Druga europska konferencija Formacija i prevencija – Moć kao služenje svečano je otvorena u četvrtak 19. rujna 2019. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Cilj je ove Konferencije promišljati o razumijevanju moći kao služenju u Katoličkoj Crkvi, načinima suočavanja sa zloupotrebom moći u Crkvi kao i o načinima njegovanja duha autoriteta življenog u radosnom služenju. Prvi dan Konferencije okupio je više od 130 sudionika među kojima su bili brojni biskupi, svećenici, redovnici, redovnice, osobe u početnim faza redovničke formacije te laici. 

Konferenciju su zajednički organizirali Hrvatska biskupska konferencija i Hrvatsko katoličko sveučilište, uz podršku Kongregacije za kler, Centra za zaštitu djece na Papinskom sveučilištu Gregoriana, Vijeća europskih biskupskih konferencija te znanstveno supokroviteljstvo Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i uz materijalnu podršku zaklada „Renovabis“ i „Kirche in Not“.

Konferenciju je pozdravnim govorom otvorio nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić, a sudionicima su se obratili nadbiskup i metropolit zagrebački te Veliki kancelar Hrvatskog katoličkog sveučilišta kardinal Josip Bozanić, tajnik za sjemeništa Kongregacije za kler mons. Jorge Carlos Patrón Wong, voditelj Centra za zaštitu djece pri Papinskom sveučilištu Gregoriana prof. dr. sc. Hans Zollner, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić, koordinator prve Konferencije liječnik prof. Stefano Lassi te koordinator druge Konferencije doc. dr. sc. Josip Bošnjaković. Nakon svečanog otvorenja i pozdravnih govora uslijedio je molitveno-meditativni dio te dva uvodna predavanja koja su održali doc. dr. sc. Silvana Fužinata i mons. Marek Forgáč. Moderator Konferencije bio je doc. dr. sc. Krunoslav Novak s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.

Nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić izrazio je srdačnu dobrodošlicu u Hrvatsku svim sudionicima Konferencije te zahvalio svima koju su podržali održavanje Konferencije i sudjelovali u organizaciji. Naglasio je kako je ova Druga konferencija o formaciji i prevenciji znak velikog zalaganja sveopće Crkve kako bi se iskorijenila, iscijelila i spriječila rana zlostavljanja maloljetnih osoba. Nadbiskup Puljić je rekao i kako se nada da će Konferencija dati značajan doprinos na putu formacije budućih svećenika, redovnika i redovnica.

U pozdravnom se govoru prisutnima obratio nadbiskup i metropolit zagrebački te Veliki kancelar Hrvatskog katoličkog sveučilišta kardinal Josip Bozanić. Kardinal Bozanić pozdravio je prisutne te zahvalio što je Hrvatsko katoličko sveučilište prepoznato kao primjerena institucija u primjerenom ozračju za održavanje ove Konferencije. Naglasio je kako je ovo važan događaj, kako za Crkvu tako i za društvo u Hrvatskoj, ali i u Europi. Kardinal Bozanić istaknuo je kako su Kristovi vjernici pozvani uvijek iznova vraćati se na dar Radosne vijesti koja je objavljena u Isusu Kristu. Istaknuo je i kako plodonosna napetost između moći i služenja proizlazi  iz specifičnosti kršćanskog otajstva te kako je Bog sebe dao u sebedarnoj ljubavi koja je povezana s nenasiljem.

Rekao je kako je svaka služba u Crkvi nasljedovanje Krista koji je donio radost darivanja i služenja, a ne tuge i uzimanja. Pojasnio je da svaki grijeh u sebi sadrži sebičnost, a svaka sebičnost živi od neke vrste nasilja i hrani se nasiljem. Kardinal Bozanić je istaknuo kako su službenici Crkve koji povjerenu službu vrše klerikalistički i nasilnički očito zanemarili sakramentalnost Crkve i Kristova poziva te kako je nužno da službenici Crkve komuniciraju s Duhom Svetim. Rekao je i kako smatra iznimno važnim odnos prema Bogu i prema vječnosti jer svako kršćansko služenje uvijek mora biti usmjereno prema nebeskom kraljevstvu. Kada je poremećen taj odnos, pojasnio je kardinal Bozanić, nasilju su vrata širom otvorena. Naglasivši kako ne smijemo zatvarati oči pred grijehom, istaknuo je kako smo kao vjernici zahvalni što nam je Gospodin po crkvenom učiteljstvu, a posebno po smjernicama pape Franje pokazao put kojim nam je ići.

Tajnik za sjemeništa Kongregacije za kler mons. Jorge Carlos Patrón Wong zahvalio je Hrvatskoj biskupskoj konferenciji na organizaciji i materijalnoj podršci ove važne inicijative koja je, kako je rekao, dio dugog i napornog puta pročišćenja i obnove Crkve na temu zlostavljanja. Prisjetio se prve Konferencije koja se održala u Firenci prije dvije godine, naglasivši kako ovakvi skupovi nemaju samo intelektualni doprinos ovoj temi već pomažu da raste osjetljivost u susretu s ovim bolnim stvarnostima. Mons. Wong je pojasnio da se zloupotreba moći može pojaviti i u duhovnim odnosima što upućuje na ozbiljnost toga fenomena koji podrazumijeva provođenje moći suprotno evanđeoskoj logici. Rekao je i kako osobe koje vrše određenu službu u Crkvi mogu biti u ljudskoj napasti iskoristiti svetu dužnost koju obavljaju iskorištavajući slabost druge osobe.

Voditelj Centra za zaštitu djece pri Papinskom sveučilištu Gregoriana prof. dr. sc. Hans Zollner u pozdravnom je govoru istaknuo kako se nalazimo u važnome trenutku te kako možemo biti radosni što pravimo značajan korak na putu koji ima prošlost, sadašnjost i budućnost. Istaknuo je kako se Crkva prije 35 godina javno počela suočavati sa slučajevima zločina i uznemiravanja od strane klera. Prisjetio se susreta u Firenci na ovu temu te rekao kako Gospodin pročišćava svoju Crkvu godinu za godinom, a to pročišćenje je veliki izazov za sve nas. Istaknuo je kako se mnoge stvari u Crkvi, koje su počinile osobe koje su trebale širiti Radosnu vijest, nikada nisu trebale dogoditi.

Profesor Zollner je rekao i kako su unutar struktura Crkve postojali i postoje ljudi koji su naštetili brojnim ljudima te da sadašnjost zbog toga nije lijepa jer smo lišeni nekih shvaćanja koja smo gajili prema Crkvi. Istaknuo je kako u sadašnjosti trebamo promišljati o bolnim ranama koje je zadobilo Kristovo tijelo zbog svećeničkih zlostavljanja. Profesor Zollner rekao je kako svi nosimo vlastitu odgovornost od koje ne možemo pobjeći te kako svatko od nas može nešto napraviti ili reći. Potaknuo je prisutne da ponovno otkriju ljepotu Evanđelja i svojim djelima čine ono što Gospodin traži. Istaknuo je kako je došlo do određenog rascjepa u Crkvi te kako, po njegovu mišljenju, to ima veze s traumama i ranama koje su zadani tijelu Crkve. Zaključio je kako je potrebno uzdati se u Gospodina jer je On naša stijena i Učitelj.

Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić pozdravio je prisutne i istaknuo kako vjeruje da će Hrvatsko katoličko sveučilište biti dobar domaćin tijekom trajanja Konferencije. Upoznao je prisutne s radom Sveučilišta te istaknuo kako se nada da će sudionici imati priliku pobliže se upoznati s djelovanjem. Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Tanjić je rekao da je moć zapravo izričaj egzistencije koji može usmjeriti prema pozitivnom ili negativnom, prema istini i laži, ispravnom ili pogrešnom. Istaknuo je i kako smo u današnjem društvu, ali i u Crkvi, izgubili moć nad vlastitom moći. Zaključio je kako se nada da će ova Konferencija pomoći da vođeni Kristovim duhom uspostavimo moć nad vlastitom moći.

Koordinator prve Konferencije liječnik prof. Stefano Lassi u svome je govoru istaknuo kako je uzbuđen zbog održavanja Konferencije koja je okupila odgojitelje iz cijele Europe kako bi raspravljali o temeljitom obrazovanju i upoznali svoje jake, ali i slabe strane. Prisjetio se i Prve konferencije koja se održala u Firenci 2017. koja je, kako kaže, odlično odjeknula u medijima i raznim publikacijama. Zahvalio je Hrvatskoj biskupskoj konferenciji i Hrvatskom katoličkom sveučilištu što su prihvatili da se Druga europska konferencija održi u Hrvatskoj, u Zagrebu, a doc. dr. sc. Josipu Bošnjakoviću što je s organizacijskim timom odradio sve pripreme da se to i ostvari.

Koordinator druge Konferencije doc. dr. sc. Josip Bošnjaković rekao je kako sudjelovati na ovoj Konferenciji znači krenuti na put misli, srca, rukom pod ruku, zajedno s drugima. Istaknuo je kako su četiri koraka međusobno povezana. Kao prvi korak naveo je otvaranje Konferencije s dva uvodna predavanja koja se odnose na smisao i značenje služenja polazeći od božanske Objave u Svetom Pismu. Kao drugi korak, rekao je kako će drugi dan Konferencije biti posvećen temi vlastite ranjivosti, ali i ranjivosti drugih ljudi, prepoznavajući u njoj sastavni dio ljudske egzistencije. Docent Bošnjaković pojasnio je kako treći korak vodi na put od Jeruzalema prema Emausu gdje će se sudionici vratiti na izvore poziva, na prve iskre zvanja, na prve susrete s Učiteljem koji ih je pozvao vidjeti gdje On stanuje. Kao zadnji, četvrti korak docent Bošnjaković naveo je okupljanje oko bratskog, euharistijskog zajedništva koje će se slaviti u nedjelju. Istaknuo je kako je ova Konferencija živa tkanina isprepletena predavanjima, podijeljenim iskustvima, tišinom i molitvom, susretima i poticajima za obnovu poziva kako bi se istinska moć ostvarila u služenju.

Nakon uvodnih pozdrava uslijedio je molitveno-meditativni trenutak, kojega je pripremila teologinja Marina Šijaković, tijekom kojeg su sudionici Konferencije promišljali o odlomku iz Evanđelja po Mateju u kojem Isus stišava oluju (Mt 8,23-27).

Uz glazbenu podlogu i trenutke tišine, u zaključnoj molitvi koju je predvodio nadbiskup Puljić, između ostalog sudionici su molili: „Dobri Oče, ponekad su naši problemi i obveze jači od istine koja je u nama. Naše povjerenje u Tebe počne opadati, a nastaje strah, izgubljenost, očaj i tama. Pomozi nam da se u takvim trenucima sjetimo da pripadamo Tebi, i da Ti nisi tvorac straha i tjeskobe, nego ljubavi i mira“.

Uvodna predavanja prvoga dana Konferencije tematizirala su smisao i značenje služenja polazeći od božanske Objave u Svetom Pismu. Promišljajući o moći i služenju kao o ljepoti i izazovu življenja, doc. dr. sc. Silvana Fužinato i mons. Marek Forgáč u svojim su izlaganjima promišljali kako, oslanjajući se na Sv. Pismo te ljudsku zrelost koja se očituje u služenju, možemo živjeti moć u strukturama Crlve.

Bibličarka s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku doc. dr. sc. Silvana Fužinato održala je predavanje na temu „Moć kao služenje – Biblijsko-evanđeoska i teološka datost“. Docentica Fužinato promišljala je o služenju kao o načinu življenja moći, ističući potrebu vratiti se Svetom Pismu i to posebice Evanđelju po Mateju koje prikazuje Isusa kao Sina Čovječjega kojemu je dana sva vlast na nebu i na zemlji (Mt 28,16-20). Pojašnjavajući o kakvoj je vlasti riječ, docentica Fužinato istaknula je kako se odgovor nalazi u Isusovu životu i poslanju.

Pojasnila je kako je vlast Sina Čovječjega objavljena u vlasti poučavanja, opraštanja grijeha, ozdravljenja i izgonu zloduha te kako je uvijek u službi čovjeka i njegova spasenja. Pozivajući se na Evanđelje po Mateju u kojem Isus govori kako „Sin Čovječji nije došao da bude služen, nego da služi i život svoj dade kao otkupninu za mnoge (Mt 20,28), docentica Fužinato je istaknula kako je Isusova vlast u potpunosti objavljena na križu koji je najviši znak dara života u ljubavi u kojoj vlast i autoritet nalaze svoje značenje – živjeti za nekoga.

Docentica Fužinato naglasila je da će odgovorna i autentična ljubav za najmanju braću Sina Čovječjega biti mjerilo univerzalnog suda (Mt 25,31-46) iz čega možemo zaključiti kako je model vlasti i autoriteta Isusov život i smrt. Docentica Fužinato zaključila je kako u zajednici Kristovih učenika nema druge vlasti i drugog autoriteta osim onoga koji je u službi čovjeka, ponajprije prema najmanjima: nezaštićenima, marginaliziranima, odbačenima, napuštenima –  onima koje Biblija naziva Božjim siromasima.

Doc. dr. sc. Silvana Fužinato sestra je Družbe Sestara Presvetog Srca Isusova, aktivna je članica Internacionalnog istraživačkog projekta „Evanđelje i Kultura. Biblijski tekst, komunikacija, interkulturalnost“ i predavačica na Katoličkomu bogoslovnomu fakultetu u Đakovu, Sveučilišta u Osijeku te Filozofsko-teološkom Institutu Družbe Isusove u Zagrebu. Na Papinskom sveučilištu Gregoriana doktorirala je 2014. s temom „Između vjere i nevjere. Egzegetsko-teološki studij Iv 5 u komunikacijskoj perspektivi“.

Završno izlaganje prvoga dana Konferencije održao je pomoćni biskup u slovačkim Košicama mons. Marek Forgáč na temu „Moć kao služenje: stvarnost koju živimo unutar crkvenih krugova“. Mons. Forgáč je istaknuo kako je Crkva strukturirano tijelo gdje se mogu doživjeti različiti oblici moći, naglašavajući kako je uglavnom riječ o duhovnoj moći. Ipak, pojasnio je mons. Forgáč, Crkva ne uspijeva umaći napetostima među ljudima, ograničenjima i zloupotrebama.

Istaknuo je kako neke biblijske priče tumače dvojakost imenovanja autoritetom nad Božjim narodom, uzevši za primjer Šaula koji je bio imenovan kraljem izabranog naroda te apostola Petra kojeg Isus naziva Stijenom. Mons. Forgáč je naglasio kako je, s duhovne točke gledišta, autoritet u Crkvi posvećen služenju drugima, ali i  kako, s ljudske točke gledišta, moć u Crkvi ima vlastiti „apetit“.

U svome je izlaganju mons. Forgáč promišljao o trima negativnim činjenicama vezanim uz strukture unutar Crkve: ambicije, narcizam i sklonost kontroliranju. Kao prijedlog odgovora na te strukture, mons. Forgáč je istaknuo potrebu usmjeravanja na zdravu i zrelu osobnost pojedinca te življenje intenzivne komunikacije s milošću Božjom. Rekao je kako se to postiže kada je duhovni autoritet otvoren ljudima, kada služi drugima, a to je suprotno od usmjeravanja na samoga sebe.

Mons. Marek Forgáč pomoćni je biskup u slovačkim Košicama od 2016., kada ga je papa Franjo imenovao biskupom, generalni je vikar s odgovornošću za poslove trajne formacije svećenika te za pastoralnu skrb za mlade, obitelj i redovništvo. Mons. Forgáč stekao je doktorat iz psihologije 2012. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Trnavi s temom „Integralni model vrednovanja prikladnosti kandidata za formaciju za svećeništvo“, stekavši prije toga magisterij iz psihologije na Papinskom sveučilištu Gregoriana.