Hrvatsko katoličko sveučilište je 19.ožujka 2018. zajedno s Franjevačkim institutom za kulturu mira i Zakladom Konrad Adenauer Stiftung organiziralo konferenciju Društveni i gospodarski aspekti slobodne nedjelje.
Konferencija se sastojala od dva dijela. U prvom dijelu su upućeni pozdravni govori i obraćanja domaćina konferencije rektora Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željka Tanjića, fra Bože Vulete s Franjevačkog instituta za kulturu mira te doktora Michaela Langea, direktora Zaklade Konrad Adenauer Stiftung.
Potom je hrvatski dizajner Boris Ljubičić službeno predstavio vizualni identitet Hrvatskog saveza za nedjelju.
U drugom dijelu konferencije je uslijedio okrugli stol na kojem su sudionici govorili o različitim aspektima slobodne nedjelje. Tako je Hannes Kreller, gost iz Njemačke, iznio vrijedna iskustva i preporuke o inicijativi slobodne nedjelji u kontekstu njemačkog iskustva. Gospodin Kreller je bio voditelj ureda Katoličkog radničkog pokreta koji okuplja 125 000 članova diljem Njemačke, a koji se zalaže za uspostavljanje pravednog i solidarnog društva u kojem je svim ljudima omogućeno sudjelovanje, pogotovo ženama, obiteljima, kao i starijim i socijalno ugroženim osobama. Njegove iskustvene preporuke iz rada Njemačkog i europskog saveza za neradnu nedjelju izazvale su veliki interes okupljenih. 
Potom je prof. dr. sc. Ljubo Jurčić s Katedre za međunarodnu ekonomiju pri Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i bivši ministar gospodarstva, obradio gospodarski aspekt slobodne nedjelje. Profesor Jurčić je istaknuo: „Zabrana rada neradnim danima, prije svega, trgovinama nije utjecala na gospodarski razvoj. To potvrđuju primjeri iz hrvatskog okruženja: Slovenija, Austrija, Njemačka, Italija , Danska, itd. Samo je privid da se gospodarska aktivnost povećava produženjem radnog vremena na neradne dane: nedjelja i blagdani, jer je potrošnja određena, ne radnim vremenom trgovina (izvan uobičajenog radnog vremena, koji se također kroz povijest potvrdilo kao optimalno), nego raspoloživim dohotkom ljudi i njihovim preferencijama“.
Nakon toga je doc. dr. sc. Marin Strmota s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i donedavni državni tajnik u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, iznio demografsko-politički aspekt rada nedjeljom. Upozorio je na postojanje negativne korelacije između rada nedjeljom i podizanja djece, razloživši odrednice društveno-ekonomskog položaja žene u društvu, kao i na tržištu rada. Takav položaj je višestruko problematičan u sektoru trgovine u kojem žene čine s ispodprosječnim primanjima čine većinu zaposlenih, uglavnom ostajući na dvoje djece. „Zaposlenost žena i podizanje djece nisu inkompatibilne aktivnosti ako postoji dobro razvijena institucionalna podrška zaposlenoj ženi majci. Ukoliko podrška države u tom smislu nije dovoljno razvijena, utoliko će zaposlene žene reagirati strategijom imanja manjega broja djece od željenoga, a naročito u onim zemljama gdje su ekonomsko- egzistencijalni problemi natprosječno naglašeni“, ustvrdio je docent Strmota dovevši u pitanje društvenu i demografsku isplativost rada nedjeljom.
Gospodin Željko Ivančević, direktor konzultantskog poduzeća European and Corporate Strategy- ECS-BRUSSELS, obradio je temu rada nedjeljom s društveno-političkog aspekta iz europske perspektive. U tom kontekstu je je izdvojio tri bitna zaključka: „Ne postoje regulatorna ograničenja sa razine Europske unije koja bi primoravala Hrvatsku na snižavanje prava radnika na slobodnu nedjelju. Ne postoje relevantni gospodarski pokazatelji niti kompetentne znanstvene analize da bi rad trgovina nedjeljom izravno i značajno utjecao na važne gospodarske pokazatelje na nacionalnoj razini. Hrvatska ima pravo i potrebu definirati svoja pravila vezana za radno vrijeme trgovina i uvjete za rad nedjeljom sukladna tradiciji i najvišim standardima zaštite prava radnika“.
Nakon okruglog stola je uslijedila dinamična rasprava okupljenih, pri čemu su se uključili radnici s iskustvom rada nedjeljom, predstavnici sindikata, poslodavaca, znanstvenika s više institucija u Hrvatskoj i zainteresirana javnost. Pozdravivši osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju, iznesena su važna pitanja i prijedlozi o kojima će članovi Saveza voditi računa u svom radu i zalaganju za kulturu slobodne nedjelje.
Tekst: Ivana Brstilo Lovrić, mag. soc.
Prilog o konferenciji snimila je Laudato televizija:
