U četvrtak 24. studenoga 2016. godine u 12 sati na Hrvatskom katoličkom sveučilištu dr. sc. Filip Grgić, ravnatelj Instituta za filozofiju, održao je predavanje na temu Sloboda volje kao filozofski problem.

 Profesora Grgića je u ime Rektora Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željka Tanjića pozdravio prorektor za znanost, prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić koji je gospodinu Grgiću izrazio riječi dobrodošlice i najavio kako je ovo drugo u nizu, a prvo predavanje na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u sklopu razmjene predavanja između Instituta za filozofiju i Hrvatskog katoličkog sveučilišta. 

Prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić

Predavanju je nazočio veliki broj studenata Odjela za komunikologiju, sociologiju i psihologiju.

U prvom dijelu predavanja dr. sc. Filip Grgić predstavio je tradicionalan način formuliranja problema slobode volje, prema kojemu se taj problem svodi na pitanje o tome kako postojanje slobodne volje pomiriti s determinizmom ili indeterminizmom.

Naime, kao što je istaknuo u predavanju dr.sc. Grgić ovaj problem predstavlja jedan od gorućih problema u Filozofiji o kojoj se raspravljalo tijekom povijesti. Važno je istaknuti kako ova tema ne pripada nužno filozofiji već svoje simpatije pronalazi i u empirijskoj znanosti, pa tako različita empirijska istraživanja pokušavaju zadati cilj kako bi objasnila i riješila ovaj problem. Problem slobode volje usko je vezan ujedno i sa procesom deliberacije tj., rasuđivanja gdje zapravo sloboda volje igra ključnu ulogu u donošenju odluke. Upravo je to u drugom dijelu predavanja pokušao pojasniti dr. sc. Grgić u kojem je iz perspektive treće osobe pokušao objasniti što bi zapravo bila sloboda volje.

Dr. sc. Filip Grgić

No, dr.sc. Grgić ističe kako je taj pristup zapravo pogrešan jer sloboda volje nije vezana za gledište treće osobe nego je usko vezana uz gledište prve, te samim time je ne izvedivo promatrati slobodu volje iz perspektive treće osobe. Jedino što nam preostaje ističe dr.sc. Grgić je: prihvatiti deliberativne procese, uključujući i slobodu volje kao procese sui generis.

 Glavna polazišta u filozofskim raspravama tijekom stoljeća vezana za ovaj problem uglavnom su bila usmjerena na usporedbu odnosa slobode volje i postojećeg svijeta.

Na pitanje vodi li se sloboda volje zakonima determiniranosti tj. kauzalnosti ili se zapravo ravna zakonima indeterminiranosti dr. sc. Grgić zaključuje: slobodu volje je nemoguće voditi zakonima jer u tom slučaju se ona nebi više mogla nazivati „sloboda“.

Sljedeće predavanje u sklopu gore navedene suradnje održat će umirovljeni profesor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Stjepan Kušar na Institutu za filozofiju 9. prosinca 2016. godine u 14 sati.