Previše pred zaslonima uređaja digitalne tehnologije zbog škole?!
 
Prelazak na školu na daljinu za mnoge je školarce značio i porast vremena provedenoga uz uređaje digitalne tehnologije (npr. računalo, tablet). Ovisno o razredu kojeg djeca pohađaju, nastava na daljinu se održava ili preko različitih online platformi ili uključuje obradu sadržaja kojima se pristupa putem digitalnih udžbenika, pregledavanje PowerPoint prezentacija, YouTube videa i različitih drugih video i zvučnih zapisa. Također, za mnogu djecu, ispunjavanje školskih obveza zahtijeva fotografiranje i snimanje te slanje uradaka nastavnicima. Mlađi učenici u tim aktivnostima često trebaju pomoć roditelja, dok stariji svoje zadatke češće ispunjavaju sami. U svakom slučaju, ispunjavanje školskih obaveza u školi na daljinu nemoguće je bez pristupa uređajima digitalne tehnologije.
 
Stoga ne čudi zabrinutost koja se javlja kod dijela roditelja, a odnosi se na potencijalno štetan utjecaj količine vremena koje djeca provedu koristeći uređaje digitalne tehnologije na njihovo zdravlje i dobrobit.
 
 
U ovom izazovnom razdoblju teško je smanjiti količinu vremena koje djeca provode koristeći uređaje digitalne tehnologije jer tijekom tog vremena ispunjavaju i školske zadatke. Ipak, postoje načini da se potencijalno štetan učinak povećanog vremena uz uređaje digitalne tehnologije umanji. Primjerice, pokušajte djetetu organizirati radne zadatke tako da između svakog zadatka koji uključuje uređaje digitalne tehnologije bude jedan koji mogu odraditi bez njihove pomoći. Obratite posebnu pozornost na aktivnosti djeteta tijekom dana, a koje ne uključuju školske zadatke. Bilo bi dobro da u tim aktivnostima dijete ima što manje doticaja s uređajima digitalne tehnologije.
 
Također, pripazite da vaše dijete ne koristi uređaje digitalne tehnologije prije odlaska na spavanje, čak ni za ispunjavanje školskih zadataka. Savjetujemo da jedan dio dana dijete provede bez uređaja digitalne tehnologije u svojoj blizini. Posebno je važno da se tijekom obroka i prije polaska na spavanje uređaji digitalne tehnologije ne koriste.
 
Naposljetku, možda vas umire sljedeće spoznaje iz literature. Istraživanja pokazuju da je od same količine vremena koju djeca provedu pred zaslonima uređaja digitalne tehnologije znatno važniji sadržaj koji putem uređaja gledaju, slušaju i stvaraju (npr. Blum-Ross i Livingstone, 2016). Uzimajući u obzir tu spoznaju, edukativne aktivnosti, pa čak i video igrice u kojim djeca gledaju kako netko pomaže drugima ili pak sami pomažu drugima u virtualnom svijetu, mogu imati pozitivne učinke na razvoj djeteta (npr. Gentile i sur., 2009).
 
Važno je da roditelji budu prisutni u aktivnostima djeteta koje uključuju uređaje digitalne tehnologije jer tako imaju nadzor nad tim aktivnostima, vremenom koje dijete provodi u takvim aktivnostima te sadržajem samih aktivnosti.
 
Photo Julia M. Cameron
 
Izvori:
Blum-Ross, A. i Livingstone, S. (2016) Families and screen time: Current advice and emerging research. Media Policy Brief 17. London: Media Policy Project, London School of Economics and Political Science.
Gentile i sur. (2009) The Effects of Prosocial Video Games on Prosocial Behaviors: International Evidence from Correlational, Longitudinal, and Experimental Studies. Pers Soc Psychol Bull, 35(6), 752–763.
Hrvatsko katoličko sveučilište