Svjetski kongres „Dostojanstvo djeteta u digitalnom svijetu“ na Papinskom sveučilištu Gregoriana – 3.-6. listopada 2017.

 

„Kada, ako ne sada! tko, ako ne mi!“ bile su riječi koje su se viša puta ponavljale na usnama različitih predavača tijekom interdisciplinarnog, svjetskog kongresa Dostojanstvo djeteta u digitalnom svijetu na Papinskom sveučilištu Gregoriana održanog od 3. do 6. listopada 2017.  Partner domaćin kongresa bio je WePROTECT Global Alliance. Ovo događanje je svojevrsni nastavak kongresa koji se održao 2012. godine na istom Sveučilištu pod naslovom „Put prema ozdravljenju“ na kojem se govorilo o spolnom zlostavljanju maloljetnih osoba od strane crkvenih službenika, a na kojem je također bilo predstavnika i iz Hrvatske. Ovogodišnji kongres je imao drugačiju svrhu, odnosno tema je bila dostojanstvo djeteta u digitalnom svijetu.

Na otvaranju kao i na zatvaranju kongresa sudjelovali su Pietro Grasso, predsjednik senata Republike Italije, ministrica obrazovanja, sveučilišta i istraživanja Valeria Fedeli, baronesa Joanna Shields parlamentarka u Velikoj Britaniji i utemeljiteljica WePROTECT-a. Na otvaranju je sudjelova Pietro kardinal Parolin, tajnik Svete Stolice.

Na kongresu su sudjelovali uvaženi predstavnici iz cijeloga svijeta s područja politike, društva, religije, sveučilište (psihijatrije, sociologije, psihologije, pedagogije) i ostalih koji rade na ovom području veći broj godina. Tu su bili i predstavnici parlamenta, a ujedno su kongres podržali talijanski, engleski i njemački parlament. Na kongresu su bili prisutni i predstavnici međunarodnih organizacija kao što je UNICEF kao i velikih nevladinih organizacija. Također su bili predstavnici velikih svjetskih korporacija kao što je Facebook, Microsoft, predstavnici donatorskih organizacija te međunarodne organizacije kriminalističke policije-Interpol. Specifičnost ovog kongresa jest što su u njemu sudjelovali stručnjaci iz različitih područja u želji zajedničkog povezivanja i djelovanja. Sudjelovali su i mladi punoljetni studeni kao promatrači kako na predavanjima tako i u radu u grupama.

Iz Hrvatske je sudjelovao dr. sc. Josip Bošnjaković, poslijedoktorand na Katoličkom bogoslovom fakultetu u Đakovu i na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, te voditelj Savjetovališta u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji.

Uvodno izlaganje prvog dana kongresa imao je prof. dr. sc. Hans Zollner, DI, Predsjednik Instituta za psihologiju pri Papinskom sveučilištu Gregorijana te predsjednik Centra za zaštitu djece (CCP – Center for Child Protection). U svom govoru istaknuo je kako je potrebno unijeti znanje i strast u kongres i u temu kojem je posvećen kongres. Put kojim se želi ići jest: slušati, govoriti, pronalaziti rješenja. U tom procesu potrebna je suradnja svih institucija što su i drugi izlagači u svojim uvodnim govorima isticali. Tako je i rektor Papinskog sveučilišta Gregorijana prof. Nuno da Silva Goncalves istaknuo kako je potrebno poštivati i braniti dostojanstvo djeteta kako bismo živjeli u sigurnijem svijetu. General družbe Isusove p. Arturo Sosa Abascal je snažno naglasio potrebu promoviranja postojane kulture zaštite djece. Digitalni svijet je promijenio način odnosa među ljudima, te stoga je potrebno uočavati i djelovati prikladno tom sastavnom svijetu realnog svijetu.

Ministrica Valeria Fedeli istaknula je u svom pozdravnom govoru kako dostojanstvo djeteta treba biti uvijek zaštićeno i očuvano te da je Internet mjesto koje pruža i pozitivne mogućnosti koja treba iskoristiti i proširiti u odgojne svrhe djece i mladih. Iznijela je konkretne podatke s obzirom na zlostavljanje djece – tako je navedeno da je 18 miliona djece žrtva spolnog zlostavljanja. 2016. godine Interpol je objavio kako svaki dan petero djece postaje žrtva online seksualnog iskorištavanja. Nove generacije trebaju rasti svjesni svojih prava, slobode, dostojanstva te sa sviješću da im nitko ne smije nanositi bol. Dužnost akademske zajednice jest boriti se snažno i jasno kako bi se onesposobile one prepreke u ostvarivanju slobodnog razvoja svakog djeteta. U tom smislu se trebaju povezivati škola, obitelj, institucije, teritorijalna područja, mediji kao i nove tehnologije i platforme.

Predsdjenik senata Pietro Grasso upozorio je kako nema opravdanja niti izuzetaka kada se radi o seksualnom zlostavljanju djece, te je ono uvijek težak zločin tim više što se radi o djeci. Djeca su čuvari nade, oni predstavljaju budućnost. Svako nasilje nad njihovom egzistencijom, u tako osjetljivim i nježnim godinama, ima dugoročne posljedice ne samo na njihovu nego i na našu budućnost.

Predsjednik znanstvenog odbora kongresa prof. Ernesto Caffo naglasio je kako se 60% materijala o spolnom zlostavljanju djece online nalazi u Europi. Zlostavljanje ostavlja dalekosežne posljedice na razvoj djeteta i u njihovoj odrasloj dobi. Pitao se čemu raditi istraživanja ako se ona ne primijene u politiku, djelovanje i programe. Potrebni su preventivno odgojni programi, specijalne edukacije za trenere, sredstva za terapiju žrtava i počinitelja. Borba protiv spolnog zlostavljanja traži nova promišljanja, nove pristupe te novu globalnu svijest.

Tajnik Svete Stolice, Pietro kardinal Parolin, promišljajući o ljepoti i dostojanstvu ljudskog bića,  rekao je kako su društvo i Crkva uvijek i opravdano ustrajavali na primarnoj odgovornosti obitelji i škole kako bi djeci osigurali zdravi razvoj što je temeljni dio zaštite i promocije dostojanstva djeteta. To je i dalje tako te je potrebno učiniti sve napore kako bi roditelji i odgojitelji mogli nadalje vršiti svoju službu usprkos rizicima i izazovima digitalnog svijeta. Očito je kako je danas njihov utjecaj na odgoj novih generacija puno manji nego je bio u prošlosti te se također često poništava ili zaobilazi valovima poruka i slika koji dolaze i do najmanjih otvorenim putevima novih medija. I zbog ovoga odgovornost za nove generacije treba biti nadaleko proširena među svim društvenim sastavnicama koje vi predstavljate istaknuo je kardinal Parolin.

Baronesa Joanna Shields je svojim riječima probudila dodatnu svijest sudionika u dvorani riječima: živimo u izvanrednom vremenu. Tehnologija nam pruža veću moć te nas obogaćuje načinima koje nismo mogli niti zamisliti. No dok nam pruža nove prilike i mogućnosti bez granice, također preobražava vrijeme djetinjstva gotovo na nedokučiv način. Kada će povijest, kroz nekoliko godina, pisati naslov „digitalno doba“ hoće li slaviti neizmjerna dostignuća koja nam je tehnologija donijela kao i uspjeh zajedno s time? Ili će proglasiti requiem oplakivanja zbog izgubljenog djetinjstva. Kongres „Dostojanstvo djeteta u digitalnom svijetu“ daje nam mogućnosti koje nismo imali prije, kako bismo zajedno radili i došli do novih spoznaja te primijenili u stvarnosti iste spoznaje. Trebamo iskoristiti ovu priliku svim svojim srcem jer ima pitanje na koje svi trebamo odgovoriti: Kada prođe naše vrijeme, jesmo li učinili dovoljno? Naš odgovor treba biti: Da. To dugujemo nama samima ali ponajviše našoj djeci.

Predavanja na kongrsu su bila tematski organizirana prema danima. Tako je drugi dan započeo predavanjima na temu Seksualno zlostavljanje djece online: Što kažu istraživanja? Spolno zlostavljanje je prisutno gotovo u svim društvima te pogoduje nepravdi u društvu. Zlostavljanje djece načelno uključuje sve oblike fizičkog ili emocionalnog lošeg postupanja, seksualno zlostavljanje, zanemarivanje, eksploatacija u svrhu financijskih dobitaka, itd. Najveći broj djece zlostavljano je zanemarivanjem i zapuštanjem, zatim preko fizičkog zlostavljanja, seksualnog zlostavljanja, psihičkog, medicinskog zapuštanja i drugih oblika zapuštanja. Seksualno zlostavljanje je javni zdravstveni problem širokih razmjera. Ima neposredne i dugoročne posljedice na fizičko i mentalno zdravlja te na ekonomiju društva. Vrste nasilja se nisu izmijenile ali rasprostranjenost nasilja nad djecom se proširila.

Druga tematska cjelina je bila Seksualno zlostavljanje djece online: Tko su počinitelji? 99% spolnog zlostavljanja su muškarci. Obično su više inteligentni od žrtava, često boluju od pedoefebofilije, najčešće imaju oko 35 godina ili mlađi. Počinitelji online zlostavljanja su najčešće osobe koje žrtve osobno poznaju, odnosno imaju odnos licem u lice. Počinitelji nisu uvijek odrasli nego i adolescenti. Radi se o globalnoj prijetnji. Drugi dan predavanja završen je tematskom cjelinom Internet pornografija i njezin utjecaj na djecu. U sklopu ove cjeline govorilo se o utjecaju pornografije na razvoj mozga kod djeteta te da ono ostavlja dugoročne i zabrinjavajuće posljedice. Nažalost većina žrtava, prema različitim istraživanjima su djeca oko 8 godine života. Nekoliko predavača je naglasilo kako roditelji imaju odlučujuću ulogu kada je u pitanju zlostavljanje djece te da nažalost oni sami čine ili doprinose zlostavljanju.

Treći dan kongresa započeo je tematskim blokom Seksualno zlostavljanje djece online: Što možemo činiti po pitanju toga? Važno je istaknuti kako se događaju i pozitivne promjene u svijetu s obzirima na odgoj djece; smanjio se bulizam, povećao se broj onih koji daju podršku; smanjio se broj onih koji zloupotrebljavaju drogu, broj rizičnih ponašanja, povećao se broj literature u medijima, općenito se povećalo mentalno zdravlje u zapadnoj kulturi! Ovo stvara optimizam, daje nam poticaj kako bismo razmišljali kako ići dalje. No ne funkcionira sve – općenito su neuspješni kratki programi, predavanja, upozorenja i zastrašivanje – ovo je najčešći pristup kada se govori o sigurnosti na internetu. Učinkoviti programi su sljedeći: višestruka povezanost s više izvora, uključivanje  različitih sektora djelovanja – filmovi, posteri, razgovori u razredu, razgovori doma, fokusiranost na specifične teme, mogućnosti za vježbati, gledati pojedinačna ponašanja, dobro uvježbani treneri, nadgledanje uvođenja stvari u praksu, evaluacija programa. Bitno je biti kreativni s tinejdžerima, pronalaziti kreativne načine za njih kako se suočavati sa stvarnošću, kao i puteve i mjesta gdje se može govoriti o onome s čime se mladi danas suočavaju, natjecati se s drugim preventivnim programima. Potrebno je graditi na onome što se pokazalo učinkovito, povezivati se s drugim preventivnim programima, biti saveznici s onim lijepim i dobrim kod djece! Promjene se ne događaju jer: odgojni program ne uključuju dovoljno ovu temu, većina nije uvažila i ucijepila uspješne programe, samo manji broj institucija ima dovoljno snage mijenjati ustaljenu praksu, zastrašujuće poruke ne donose dugoročne učinke, naglašava se kako je stranac opasan, navode se općenite upute umjesto specifičnih kompetencija.

U tematskom bloku predavanja pod naslovom Međunarodna politika i zakon s obzirom na seksualno zlostavljanje djece predavači su istaknuli kako je potrebno povezivati doprinos politike, istraživanja i odgoja. Potrebni su jaki ljudi da zaštite djecu kako bi djeca bila jaka, a za jake ljude potrebne su i jake institucije (Crkva jest jaka institucija koja može pomoći u ostvarenju ovog cilja). To je izazov za društvu, politiku i za Crkvu. Jedna od predavačica, citirajući izreku „Potrebno je cijelo selo da bi se odgojilo dijete i podiglo na noge“ istaknula je kako su digitalni i realni svijet međusobno povezani, te da se isprepliću oko odgoja i obrazovanja djece.

U zadnjem tematskom bloku Povezati važne igrače: Uloga kompanija, medija, društva i Crkve govorili su predstavnici Svjetskih korporacija, zatim Microsofta, novinara, zatim predstavnici digitalnih zaklada, kardinali John Njue (Kenija) te Luis Antonio Tagle (Filipini). Potrebno je razumjeti kulture kako bi se međusobno razumjeli! Djeca ne smiju i ne mogu biti „trošak biznisa“. Raste i pogrešna informacija, odnosno lažna informacija kada se govori o zlostavljanju djece. Crkva treba pratiti djecu promičući kršćanske vrijednosti, koristiti strukture u zajednicama, pokrete, škole, kako bi osposobili djecu da se mogu zaštiti, zatim ojačati svećenike i redovnike za temu, pomagati žrtvama spolnog zlostavljanja. Snažno su odjeknule riječi kardinala Taglea (Manila) koji je među ostalim naglasio kako počinitelji već rade zajedno dok mi gledamo kako ostvariti suradnju. U Aziji i drugim dijelovima svijeta pojavljuje se potreba za antropološkim, filozofskim i teološkom promišljanjem o dostojanstvu djeteta i jedinstvenom daru koji se zove djetinjstvo. Nažalost u nekim kulturama dijete se smatra posjedom odraslih ljudi, dakle objektivizirano je za potrebe drugih. Iz kršćanske perspektive potrebno je unijeti suosjećanje, brigu i zaštitu. Potreban je časan interkulturalni i međureligijski dijalog kako bi istraživali na koji način kulture i religije utječe na pogled na djecu, te također kako utječu i na naše ponašanje prema djeci. Dijalog može dovesti do razumijevanja, kritike, obogaćenja. Potrebno je vidjeti koji su resursi s kojima se može djelovati. Ovo se ne treba događati samo u akademskim krugovima nego također i u stvarnosti. Trebamo ozbiljne studije odnosa između virtualnog i realnog. Trebamo čuti priču djece koja su bila zlostavljanja i brinuti u realnosti o onome što se događa u virtualnom svijetu. Progovoriti ponovno o siromaštvu – imamo dehumanizirajuće siromaštvo na humani način. Isključuje se većina od dobrobiti.

Zadnji dan kongresa sudionici kongresa primljeni su na audijenciju s papom Franjom prilikom čega je mlada djevojka predstavila Rimsku deklaraciju „Dostojanstvo djeteta u digitalnom svijetu“ nakon čega se Papa obratio svim okupljenima. Zahvalio je svima prisutnima što su mu preneseni rezultati rada na kongresu te nadasve što s njim dijele zabrinutost i trud u zajedničkom suočavanju, u korist maloljetnih osoba diljem svijeta, s novim i vrlo teškim problemom karakterističnim za naše doba. Digitalni svijet izvanredni je plod znanosti i tehnike kojemu se divimo no s druge strane kojega se i plašimo. Problem o kojem se još nije zajednički promišljalo u suglasju mnogih kompetencija i osoba s različitim odgovornostima kao što ste vi to učinili ovih dana: problem učinkovite zaštite dostojanstva djeteta u digitalnom svijetu – rekao je papa Franjo. Potrebno je otvoriti oči i ne skrivati istinu koja je nelagodna i koju ne bismo htjeli gledati. Uostalom, nastavio je Papa, nismo li dovoljno već ovih godina razumjeli da je skrivanje seksulanog zlostavljanja težak prekršaj i izvor mnogih zala? Stoga, gledajmo stvarnost, kao što ste vi to gledali ovih dana. Mrežom se šire preteški fenomeni: pornografske slike koje su sve ekstremnije budući da se ovisnošću povećava prag korištenja sredstava; rastući fenomen sextinga među dječacima i djevojčicama koji koriste društvene medije; zlostavljanje koje je sve više povezano s internetom i pravo je moralno i fizičko nasilje nad dostojanstvom mladih ljudi; sextortion; zavođenje djece za seksualne potrebe kroz mrežu je sada činjenica o kojoj kronike kontinuirano govore; sve do najtežih i zastrašujućih zločina online organizacijâ kao što je krijumčarenje ljudi, prostituciju, pa čak i po narudžbi uživo gledanje silovanja i zlostavljanja djece počinjene u drugim dijelovima svijeta. Mreža, dakle, ima svoju tamnu stranu i svoja tamna područja (dark net) gdje zlo pronalazi uvijek nove i učinkovite, perverzne, prodorne i kapilarne načine djelovanja i širenja. Stari način širenja pornografije putem časopisa bio je mali fenomen u usporedbi s onim što se danas događa brzim širenjem kroz mrežu. O svemu tome jasno ste govorili, na argumentiran i temeljit način, a mi smo vam zahvalni.

Svoje obraćenje skupu papa Franjo je zaključio riječima: u mnogim prilikama i različitim zemljama moje oči se susreću s očima djece, siromašnih i bogatih, zdravih i bolesnih, radosnih i trpećih. Biti gledani očima djece jest iskustvo koje svi znamo i koje nas zahvaća u najdublje dijelove srca, te nas obvezuje na ispit savjeti. Što mi činimo kako bi nas djeca gledala sa smiješkom te kako bi sačuvala čisti pogled, bogat povjerenjem i nadom? Što činimo kako im ne bi bila ukradena ova svjetlost, kako ove oči ne bi bile uznemirene i okaljane onime s čime se susreću na mreži, koja će biti integrirani i vrlo važan dio njihovog života? Radimo stoga zajedno kako bismo uvijek imali pravo, hrabrost i radost gledati u oči djece svijeta.

Na kraju je papa Franjo osobno pozdravio svakog pojedinog sudionika audijencije.

Dr. sc. Josip Bošnjaković

Foto: dr. sc. Josip Bošnjaković i Child dignitiy in the digital world 

 

Hrvatsko katoličko sveučilište