene i muškarce kroz niz stereotipa: i dok su žene u medijima nerijetko seksualni objekti, muškarci su infantilizirani. Labaš je naglasio kako je cijelu povijest čovječanstva obilježila rodna dihotomija prema kojoj je muškarac promatrač, a žena je ona koja je promatrana pa stoga i same žene počinju sebe gledati kroz leću zamišljenoga muškog promatrača. Industrija koja je to odavno shvatila i iskoristila u komercijalne svrhe jest ona oglašivačka. Labaš je na mnoštvu primjera vizualnih oglasa pokazao kako izgleda medijski seksizam, a što je  postalo dijelom struktura te ušlo na područje muško-ženskog zdravlja i naše sposobnosti da ostvarimo uzajamne odnose s drugima koji nas ispunjavaju. Lijek protiv rodnih stereotipa Labaš vidi prvenstveno u medijskom odgoju i medijskoj pismenosti.

Urednica religijskog programa na Hrvatskoj radioteleviziji Antonia Hrvatin Roth govorila je o svom osobnom iskustvu žene iz perspektivi hrvatske novinarke. S ponosom je istakla kako je njeno iskustvo uloge i položaja žene u javnom mediju pozitivno te da žene na HRT-u uživaju ravnopravnost u odnosu na muške kolege, a što pokazuje i činjenica da su mnoge urednice upravo žene. Suprotno stereotipnim mišljenjima, spomenula je također i činjenicu da su žene novinarke bile među prvima koje su otišle i izvještavale iz ratom pogođene Ukrajine. Hrvatin Roth ipak je spomenula i nekoliko osobnih neugodnih i diskriminirajućih iskustava kada je kao novinarka bila omalovažena na temelju spola, istaknuvši kako se, osobito na društvenim mrežama, novinarkama i voditeljicama često upućuju komentari u kojima se ističe njihov izgled, a ne sadržaj onoga što su rekle. Istaknula je još i to kako ima dojam da se muškarcima u novinarskom poslu manje zamjera i više vjeruje, a da jedan od najčešćih problema na koji nailazi kada je riječ o izboru gostiju taj da se žene puno teže odazivaju gostovati u emisijama religijske tematike.

Urednica Odjela Religija s Hrvatskog radija Blaženka Jančić članica je Sinode Zagrebačke nadbiskupije te je održala izlaganje „Žene i sinoda. Doprinos medija u procesu sinodalnog savjetovanja“ te je naglasila kako je jedan od sinodalnih ciljeva i veća valorizacija žena te kako su od pape Franje došli poticaji za osnaživanje uloge žene u Crkvi. Rezultati takvog pristupa vidljivi su u nedavnom ustanovljenju laičke službe katehete te otvaranje ženama mogućnosti pristupa službama lektorata i akolitata. Jančić naglašava da je upravo u ovom trenutku važno da mediji potiču i više govore koliko je i zašto važno čuti glas žena u procesu sinodalnog savjetovanja budući da bi mediji trebali biti otvoreni prema onim procesima za koje i sama Crkva smatra da su potrebni kako bi se išlo dalje, prema bolje i pravednijem društvu. A to je i uloga žene u Crkvi.

Sudionici okruglog stola dotakli su se u raspravi raznih tema kada je riječ o ulozi, položaju i prikazu žene u medijima, kako onim svjetovnim tako i crkvenim. Nije se došlo do nekog konačnog odgovora, osim što su se govornici složili da se stvari u području muško-ženske ravnopravnosti kreću nabolje, iako polako i sporim koracima.

U organizaciji okruglog stola sudjelovale su izv. prof. dr. sc. Irena Sever Globan, doc. dr. sc. Suzana Peran i asistentice Odjela za komunikologiju Leali Osmančević i Matea Vidulić.

 

Hrvatsko katoličko sveučilište