Na Hrvatskome katoličkom sveučilištu (HKS) se u petak 22. travnja 2022. održao državni stručni skup za nastavnike i učitelje povijesti Zagreb kroz stoljeća. Cilj skupa bilo je povezivanje znanstveno-istraživačke djelatnosti s praksom u osnovnim i srednjim školama te unaprjeđenje nastavničke prakse, a suorganizatori Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO) te Odjel za Povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Skup se održao hibridno, tj. veći dio sudionika pratio ga je preko platforme ZOOM, a manji dio u sveučilišnoj dvorani „Blaženi Alojzije kard. Stepinac“. Osim učitelja i nastavnika povijesti, skupu su prisustvovali i studenti Odjela za povijest.

 

„Nakon stručnog skupa  Povijesni izvori u historiografiji i nastavi održanog 2018., ovo je drugi put da Agencija i Sveučilište organiziraju skup s ciljem stručno-znanstvenog usavršavanja i nastavničke izobrazbe učitelja i nastavnika povijesti“, istaknuo je rektor HKS-a prof. dr. sc. Željko Tanjić, koji je na početku skupa pozdravio njegove sudionike, zahvalivši im na svemu što čine u očuvanju i promicanju povijesti kao nastavnog predmeta, ali i discipline koja je važna za razumijevanje cjelokupnoga društva.

 

Spominjući njegovu višestruku i raznoliku korisnost u budućem radu, sudionike skupa također je, uime Agencije za odgoj i obrazovanje, pozdravio i viši savjetnik za povijest Timur Križak, prof. Riječ dobrodošlice učesnicima je uputio i izv. prof. dr. sc. Mario Kevo, pročelnik Odjela za povijest. U svome pozdravu, zaželjevši svima uspješan rad, podsjetio je da će od akademske godine 2022./2023. Odjel za povijest HKS-a školovati ne samo buduće povjesničare, već i nastavnike povijesti jer je Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Sveučilištu izdalo dopusnicu za izvođenje studijskog programa diplomskog sveučilišnog studija Povijest (nastavnički). Ovaj novi studij, kompatibilan sa svim srodnim studijima ove vrste u Republici Hrvatskoj, rezultat je rada na osuvremenjivanju studija povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, u skladu s potrebama studenata i tržišta rada.

 

Izlaganja državnoga stručnog skupa za nastavnike i učitelje povijesti Zagreb kroz stoljeća bila su podijeljena u dvije sekcije: Povijesni izvori u historiografiji i nastavi povijesti te Primjeri dobre prakse. U prvoj sekciji, koju je moderirala Vjera Brković, prof., izlagali su izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez, izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić, dr. sc. Stipe Ledić te izv. prof. dr. sc. Tomislav Anić.

 

Izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez održao je izlaganje Izvori za proučavanje topografije srednjovjekovne Zagrebačke županije (14-16. st.). Podijelivši izlaganje na razdoblje razvijenoga srednjeg vijeka te na razdoblje od sredine 15. do kraja 16. stoljeća, u izlaganju je prikazao različite vrste povijesnih izvora temeljem kojih je moguće istraživati topografiju srednjovjekovne Zagrebačke županije zajedno s ključnim arhivskim institucijama u kojima se arhivsko gradivo čuva, kao što su Hrvatski državni arhiv, Nadbiskupijski arhiv te Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Mađarski nacionalni arhiv u Budimpešti i Arhiv Republike Slovenije. U izlaganju su, također, prikazane i objavljene tematske zbirke srednjovjekovnih ranonovovjekovnih izvora važnih za proučavanje i poučavanje prostora srednjovjekovne Zagrebačke županije. Izlaganje se ujedno nadovezalo na rad znanstveno-istraživačkog projekta Topografija srednjovjekovne Zagrebačke županije (14.-16. stoljeće), financiranog od Hrvatske zaklade za znanost koji se provodi na Odjelu za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta, a čiji je voditelj upravo izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez.

 

Kasnosrednjovjekovne mappe mundi i hrvatska povijesna područja u svjetlu srednjovjekovne etnografije bila je tema izlaganja izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić. Nakon kratkog općeg pregleda karakteristika srednjovjekovne kartografije, posebice podjele srednjovjekovnih karti, pozornost je posvetio suodnosu srednjovjekovne etnografije i prikaza sadržaja na kartama, napose hrvatskih povijesnih područja i Zagreba. Istaknuvši historiografsku popularnost starih karata koje su, zahvaljujući digitalnim mogućnostima, dostupan vizualni izvor, izv. prof. dr. sc. Majnarić obrazložio je svrsishodnost primjene srednjovjekovnih karata kao izvora pogodnog za sveobuhvatnu spoznaju srednjovjekovlja te pogodnost njihove uporabe i primjene kao edukacijskog sadržaja, apostrofirajući kako je, s obzirom da srednjovjekovne karte predstavljaju uvid u mentalni pejzaž srednjovjekovnog intelektualnog kruga, za njihovu izučavanje važno razumjeti kontekst u kojem nastaju te, ponajprije simboličku, ulogu  i svrhu koju posjeduju zbog čega im treba pristupati na isti način kao što se pristupa i narativnim izvorima. 

Problematizirajući suodnos biskupa Vrhovca i Zagrebačkog kaptola (zbor zagrebačkih kanonika), izlaganje Biskup Maksimilijan Vrhovac i Zagrebački kaptol  imao je dr. sc. Stipe Ledić. Uvidom u povijesne izvore koji nisu bili obrađivani u historiografiji, kao što su djela Josipa Keresturija, dr. sc. Ledić otvorio je mogućnost spoznavanja napetih društvenih odnosa između projeozefinskog biskupa Vrhovca i institucije Zagrebačkog kaptola te ponudio koncept usmjeren prema, prije svega, gimnazijskoj nastave povijesti, rastumačivši zašto su navedeni prvorazredni povijesni izvori plod stavova pojedinog autora, svjedočanstvo povijesti mentaliteta zagrebačkih klerika i društva i uloge Crkve u ondašnjem zagrebačkome društvu.
U prvoj sekciji posljednji je izlagao izv. prof. dr. sc. Tomislav Anić. U izlaganju Živjeti na rubu grada – radnička naselja Zagreba između dva svjetska rata  opisao je kako je i zašto razdoblje između dva svjetska rata vremenski okvir u kojem je udaren kamen temeljac nastanku radničkih zagrebačkih naselja, prije svega, Trnja i Trešnjevke. U to vrijeme širenja trnjanskog i trešnjevačkog prostora na južnoj periferiji grada, usporedno se širi i Zagreb, a povećanje gradskog teritorija posljedično je pratilo i povećanje broja stanovnika. Istaknuvši čitav niz infrastrukturnih problema, od vodoopskrbnog sustava i kanalizacije do stambene krize i uspostave prometne mreže, izv. prof. dr. sc. Anić približio je ondašnji društveni i kulturni život te svakodnevne probleme tadašnjih zagrebačkih radnika. Izlaganje se temeljilo na monografijama Trešnjevka prostor i ljudi te Trnje prostor i ljudi koje su nastale na temelju arhivskih izvora, novinskih napisa te dosadašnjih istraživanja kako bi se sveobuhvatnije prikazala povijest stanovništva dvaju zagrebačkih naselja s periferije.

Druga sekcija naslovljena Primjeri dobre prakse sudionike skupa upoznala je s metodama poučavanja koje mogu uvesti promjene u načinu rada i nastave povijesti usmjerene na učenika, razvijajući pritom njegove različite vještine i sposobnosti, posebice shvaćanje i razumijevanje povijesnih sadržaja. Predavači su bili profesor povijesti i filozofije Miroslav Šašić, viši savjetnik za povijest u Agenciji za odgoj i obrazovanje Timur Križak, prof. te profesorica Sanja Kostanjčar .

Profesor Šašić je, u izlaganju Vrijedna povijest Grada Zagreba – kome, kako i zašto?, prikazao je način prikupljanja i bilježenja podatka o događajima iz povijesti hrvatske metropole na svim područjima života. Istaknuvši različite političke, kulturne i sportske događaje, otvaranja i izgradnje znamenitih građevina, prirodne i druge nepogode koje su pogađale Zagreb, datume rođenja ili smrti znamenitih ljudi, kao i brojne danas manje ili više zaboravljene običaje, prezentirao je specifične mogućnosti i prednosti korištenja tema iz zagrebačke prošlosti u nastavi te njihovu ulogu u razvoju učeničkog razumijevanja kauzalnosti, prostornog i kronološkog koncepta.

Na temu Ratni Zagreb u povijesnim izvorima izlagao je viši savjetnik za povijest u Agenciji za odgoj i obrazovanje Timur Križak, prof. Izlaganje je bilo posvećeno upotrebi povijesnih izvora za razumijevanje Zagreba u Drugom svjetskom ratu, prije svega problema koje su okupacija, progoni i  građanski rat stvorile za stanovnike. Navedene problemske situacije izložilo se kao moguću tematiku za problemske nastave za učenike.

Posljednje izlaganje Vizualna nastavna sredstva u poučavanju zagrebačke povijesti održala je Sanja Kostanjčar, profesorica u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu. Koristeći  primjere vizualne komunikacije iz zagrebačkog javnog prostora, prof. Kostanjčar demonstrirala je vrijednosti i mogućnosti njihove primjene u nastavi te, uz pregled didaktičkih vrijednosti karikatura, ilustracija i plakata, predložila konkretne smjernice kako ih koristiti kao predmet metode crtanja. Drugu je sekciju moderirala magistra povijesti i komunikologije Veronika Novoselac, sveučilišna asistentica Odjela za povijest. Uz zahvale na sudjelovanju izlagačima, zatim sudionicima skupa, organizatorima te Klubu studenata povijesti Homo volans, čiji su članovi bili zaduženi za tehničko-informatičku podršku, u završnoj riječi prilikom zatvaranja skupa istaknut je doprinos nastavnika i učitelja povijesti koji se, potičući učenike za poznavanjem, razumijevanjem te istraživanjem prošlosti, suočavaju s raznoraznim izazovima suvremenih tendencija u odgoju i obrazovanju.

 

 

 

 

 

 

Tekst napisala: Veronika Novoselac
Foto: HKS