Select Page
Prof. dr. sc. Emilio Marin s gradonačelnikom Grada Zagreba g. Bandićem

Prof. dr. sc. Emilio Marin s gradonačelnikom Grada Zagreba g. Bandićem

Prof. dr. sc. Emilio Marin, prorektor za međunarodnu suradnju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, u srijedu 31. svibnja 2017. na Dan Grada Zagreba proglašen je počasnim građaninom Grada Zagreba pri čemu mu je gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić uručio svečanu povelju. 

Tekst Povelje glasi:

“Za izniman doprinos promicanju vrijednosti demokratskog društva, odnosa Grada Zagreba sa Svetom Stolicom te za razvoj arheologije, čime je trajno zadužio Hrvatsku i Grad Zagreb, Gradska skupština Grada Zagreba, na 52. sjednici, 19. travnja 2017., donijela je Zaključak o proglašenju

 prof. dr. sc. Emilija Marina
počasnim građaninom Grada Zagreba

 Arheolog i diplomat prof. dr. sc. Emilio Marin član je Francuske akademije znanosti i umjetnosti, Razreda za humanističke znanosti.

Vodio je brojne muzeološke i izložbene projekte u Republici Hrvatskoj i Europi.

Prorektor je za međunarodnu suradnju i redoviti profesor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu, naslovni redoviti profesor Sveučilišta u Splitu, bivši ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu i bivši veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici.

Rođen je u Splitu 1951. Studij arheologije završio je 1973. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao 1990. Od 1973. radi u Arheološkom muzeju u Splitu, kojemu je bio i dugogodišnji ravnatelj (1998. – 2004.). Bavi se kasnom antikom, ranokršćanskom arheologijom i poviješću ranokršćanske umjetnosti te latinskom epigrafijom. Vodio je arheološka iskapanja u Solinu (nekropola i ranokršćanska bazilika Manastirine i Marusinac) i Vidu kraj Metkovića (Narona, bazilike, zidine antičkoga grada, Augusteum, forum).

Kao sveučilišni profesor radio je na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, na pariškoj Sorboni, Sveučilištu u Splitu i na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.

Napisao je dvjestotinjak znanstveno-stručnih radova i dvadesetak knjiga (Starokršćanska Salona, 1988., Slavni grad Salona – Civitas splendida Salona, u knjizi Salona christiana, 1994., Ave Narona, 1997, Zbornik natpisa iz Narone – Corpus Inscriptionum Naronitanarum, I: Erešova kula – Vid, sa suradnicima, 1999., Drevna Salona – Longae Salonae, I-II, sa suradnicima, 2002., Povijest učiteljica arheologije – Historia magistra archaeologiae, 2003., Arheološka istraživanja u Naroni i dolini Neretve – Archaeological researches in Narona and Neretva valley, 2003., Il Cristianesimo in Istria fra Tarda Antichitŕ e Alto Medioevo. Novitŕ e rifl essioni, 2009., La Chiesa croata e il Concilio Vaticano II, sa suradnicima, 2011.).

Bio je izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici, od 11. prosinca 2004. do 4. ožujka 2011., te izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske pri Suverenom viteškom Malteškom redu, od 5. listopada 2005. do 2. ožujka 2011.

Dobitnik je brojnih domaćih i inozemnih priznanja, nagrada i odličja. Počasni je građanin Dubrovačko-neretvanske županije, dobitnik je Nagrade za životno djelo Splitsko-dalmatinske županije, Nagrade za životno djelo Grada Metkovića i Nagrade Grada Splita.

Malteški je vitez i počasni član Družbe “Braća Hrvatskoga zmaja”. Papa Benedikt XVI. imenovao ga je 11. prosinca 2012. za člana Pontificia Commissio de Sacra Archaelogia, Papinskog povjerenstva koje upravlja rimskim katakombama i drugim starokršćanskim rimskim arheološkim lokalitetima.”

Prof. dr. sc. Emilio Marin drži zahvalni govor ističući: "Zagreb je drugi grad mog života."

Prof. dr. sc. Emilio Marin drži zahvalni govor ističući: “Zagreb je drugi grad mog života.”

Prof. dr. sc. Emilio Marin u svom je zahvalnom govoru rekao da je Zagreb drugi grad njegova života. 
“Pamtim Zagreb od prije više od pola stoljeća, kada sam mu, vlakom, prvi put doputovao. Sjećam se da je sve bilo drukčije nego što je bilo kod nas u Splitu. Sjećam se iz toga doba priča naših studenata s juga o višemjesečnom snježnom Zagrebu, kojega sam kasnije, kao student rijetko doživio. Dakle, Zagreb je za mene, dječaka s juga, ali koji nije taj Jug ekskluzivno volio, imao elemente bajke.

Međutim, Zagreb je od tih ranih dana imao u meni i konotacije reda i rada, veće nego što su bile one kod nas u Splitu. Je li to bilo doista tako ili je to bio samo privid mediteranskom dječaku, koji to nije bio u punoj mjeri, nisam siguran do danas. U svakom slučaju, to je bilo nešto što je pridonosilo mojoj simpatiji za Zagrebom.

Nastojao sam, na svom polju rada, gajiti uspravnicu sa Zagrebom. I tu sam nalazio inspiraciju u svom prethodniku u splitskom Arheološkom muzeju, don Frani Buliću, počasnom zagrebačkom građaninu iz 1926., koji se ovakvim riječima opraštao od povjesničara Tadije Smičiklasa, također, samo četvrt stoljeća prije, počasnog građanina : „Neka Tvoj duh odljeće od zagrebačkih gora do obala jadranskoga mora, da bodri mlagje naraštaje na ustrajni patriotični i znanstveni rad! Neka i Tvoj duh spaja duhove, barem na kulturnom polju, od tih šumovitih gora do našega bajnoga mora!“

Zagreb će, mislim, ako se više osloni na Jadran, lakše postići i svoju puninu. Zahvaljujem Vama, gospodine Gradonačelniče da ste u mojoj kapi Jadrana prepoznali vrijednost koju ste predložili za najviše zagrebačko priznanje. Hvala Skupštini Grada i njezinu Predsjedniku što mi je dodijeljeno počasno građanstvo našeg glavnog grada.

Završio bih mislima fra Andrije Kačića Miošića, kojemu spomenik, kojega je Glavni grad postavio, stalno susrećem, na uglu Mesničke i Ilice, na svom putu za Hrvatsko katoličko sveučilište, Kačića, koji je davne 1759., sa Jadrana, gledajući prema Zagrebu, za svoju Knjigu napisao zanosne riječi, a ja ih danas, za ovu svečanost, posvajam, da je prikazana prisvitloj gospodi zagrebskoj za srčene ljubavi vikovičnju uspomenu.”

Prof. dr. sc. Željko Tanjić i prof. dr. sc. Emilio Marin

Prof. dr. sc. Željko Tanjić i prof. dr. sc. Emilio Marin

U ime rektora Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željka Tanjića i cijele naše akademske zajednice s ponosom čestitamo prof. dr. sc. Emiliju Marinu od srca!

Fotografije: Grad Zagreb i N. Pintarić