Select Page

Dana 27. listopada 2017. godine na Hrvatskom katoličkom sveučilištu održan je znanstveni kolokvij „800 godina križarskog pohoda Andrije II.“ u organizaciji Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Magistralne delegacije za Hrvatsku Viteškog reda Svetoga groba jeruzalemskog. To je drugi znanstveni kolokvij u nizu „Colloquia Historica Universitatis Studiorum Catholicae Croaticae.“ Svojim su ga govorima otvorili prorektor za organizaciju i poslovanje Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Gordan Črpić, magistralni delegat za Hrvatsku Viteškog reda Svetoga groba jeruzalemskog njegova ekselencija Claude Grbeša i pročelnik Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta doc. dr. sc. Ivan Majnarić. Kolokviju je nazočio i ravnatelj Instituta Balassi – Mađarskog instituta u Zagrebu dr. sc. Dinko Šokčević.

Ukupno jedanaest izlagača održalo je svoja izlaganja, podijeljena u četiri sekcije. U prvoj sekciji, pod naslovom „Vojno-politički aspekti križarskog pohoda Andrije II.“, izlaganja su, uz moderiranje doc. dr. sc. Hrvoja Kekeza, održali prof. dr. sc. Borislav Grgin s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu („Peti križarski rat i Andrija II. u europskom kontekstu“), dr. sc. János Hóvári, vitez-zapovjednik VRSGJ i i profesor na Sveučilištu Reformirane Crkve u Mađarskoj „Károli Gáspár“ („What Motivated Andrew II, King of Hungary to Join the Fifth Crusade with his Army, 1217-18“) i dr. sc. Krešimir Kužić s Visokog vojnog učilišta „Petar Zrinski“ u Zagrebu („Konjaničko i pješačko naoružanje vojnika iz hrvatskih krajeva u vrijeme križarskog pohoda kralja Andrije II. 1217. g.“). U drugoj sekciji, pod naslovom „Socijalno-kulturni aspekti i utjecaji križarskog pohoda Andrije II.“ i moderiranjem dr. Majnarića, sudjelovali su prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol („Peti križarski rat u Salonitanskoj povijesti“) i izv. prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin („Križarski pohod Andrije II. u očima srednjovjekovnih pisaca“) s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te dr. sc. Zoran Ladić s Odsjeka za povijesne znanosti zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti („O križarskoj vojni kao vidu hodočašću i njenom tumačenju prema teoriji “pravednog rata”).

Nakon stanke, u trećoj sekciji pod naslovom „Utjecaj križarskog rata na lokalnim razinama“, pod moderiranjem dr. Kekeza, svoja su izlaganja održali dr. Majnarić („Vulpes parvula in vineam Domini – križarske vojne na području vladara Krune sv. Stjepana?“), dr. sc. Tomislav Matić s Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta („Uloga templara u križarskom pohodu Andrije II.“) i vitez Svetoga groba jeruzalemskog Vladimir Palošika („Kulturno-povijesna baština Glogovnice – drevnog sjedišta templara, ivanovaca i sepulkralaca“). Kolokvij je završio četvrtom sekcijom pod naslovom „Andrijin križarski pohod u povijesnim narativima i sjećanju“, koju je moderirao vitez VRSGJ Antun Tomislav Šaban. U sklopu nje svoja su izlaganja održali dr. Kekez s Odjela za povijest HKS („Obiteljske predaje i srednjovjekovno slavonsko plemstvo: knezovi Babonići i križarski pohod kralja Andrije II. 1217. godine“) i namjesnik VRSGJ za Mađarsku njegova ekselencija Béla Jungbert sa Sveučilišta Corvinus u Budimpešti („The Current Christian Approach to the Crusades“).

Foto: Bernarda Anja Buden