[Dan sigurnijeg interneta, 7. veljače]
Povodom Dana sigurnijeg interneta donosimo nekoliko smjernica roditeljima o tome kako djetetu omogućiti sigurnije korištenje interneta i digitalnih uređaja i medija općenito.
Jedan od većih izazova roditeljstva danas jest upravljanje dječjim korištenjem digitalnih uređaja poput pametnih telefona, tableta, laptopa te medija, s obzirom na to da djeca i mladi iz dana u dan sve više vremena provode na internetu (Varga i sur., 2022). Roditelje muče brojna pitanja poput: kada omogućiti djetetu korištenje pametnog telefona, koliko vremena dnevno je dovoljno i prihvatljivo da dijete koristi tablet, jesu li internetske stranice koje posjećuje sigurne, kako razgovarati s djetetom o opasnostima na internetu?
Roditelji se razlikuju u načinima na koje odgajaju svoju djecu i uvode ih u svijet digitalnih medija. Strategije koje roditelji koriste kako bi upravljali djetetovim korištenjem uređaja i medija te načini kojima posreduju prilikom djetetovog korištenja istih u literaturi se nazivaju jednim terminom – roditeljska medijacija (Clark, 2011; Nathanson, 1999; Warren, 2003). Prema rezultatima jednog od naših prijašnjih istraživanja s djecom osnovnoškolske dobi i njihovim roditeljima možemo razlikovati četiri tipa roditeljske medijacije – aktivna medijacija, restriktivna medijacija, roditeljski nadzor i tehnički nadzor (Perić i sur., 2021). Aktivna se medijacija odnosi na raspravu i razgovor roditelja i djeteta o medijskim sadržajima i aktivnostima na uređajima. Restriktivna medijacija se odnosi na postupke koji uključuju ograničavanje vremena korištenja (npr. korištenje uređaja pola sata dnevno) ili ograničavanje sadržaja kojem dijete pristupa putem uređaja. Roditeljski nadzor podrazumijeva roditeljsko provjeravanje djetetovog korištenja mobitela i internetskih stranica koje dijete posjećuje, dok tehnički nadzor podrazumijeva korištenje mobilnih aplikacija za provjeravanje i ograničavanje djetetovih aktivnosti na mobitelu.
Rezultati naše longitudinalne studije s djecom i roditeljima u tijeku (Studije 2) sugeriraju kako najveći broj roditelja često i/ili uvijek koristi strategije aktivne (39,4%), potom restriktivne medijacije (23,2%), dok je manji broj roditelja koji često i/ili uvijek koriste roditeljski (17%) i tehnički (13,7%) nadzor. Svaka od ovih strategija ima drugačije posljedice i djeca drugačije reagiraju na njih. Primjerice, naša istraživanja pokazuju kako se sukobi oko korištenja pametnih telefona između djece i roditelja češće događaju kad roditelji strogo ograničavaju upotrebu pametnih telefona ili intruzivno kontroliraju aktivnosti svoje djece na pametnom telefonu (Bodrožić Selak i sur., 2022). Nadalje, rezultati pokazuju da djeca čiji roditelji češće koriste aktivnu medijaciju i razgovaraju s djecom o korištenju interneta imaju manju preferenciju online socijalnih druženja i interakcija. Također, djeca čiji roditelji češće koriste restriktivnu medijaciju i postavljaju ograničenja imaju veću tendenciju koristiti internet kako bi mijenjala svoje raspoloženja (npr. osjećala se bolje kad nisu dobro raspoložena) (Perić Pavišić i sur., 2022).
Izvori:
Bodrožić Selak, M., Merkaš, M., Žulec, A., Varga, V., Kotrla Topić, M., Perić Pavišić, K., Rusan, M. i Radusinović, L. (2022). Can I use it? No! – Parental mediation, the quality of the parent-adolescent relationship, and conflicts about adolescents’ smartphone use, European Association for Research on Adolescence Conference (EARA, 2022), Diverse & Digital.
Clark, L. S. (2011). Parental mediation theory for the digital age. Communication theory, 21(4), 323-343. https://doi.org/10.1111/j.1468-2885.2011.01391.x
Nathanson, A. I. (1999). Identifying and explaining the relationship between parental mediation and children’s aggression. Communication research, 26(2), 124-143. https://doi.org/10.1177/009365099026002002
Perić Pavišić, K., Merkaš, M., Žulec, A., Varga, V., Bodrožić Selak, M., Kotrla Topić, M., Rusan, M. i Radusinović, L. (2022). Relationship between parental mediation and problematic Internet use in adolescents, European Association for Research on Adolescence Conference (EARA, 2022), Diverse & Digital.
Perić, K., Jelovčić, S., Kotrla Topić, M., Merkaš, M., Štefanić, L., Varga V. i Žulec, A. (2021). Roditeljska medijacija dječjeg korištenja digitalnih uređaja: „…ja ga uvijek moram od toga odmicati.“ 3. međunarodni znanstveno-stručni skup Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta – Suočavanje s kriznim situacijama – putevi jačanja otpornosti
Zagreb, Hrvatska, 2021. str. 45-45 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
Uhls, Y. T. (2016). Media moms & digital dads: A fact-not-fear approach to parenting in the digital age. Routledge.
Varga, V., Žulec, A., Bodrožić Selak, M. i Merkaš, M. (2022). Povezanost nekih aspekata korištenja pametnog telefona s dobrobiti i školskim uspjehom kod djece. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (33), 207-243. https://doi.org/10.21857/yvjrdcv11y
Warren, R. (2003). Parental mediation of preschool children’s television viewing. Journal of Broadcasting & Electronic Media, 47(3), 394-417. https://doi.org/10.1207/s15506878jobem4703_5
[metaslider id=27685]
