Bivši prorektor za međunarodne odnose, naš profesor na Odjelu za povijest i jedan od prvih zaposlenika Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. dr.h.c. Emilio Marin dobitnik je nagrada za životno djelo Grada Splita za 2021. godinu. Nagrada mu je dodjeljena 6. svibnja 2022. na svečanosti u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu.

U ime cijele naše akademske zajednice čestitamo profesoru Marinu na ovom sjajnom postignuću!

Prof. dr. sc. dr. h.c. Emilio Marin se tijekom četiri desetljeća rada ogledao u brojnim djelatnostima, od pedagoških, uredničkih, muzeoloških, konzervatorskih, znanstvenih, predavačkih, ali i diplomatskih, o čemu govori i njegova bogata biografija i bibliografija: 

Prof. dr. sc. dr. h. c. Emilio Marin rođen je u Splitu 6. veljače 1951. Maturirao na splitskoj Klasičnoj gimna­ziji (1969), diplomirao arheologiju i latinsku filologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu (1973), magi­strirao iz arheologije i epigrafije (1977) i doktorirao iz antičke povijesti i arheologije (1990) na Sveučilištu u Zagrebu. Bio je dugogodišnji kustos (od 1973) i ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu (1988–2004), kao i vodi­telj arheoloških istraživanja u Saloni i Naroni te začet­nik Muzeja Narone. Gostujući član profesor All Souls College Sveučilišta u Oxfordu (1984/1985), počasni je doktor Sveučilišta Paris-Est (2005), redoviti gostujući profesor na Sveučilištu Paris-Sorbonne (2002/2003) te redoviti naslovni profesor provincijalne arheologije na Sveučilištu u Splitu (od 1997/1998, u trajnom zvanju od 2003). Predavao je na mnogim sveučilištima i sudjelovao na velikom broju znanstvenih skupova te postavio niz izložaba. Bio je glavni tajnik XIII. međunarodnog kon­gresa za starokršćansku arheologiju Split – Poreč 1994. te glavni urednik splitskog Vjesnika za arheologiju i historiju dalmatinsku (1988–2004). Bio je veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici i pri Suverenom viteškom malteškom redu (2004–2011). Od 5. listopada 2011. (prvi) je redoviti profesor (antičke arheologije) na Hrvatskome katoličkom sveučilištu u Zagrebu (Odjel za povijest), na kojem je, od proljeća 2012., prorektor za međunarodnu suradnju.

Tijekom četiri i pol desetljeća rada ogledao se u brojnim djelatnostima, poput pedagoške, urednič­ke, muzeološke, konzervatorske, znanstvene, predavačke, nastavne, esejističke i diplomatske; i to u sljedećim znan­stvenim disciplinama: povijesti, filologiji, epigrafiji, arhe­ologiji i povijesti umjetnosti. Autor je i urednik brojnih knjiga, autor više od šest stotina znanstvenih i stručnih radova i članaka. Cjelovita bibliografija objavljena je u Zborniku u čast Emilija Marina („Miscellanea Emilio Marin sexagenario dicata“, Kačić, XL–XLII, Split 2011).
Cjelovitiji životopis i bibliografija Emilija Marina dostupni su i na mreži (www.franjevci-split.hr/pdf/01_kacic_uvod.pdf ;  www.aibl.fr/membres/academiciens-depuis-1663/article/marin-emilio).

Osobito se ističu neke od Marinovih znanstvenih knjiga: Starokršćanska Salona, Zagreb 1988; Salona Christiana (ed.), Split 1994; Radovi XIII. međunarodnog kongresa za starokršćansku arheologiju, Split – Poreč 1994, I–III (co-ed. N. Cambi), Città del Vaticano – Split 1998; Corpus Inscriptionum Naronitanarum: Erešova kula – Vid, I, Macerata – Split 1999 (et alii); The Rise and Fall of an Imperial Shrine – Roman Sculpture from the Augusteum at Narona, Split 2004 (et alii); Il Cristianesimo in Istria fra Tarda Antichità e Alto Medioevo. Novità e riflessioni (co-ed. D. Mazzoleni), Città del Vaticano 2009; Inscriptions de Salone chrétienne, IVe–VIIe siècles – Natpisi starokršćanske Salone, IV.–VII. st., I–II, Rome – Split 2010 (et alii); Forum Naronitanum, Vid 2017 (et alii); Mursa – Hadrijanova kolonija uz Limes Rimskog carstva / Colonia Aelia at the Limes of the Roman Empire, Zagreb – Osijek 2018.

Međutim, ističu se i neke od Marinovih esejističkih knji­ga: Muzej imaginacije, Zagreb 1982; Pro Salona, Matica hrvatska, Zagreb 1994; Ave Narona, Matica hrvatska, Zagreb 1997; Salona Narona – Razgovori, Matica hrvat­ska, Sarajevo – Sinj 1998; Hello Narona, Matica hrvatska, Metković 1999; Historia magistra archaeologiae, Matica hrvatska, Split – Dubrovnik 2003; Ho conosciuto due pa­pi – Racconto di un’emozione e di un ragionamento sulle orme di Giovanni Paolo II e di Benedetto XVI, Lateran University Press, Città del Vaticano 2008; Upoznao sam dva pape. Pripovijest o čuvstvu i promišljanju na tragu Ivana Pavla II. i Benedikta XVI., Kršćanska sadašnjost – Crkva u svijetu, Zagreb – Split 2009; Poznałem dwóch Papieży – Ślady Jana Pawła II i Benedykta XVI w moim życiu, Wydawnictwo św. Stanisława BM, Kraków 2011; Moji rimski papiri (2004–2011), Matica hrvatska, Zagreb 2013; AD 2012–2013, Sarajevo 2014.

Marin je vodio brojne muzeološke i izložbene projek­te u Hrvatskoj i u Europi, to su poglavito: stalni postav Arheološkog muzeja u Splitu, obnova Arheološkog muze­ja u Splitu, obnova Bulićeva Tusculuma u Saloni; idejni je autor koncepta izgradnje i postava Muzeja Narone u Vidu in situ Augusteuma; postavio je veliku izložbu o don Frani Buliću u Splitu (1984), izložbe antičkog portreta iz antič­kih provincija s južnoslavenskog područja u Barceloni, Madridu i Skopju (1989), ravnatelj je izložbe Starohrvatski Solin u Splitu (1992) i izložbe Salona Christiana u Splitu (1994), te je ravnatelj i autor koncepcije postava izložbe Augusteuma Narone u Splitu, Oxfordu i Barceloni (2004) te Vatikanu i Zagrebu (2005).

Osim arheoloških, epigrafičkih i povijesnih djela objavljivao je također onomastičke i filološke radove, primjerice: „Pristupno istraživanje ilirske onomastike na Apeninskom poluotoku“, Živa antika, 27/2, Skoplje 1977, str. 411–441; helenističku onomastiku Dalmacije u: Lexicon of Greek Personal Names (ed. P. M. Fraser, E. Matthews), British Academy, Vol. IIIA, Oxford 1997; „Od antike do Marulića (Marulićev rukopis o solinskim natpisima)“, Živa antika, 27/1, Miscellanea V. Gortan, Skoplje 1977, str. 205–217; „Kasnoantički kontinuitet i renesansa u Dalmaciji (Marulićeva zbirka latinskih nat­pisa)“, Živa antika, 28/1–2, Skoplje 1978, str. 251–257; „La littérature concernant les inscriptions antiques à Split à l’aube de la Rennaissance“, Faventia, 1/1, Barcelona 1979, str. 95–98.

Član je Francuske akademije znanosti i umjetnosti, Razreda za humanističke znanosti – Institut de France, Académie des Inscriptions et Belles Lettres (izabran za redovitog inozemnog člana 2003) i član Papinskog po­vjerenstva za sakralnu arheologiju u Vatikanu (imeno­van od Benedikta XVI. 2012), dopisni je član Pontificia Accademia Romana di Archeologia, Rim (1996) i Real Academia de Buenas Letras, Barcelona (1997), Societé Nationale des Antiquaires de France, Pariz (1997) i Deutsches Archäologisches Institut, Berlin (2001). Član je Comitato promotore dei congressi internazionali di arche­ologia cristiana, Rim (1997).

Od 1998. član je Vijeća za kulturu Hrvatske biskupske konferencije. Od 2014. član je Nacionalnog vijeća za zna­nost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj te predsjed­nik Upravnog vijeća Instituta za arheologiju u Zagrebu. Član je, između ostalog, Association Internationale d’Epigraphie Grecque et Latine (član međunarodnog od­bora 2002–2012), Hrvatskog društva klasičnih filologa, Književnog kruga – Split. Utemeljitelj je časopisa za klasič­nu filologiju Latina et Graeca (1972) i pokretač projekta Splitski evanđelistar (1990). Ove 2022. postao je predsjednik Hrvatskoga diplomatskog kluba.

Malteški je vitez. Nositelj je odličja pape Benedikta XVI. viteza Reda Pija IX. (Ordo Pianus) Prvog razreda, s Velikim križem, kao i Velikog križa Pro merito Melitensi Suverenog viteškog malteškog reda, odličja Republike Italije Commendatore dell’Ordine della Stella della solidarietà italiana, Republike Francuske Officier de l’Ordre des arts et des lettres. Dobitnik je Nagrade za životno djelo Splitsko-dalmatinske županije, Nagrade Grada Splita, Nagrade Grada Metkovića za životno djelo te odličja Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića te Nagrade Grada Splita za životno djelo za 2021. Dobitnik je nagrade „Frane Bulić“ za životno djelo na području znanosti, koju dodjeljuje Slobodna Dalmacija, kao i Državne nagrade za životno djelo na području hu­manističkih znanosti. Počasni je građanin Dubrovačko-neretvanske županije, Općine Pučišća na Braču i Grada Zagreba.

Tekst: HKS/Matica.hr