Select Page

Povodom 30 godina izlaženja časopisa Migracijske i etničke teme Institut za migracije i narodnosti organizirao je u četvrtak 26. veljače 2015. godine znanstvenu konferenciju Migracije i etničnost na početku 21. stoljeća.

Cilj konferencije je bio da se kroz izlaganja i rasprave istraživača različitih znanstvenih profila objasne pristupi istraživanju središnjih tema zastupljenih u časopisu – migracija i etničnosti – te  analiziraju njihovi različiti aspekti i povezanost, ispitaju učinci na grupnu i individualnu identifikaciju te razmotre demografske promjene koje nastaju kao rezultat migracijskih procesa ili općenito odražavaju kompleksne etničke odnose, a poglavito one na prostorima jugoistočne Europe.

Program konferencije

Damir Miloš, asistent na Odjelu za sociologiju 

Doc. dr. sc. Roko Mišetić, zamjenik pročelnika Odjela za sociologiju i asistent na Odjelu za sociologiju Damir Miloš izlagali su na temu Migracije i nezaposlenost u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na nezaposlenost mladog i zrelog stanovništva.

Dugotrajnost nepovoljne gospodarske situacije i gospodarske krize u Hrvatskoj na početku 21. stoljeća, izraženih ponajprije visokim stopama nezaposlenih, rezultirala je negativnom migracijskom bilancom zabilježenom u posljednjemu međupopisnom razdoblju. U radu se razmatra nekoliko specifičnih obilježja odnosa migracija i nezaposlenosti. Kako su se različitosti pokazale već na županijskoj razini, analiza se zadržala na tom stupnju prostornog obuhvata. Točnije, odabrano je (jedinih) sedam županija s pozitivnom i sedam županija s najvećom negativnom stopom migracijskog salda u posljednjemu međupopisnom razdoblju (2001. – 2011.).

Za svaku se od navedenih skupina županija prikazuje odnos stopa migracijskog salda i stopa nezaposlenosti u analiziranom razdoblju. Kontingent nezaposlenih dihotomiziran je na mlade (15 – 29 godina) i zrele (30 – 64 godine) nezaposlene, a u radu se analizira korelacija stopa nezaposlenih sa stopom migracijskog salda za skupine županija prema tipu/predznaku migracija (emigracija, imigracija). Da bi se stekao bolji dojam o dinamici i promjenama na tržištu rada, u radu se (uvidom u administrativne podatke HZZ-a) daje i prikaz stopa nezaposlenosti triju pretkriznih godina (2005. – 2007.) i triju kriznih (2009. – 2011.) te se naposljetku kontekstualiziraju  rezultati uzevši u obzir određene sociokulturne i socioekonomske odrednice odabranih skupina županija i starosnih (mladi/zreli) skupina.

 doc. dr. sc. Mario Bara

Doc. dr. sc. Mario Bara sa suradnicima održao je  predavanje U potrazi za izgubljenim Mediteranom: migranti životnih stilova na hrvatskim otocima stanovništva.

Suvremeni obrasci mobilnosti i s njima povezani životni stilovi obilježeni su neekonomskim, potrošačkim motivima pokretljivosti. Prekid fizičkih veza uz radno mjesto i svakodnevne obveze omogućuje obilje slobodnog vremena za razne aktivnosti, pa i otkrivanje novih  odredišta, od kojih neka mogu postati mjesto novog doma. Posebna odredišta koja pojedinci odabiru i ono što ih čini privlačnima (klima, očuvanost okoliša, kulturne i prirodne znamenitosti, sigurnost) u suprotnosti  su s karakteristikama područja masovnog turizma, a naglasak je na potrazi za »izgubljenom ruralnošću«. Poput većine mediteranskih zemalja i Hrvatska je interesantno imigracijsko odredište za migrante životnih stilova koji su u potrazi za specifičnim odredištima. Razni aspekti otočnosti i ruralnosti prostora te gospodarska nerazvijenost koji su djelovali kao potisni čimbenici iseljavanja otočana, za migrante životnih stilova privlačni su čimbenici. Rad se fokusira na migrante koji se privremeno ili trajno odlučuju preseliti na hrvatske otoke i ispituje motive koji ih u tome vode. Zaključuje se da je predodžba Mediterana kakav ispitanici očekuju da bi trebao biti – autentičan, ruralan, očuvanih kulturnih specifičnosti – važan razlog prilikom donošenja odluke o migraciji.