U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u utorak 11. lipnja 2019. predstavljena je knjiga Mursa: Hadrijanova kolonija uz limes Rimskog carstva  prorektora za međunarodnu suradnju Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Emilija Marina.

Knjiga je bogato ilustrirana i objavljena je u nakladi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i suizdavača na hrvatskom i engleskom jeziku, kao četvrta knjiga u okviru niza Mursa Aeterna, koji uređuje akademik Andrija Mutnjaković.

Knjiga na potpuno nov način predstavlja antičku Mursu, prethodnicu Osijeka, naslanjajući se na kapitalno djelo o Mursi koje je napisala Danica Pinterović iz 1978., kao i na rezultate arheoloških istraživanja u posljednja četiri desetljeća.

Kako je istaknuo tajnik Razreda za likovne umjetnosti HAZU akademik Mladen Obad Šćitaroci, urbana kultura na području Osijeka prisutna je već 25 stoljeća te se naslanja na područje Vukovara i Vinkovaca gdje kontinuitet urbanog života traje 6000 godina. Podsjetio je da se Mursa  prvi put spominje kao rimska kolonija u drugom stoljeću poslije Krista te da toliko traje i povijest Osijeka. „O Mursi nema puno podataka u povijesnim dokumentima, a malo je i arheoloških tragova pa je pravo umijeće osmisliti i napisati ovakvu knjigu“, rekao je akademik Obad Šćitaroci koji smatra da bi knjiga mogla biti uzor za slične monografije o gradovima u kontinentalnoj Hrvatskoj nastalima u antičko doba. Na predstavljanju je govorio i đakovačko-osječki nadbiskup u miru mons. Marin Srakić koji je istaknuo da je Mursa imala svoju biskupiju, ali da je od svih biskupa poznat tek jedan, biskup Valens iz četvrtog stoljeća. 

Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić koje je jedan od suizdavača knjige, izrazio je zadovoljstvo suradnjom s Hrvatskom akademijom na ovim i sličnim projektima, a istaknuo je i bliske veze Emilija Marina s uglednim osobama iz Katoličke crkve, među kojima i s papom emeritusom Benediktom XVI. O autorovom znanstvenom i kulturnom radu govorio je i akademik Pavao Rudan, istaknuvši njegova djela o povijesti Salone i arheološka istraživanja Narone, dok je akademik Rajko Bratož, član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, umirovljeni redoviti profesor povijesti starog vijeka Sveučilišta u Ljubljani, kazao da je knjiga primjer „totalne povijesti“ jer je uključila sve raspoložive izvore, ne samo antičke, već i srednjovjekovne i novovjekovne. On smatra da je knjiga odlično sintetsko znanstveno djelo, jasnog jezičnog izraza, rezultat iznimne autorove erudicije na različitim područjima znanosti o starom vijeku te izvrsnog poznavanja velikih, a i vrlo udaljenih dijelova Rimskog carstva (Podunavlje, Balkan, Italija, Španjolska, Galija i Britanija).