Konferencija u povodu 25. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Države Izrael svečano je otvorena u ponedjeljak 11. studenoga u Velikoj dvorani na Hrvatskome katoličkom sveučilištu u Zagrebu.Konferencija, u organizaciji Veleposlanstva Države Izrael, Apostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj, Zagrebačke nadbiskupije i Hrvatskog katoličkog sveučilišta te pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, svečano je otvorena pozdravnim govorima visokih uzvanika.

Zagrebački nadbiskup i veliki kancelar Hrvatskoga katoličkog sveučilišta kardinal Josip Bozanić istaknuo je kako je istinski radostan i zahvalan Gospodinu što kao zagrebački nadbiskup može pozdraviti nazočne te kako broj okupljenih svjedoči da taj događaj uspostave diplomatskih odnosa ima puno šire značenje od jednoga međudržavnog bilateralnog čina.

Pozdravivši okupljene, kardinal Bozanić istaknuo je da je događaj od prije dvadeset i pet godina znak koji ne prestaje privlačiti i poticati.

„On je plod ne samo dijaloga koji se oslanja na uvide i smjernice Drugoga vatikanskog koncila, nego i zauzetosti konkretnih ljudi potaknutih djelovanjem Božjega Duha, među kojima se s posebnim poštovanjem sjećamo pape Ivana Pavla II., kojega u Crkvi častimo kao sveca. Sveti papa Ivan Pavao II. svojom je osobnošću, blizinom židovskomu narodu i svima koji trpe, svojom gorljivošću za mir i evanđeoskim osjećajem za pravednost, pozivao na otvorenost i svjedočio neprolazne vrednote, utemeljene na dostojanstvu čovjeka kao Božjega stvorenja i na slobodi koja teži prema dobru i suradnji s drugima“, naglasio je kardinal Bozanić.

Istaknuo je i kako je 1994. godina draga hrvatskomu narodu i Crkvi jer je u rujnu te godine papa Ivan Pavao II. prvi put pohodio Hrvatsku u Zagrebu i to upravo u godinama ratnih stradanja dok je narod čeznuo za slobodom i mirom. Rekao je i kako smatra da je ovaj povod važan za Hrvatsku te kako uspostavljanje odnosa uvijek poziva na njihovo razvijanje i snažniju suradnju.

„To je okvir koji omogućuje bolje uzajamno poznavanje i jačanje povjerenja. U tome imamo dragocjenu zajedničku baštinu, na koju se možemo osloniti i nadovezati. U Zagrebu i Hrvatskoj, ne previđajući bolnu prošlost i razne zapreke, postoji bogata baština, osobito duhovna i kulturološka, međuodnosa kršćanstva i židovstva, na koju se treba vraćati, ponirati u dubinu i upoznavati nepoznato, ali i ispravljati iskrivljeno“, rekao je kardinal Bozanić.

Kardinal je naglasio kako ne smijemo prešućivati hrabre i neustrašive muževe i žene koji su ostavili sjajno svjedočanstvo kako se i u teškim vremenima pomaže, svjedoči ljubav i poštovanje. Rekao je i kako se s njima Hrvatska treba ponositi jer su oni vrijedni pozornosti na europskoj i svjetskoj razini.

Istaknuo je kako ga osobito raduje nazočnost mladih, naraštaja rođena tijekom proteklih dvadeset i pet godina.

„Sa sviješću da su posude u našim rukama i srcu krhke, njima prenosimo vjeru, nadu i ljubav, s porukom da iskrena vjera, premda življena u različitosti, ne zatvara; upravo kao što ni istina ne zatvara i ne razdvaja, nego povezuje. Ideologije se tomu protive, jer one razgrađuju i stvaraju sukobe“, rekao je.

Zaključio je kako ovaj dan vidi i kao prihvaćanje odgovornosti za vrijeme koje je povjereno nama.

„Puno je područja u kojima osjećamo da treba govoriti mudrost ukorijenjena u Objavi, iskustvo pročišćeno trpljenjem, kultura koja je izrasla i raste iz židovsko-kršćanskih korijena, pazeći da se nikada ne udaljimo od zaštite ljudskoga života“, istaknuo je kardinal Bozanić.

Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua istaknuo je kako je Temeljni sporazum između Svete Stolice i Države Izrael, prema nekim stručnjacima, jedan od najznačajnijih bilateralnih sporazuma u povijesti međunarodnih odnosa 20. stoljeća te kako zasigurno predstavlja prekretnicu u odnosima židovske zajednice i katoličkih vjernika.

Nuncij Lingua rekao je kako, bez obzira na preostale poteškoće, Temeljni sporazum je označio vrhunac procesa približavanja Katoličke crkve i židovskog naroda nakon stvaranja države Izrael.

“To je dug proces obilježen s jedne strane željom Izraela da prizna Svetu Stolicu, a s druge strane brigom Svete Stolice za pristup svetim mjestima, posebno u Jeruzalemu, zbog kojih je zatražen poseban međunarodno zajamčeni status kojim bi se osigurao slobodan ulaz i sloboda vjeroispovijesti na simboličkim mjestima triju monoteističkih religija koje Jeruzalem smatraju svetim gradom: judaizam, kršćanstvo i islam“, rekao je nuncij Lingua.

Istaknuo je ulogu pape Ivana Pavla II., koji je odrastao uz mnoge pripadnike židovskoga naroda te svjedočio holokaustu Drugoga svjetskoga rata, a čiji je pontifikat pridonio ubrzavanju procesa dodajući kako je još 1965. deklaracija „Nostra aetate“ dala značajan poticaj.

„Potrebno je vrijeme kako bi se izgradilo povjerenje i temelji za snažne odnose. Nadajmo se da će ova 25. obljetnica ojačati zajedničku volju Svete Stolice i Države Izrael za rastom uzajamnog povjerenja i međusobnog poštivanja“, zaključio je nuncij Giorgio Lingua.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković naglasio je kako će poruke poslane s ove Konferencije dati snažnu potporu daljnjem osnaživanju odnosa između Svete Stolice i Države Izrael te kršćansko-židovskih veza. Istaknuo je i kako su za Hrvatsku odnosi sa Svetom Stolicom, kao i s Državom Izraelom, od posebnog značaja.

„Osjećaj pripadnosti katoličanstvu bila je ona vrijednost koje je očuvala kroz stoljeća hrvatski narod i odredila njegov hrvatski nacionalni identitet. Katolička vjera je uvijek bila temelj hrvatskog nacionalnog jedinstva, kohezije, opstojnosti, otpora i borbe za slobodu“, rekao je Jandroković.

Predsjednik Hrvatskog sabora rekao je i kako vjeruje da će se poslati snažna poruka o važnosti trajnog promicanja svih vrijednosti i načela sadržanih u temeljnim dokumentima koji se tiču milijuna kršćana i Židova u cijelom svijetu. Zaključio je kako bez osnaživanja temeljnih duhovnih, civilizacijskih i humanističkih vrijednosti i dijaloga nema pravednog društva ni sigurne budućnosti za pojedince, narode i države.

Uime predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović prisutne je pozdravio izaslanik Sebastian Rogač. Rogač je naglasio da su odnosi Svete Stolice i Izraela važni i to ne samo u diplomatskom i političkom smislu, već kao most i platforma dijaloga i razumijevanja dviju vjera odnosno kršćana, katolika i Židova općenito.

„U kontekstu sve većih globalnih izazova i prijetnji miru, osobito je važan međureligijski i međukulturni dijalog. Slušanjem – razumijevanjem drugoga – najbolje se štiti vlastita ljudskost. Moramo se zauzimati za vjerske slobode i uvažavanje, a protiv predrasuda, netrpeljivosti i antisemitizma. U tom smislu, Hrvatska, Sveta Stolica i Izrael zajedničkim djelovanjem mogu postići mnogo i još jače se međusobno povezati“, rekao je Sebastian Rogač.

Veleposlanik Države Izraela u Republici Hrvatskoj Ilan Mor u pozdravnom govoru prisjetio se povijesti odnosa Države Izrael i Katoličke crkve te naglasio važnost Drugog vatikanskog koncila koji je omogućio revoluciju odnosa između Katoličke crkve i židovskoga naroda. Sam je Koncil, kako je rekao, bio trenutak transformacije Katoličke crkve. Istaknuo je i važnost deklaracije „Nostra aetate“ o odnosima Crkve prema nekršćanskim religijama pozivajući se na četvrti odlomak deklaracije u kojoj se promišlja o odnosu Katoličke crkve i Židova.

Mor je istaknuo važnost međusobnog duhovnog poštivanja te njegovanja dijaloga i političkih odnosa. Citirajući papu Franju, koji je rekao kako kršćanin ne može biti antisemit zbog svojih židovskih korijena, Mor je naglasio važnost prenošenja poruke deklaracije „Nostrae etate“ na sveučilištima, u Crkvi, u političkom životu i medijima, a ponajviše mladima. Zaključio je kako obrazovanje omogućava nadilaženje fanatizma i osposobljava za dijalog.

Rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić citirao je papu Franju koji je u svome govoru sudionicima Foruma o budućnosti zdravlja i ekosustavu sveučilišta koji je organizirala Međunarodna federacija katoličkih sveučilišta, između ostalog istaknuo: „Odgoj općenito, a osobito na sveučilištima, nije samo punjenje glave pojmovima. Potrebna su tri jezika. Potrebno je da se u igru uključe različiti jezici: jezik uma, jezik srca i jezik ruku, tako da čovjek misli u skladu s onim što osjeća i čini, da osjeća u skladu s onim što misli i radi, da čini u skladu s onim što osjeća i misli“.

Rektor Tanjić je naglasio važnost odgojnog procesa u životnoj školi međusobnog upoznavanja, dijaloga i poštovanja Židova i katolika, upravo u svjetlu ove obljetnice. Citirao je i pariškog nadbiskupa kardinala Jeana Marie Lustigera koji je istaknuo da su za uspješan kršćansko-židovski dijalog potrebne četiri pretpostavke i tri koraka.

„Prvo, kršćani moraju poznavati oba Pisma, Novi zavjet i Prvi zavjet. Drugo, potrebno je poznavati post-biblijsko židovstvo u svom njegovom bogatstvu. Treće, potrebno je zajedno ostvarivati konkretne inicijative djelotvorne ljubavi, služenja, pravde i mira. Četvrto, tamo gdje postoje sukobi potrebno je biti prisutan i sve učiniti da prestanu neprijateljstva i da se shvati bol drugoga“, pojasnio je rektor Tanjić.

Reko je kako su tri potrebna koraka da se u tome uspije molitva, obraćenje srca pojedinca i zajednice te studij i proučavanje u međusobnom dijalogu. Zaključio je kako vjeruje da je ovaj skup na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, koje je mjesto studija, podučavanja i dijaloga, vođen molitvom za obraćenje srca može učvrstiti zajednički hod.

U prvom dijelu Konferencije dva glavna predavanja održali su rabin prof. dr. sc. Daniel Sperber sa Sveučilišta Ban-Ilan u Ramat Ganu iz Izraela koji je govorio o viziji deklaracije „Nostra aetate“ sa židovske strane te tajnik Povjerenstva Svete Stolice za vjerske odnose sa židovstvom i jedan od vodećih stručnjaka za odnose sa židovstvom pri Svetoj Stolici salezijanac dr. sc. Norbert Hofmann koji je govorio o trenutnoj situaciji po pitanju dijaloga između katolika i Židova.

U drugom dijelu Konferencije doc. dr. sc. Boris Havel s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu govorio je o duhovnom i političkom zbližavanju kršćana i Židova od devedesetih godina 20. stoljeća do danas. Glavni rabin izv. prof. dr. sc. Kotel Da-Don održao je izlaganje na temu odnosa između judaizma i Rimokatoličke crkve te 25. obljetnice diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Države Izraela iz teološke perspektive. Austrijski teolog prof. dr. sc. Jan-Heiner Tück sa Sveučilišta u Beču govorio je o „vraćanju Isusa“ u židovstvo kao poticaju za kršćansku teologiju.

Tekst i fotografije: IKA