Select Page

1_sv_blaz-vodnjan

Na skupu, održanom u dvorani Zajednice Talijana okupili su se predstavnici Crkve, civilnih vlasti, povjesničari i drugi koji su na razne načine povezani s razvojem vodnjanske zbirke

Vodnjan, (IKA) – Župa sv. Blaža iz Vodnjana i Povjerenstvo za projekt izlaganja relikvija i svetih tijela u Vodnjanu organizirali su u četvrtak 18. prosinca svečani skup povodom 30. obljetnice postava Zbirke sakralne umjetnosti Župe Vodnjan. Na skupu, održanom u dvorani Zajednice Talijana u Vodnjanu okupili su se predstavnici Crkve, civilnih vlasti, povjesničari i drugi koji su na razne načine povezani s razvojem vodnjanske zbirke.
Moderatorica skupa Vesna Jurić Rukavina, novinarka i urednica na HRT-u, pozdravila je nazočne te najavila program, a potom se uzvanicima riječima dobrodošlice u povijesnoj palači Bradamente obratio predsjednik Zajednice Talijana Livio Belci.
Porečki i pulski biskup Dražen Kutleša u uvodnom obraćanju naglasio je simbiozu Crkve i umjetnosti jer Crkva treba umjetnost za naviještanje evanđelja, a umjetnici trebaju pogled u duhovno za ostvarenje umjetničkih djela. Religioznim se subjektima umjetnici svih razdoblja najviše bave. Najveličanstvenije sakralne građevine djelo su čovjekove vjere u Boga, napomenuo je biskup te izrazio nadu da će i ova zbirka ljude upućivati na vječne ljepote dobrih istina.
Nazočne je pozdravio i gradonačelnik Vodnjana Claudio Vitasović koji je naglasio i važnost Zbirke sakralne umjetnosti za Vodnjan. “Vodnjan je povijesni grad što dokazuju brojni nalazi i kulturna bogatstva koja se nalaze na našem području. Zbirka, čiju obljetnicu danas slavimo predstavlja veliki potencijal za razvoj Vodnjana, i stoga se dugi niz godina ulaže u njenu valorizaciju, zaštitu, očuvanje i predstavljanje javnosti. Vodnjan zaslužuje kulturni preporod, a ova zbirka pripada u temeljne potencijale za razvoj kulturnog i vjerskog turizma.” Vitasović je naglasio kontinuirano zalaganje Grada u razvoju turističke infrastrukture, te napomenuo da će se “ulaganja nastaviti u zajedničkoj suradnji Crkve i Grada, i od ključne će važnosti biti upravo sinergija u ostvarenju zajedničkih planova”, zaključio je gradonačelnik.
U nastavku je moderatorica Vesna Jurić Rukavina pročitala jednu svoju prigodnu meditaciju o značenju i govoru svetaca i blaženika današnjem čovjeku.
Arheologinja mr. Kristina Džin u izlaganju “Okolnosti utemeljenja, otvaranja i predstavljanja Zbirke sakralne umjetnosti crkve Sv. Blaža u Vodnjanu” iznijela je povijest nastanka vodnjanske Zbirke sakralne umjetnosti te prikazala značajan doprinos Arheološkog muzeja Istre i dugogodišnje ravnateljice te institucije dr. Vesne Girardi-Jurkić. Mr. Džin je kroz zanimljive zapise sa sastanaka Mjesne zajednice s početka osamdesetih godina prošlog stoljeća te drugih tadašnjih instanci vlasti, koje su se bavile zbirkom, dočarala specifično ozračje u kojem je zbirka tadašnjim predstavnicima vlasti predstavljala svojevrsni kamen spoticanja jer je valorizirala i predstavljala Crkvu. Nakon brojnih poteškoća u suradnji s tadašnjim vlastima, zalaganjem vodnjanskog župnika Jelenića i prof. Girardi-Jurkić postignut je Sporazum o utemeljenju zajedničkih odnosa Porečke i Pulske biskupije i Arheološkog muzeja Istre te je 20. prosinca 1984. održano svečano otvorenje stalnog postava Zbirke. Mr. sc. Džin je iznijela niz podataka o svečanosti otvorenja Zbirke kojoj je, uz predstavnike tadašnjih vlasti nazočio i biskup Nežić. Zbirka je zatim izlagana u više talijanskih gradova, ali i u New Yorku i Pittsburghu, a 1991. i u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt.
“Kairos sakralnog i vjerskog turizma u Istri i Hrvatskoj” tema je koju je izložio vlč. mr. Ilija Jakovljević. Raščlanio je pojmove hodočašće, koje stavlja naglasak na duhovnu dimenziju posjeta neke destinacije, te izletničkog vjerskog turizma, koji ističe povijesno-kulturne aspekte destinacija sakralne naravi. Mr. Jakovljević je podsjetio da vjerski turizam predstavlja oko 20% sveukupnog svjetskog turističkog proizvoda, te iznio statistike za naša najpoznatija svetišta, prema kojima svetište Majke Božje Bistričke godišnje posjeti 800.000 hodočasnika, Trsat 300.000, Sinj 150.000 itd. U Istri još nema neke destinacije koja bi bilježila neku značajniju posjećenost no, naglasio je, zahvaljujući nedavnoj beatifikaciji bl. Miroslava Bulešića, značajne hodočasničke destinacije trebale bi postati Svetvinčenat i Lanišće. Govoreći o Vodnjanu, kao mjestu hodočašća, potrebno je definirati, oblikovati modus predstavljanja sadržaja, želi li se istaknuti hodočasničku dimenziju s težištem na duhovno i vjerski kult, ili se želi naglasiti povijesno umjetničku vrijednost? Nakon 30 godina sustavnog rada na vjerskom turizmu u Vodnjanu teško je govoriti o hodočasničkom turizmu po uzoru na Padovu ili druga svetišta. Tu nemamo razvijen kult jednog sveca ili nešto slično, unatoč velikom broju relikvija. Ako bi se željelo razvijati hodočasnički turizam, tada relikvije ne mogu biti dio muzejskog postava. Njima posjetitelj pristupa prvotno s vjerskog aspekta (kao molitelj), a tek onda s povijesnog. Potrebno je svemu dati novi sadržaj, naglašenije duhovne naravi, te, ako se razvija kult pojedinog sveca potrebno je, u skladu s crkvenim propisima, osigurati dolično mjesto za kult, sugerirao je vlč. Jakovljević.

Emilio Marin 2014-prosinac-DSCN0218-253x190
Poseban gost predavač bio je prof. dr. Emilio Marin, prorektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, član Papinskog povjerenstva za starokršćansku arheologiju, koji je održao izlaganje na temu “Sakralna baština u afirmaciji Republike Hrvatske”. Nakon općenitog uvodnog dijela o ulozi sakralnih i kultnih građevina u arheološkim istraživanjima, prof. Marin se osvrnuo na spomenike pod zaštitom UNESCO-a u raznim dijelovima Hrvatske koji su bili meta napada tijekom Domovinskog rata. Naglasio je izuzetno veliku aktivnost dr. Vesne Girardi-Jurkić u očuvanju i valoriziranju povijesne baštine na čemu se angažirala kao arheologinja, kao ministrica kulture te kao stalna poslanica pri UNESCO-u. U svesrdnoj brizi za povijesnu i sakralnu baštinu tijekom Domovinskog rata, i u skretanju pozornosti svjetske javnosti na ta uništenja, dr. sc. Girardi-Jurkić često je osim izraza kulturocid koristila i svojevrsnu svoju novotvorenicu ‘sakrocid’. Prof. Marin je govoreći o vodnjanskoj sakralnoj baštini naglasio da je valorizacija svetih tijela ujedno i iskazivanje poštovanja prema životu i djelu tih ljudi. U perspektivi planova za budućnost zbirke predavač se prisjetio velike pozornosti usmjerene prema sakralnoj baštini u Hrvatskoj kada je prije 20 godina u Splitu i Poreču organiziran 13. svjetski kongres starokršćanske arheologije. Vrednovanje vodnjanske zbirke najbolji je put u sve konzistentnijoj afirmaciji sakralne baštine, naglasio je predavač. Godine 641. papa je iz Rima poslao opata Martina da po Dalmaciji i Istri otkupi relikvije svetaca od barbara, te su one prenesene u kapelu sv. Venancija u Lateranu. No povijesni tokovi se mijenjaju, pa su tako prije 200 godina, kod opasnosti devastacije, “barbari” u Istri udomili ova sveta tijela iz Venecije. Sada treba pokazati da se u ovim krajevima mogu pokazati najviši standardi suvremenog svijeta u očuvanju, prezentiranju i valorizaciji sakralne baštine i napose svetih tijela, zaključio je prof. Marin.
Preč. Marijan Jelenić u svome izlaganju prisjetio se početaka rada na ostvarenju ideje zbirke, još krajem sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Godine 1984. utemeljena je Zbirka sakralne umjetnosti zajedno s Arheološkim muzejom, a to je u ono vrijeme bilo moguće jedino uz pomoć i zalaganje tadašnje direktorice Vesne Girardi-Jurkić, naglasio je župnik.
Prezentirao je potom niz koraka i radova na očuvanju i valorizaciji kako sakralnog prostora tako i samih eksponata zbirke napose naglasivši da se “iz iskustva s našim posjetiteljima i kritičarima iz svijeta jasno vidi kako je apsolutno potrebno odijeliti relikvije od inventara zbirke. Relikvije su kulturno i duhovno dobro, a inventar samo kulturno, obrtničko-umjetničko. Danas je bjelodano kako je postav Zbirke sakralne umjetnosti postavljen 1984. godine nelogičan, ali za ono vrijeme bio je jedini prolazan. Onda je naime jedino bilo moguće, dopušteno, otvoriti muzej. Danas je moguće otvoriti svetište, naglasio je župnik.
Župnik je u nastavku ukratko izložio zahvate učinjene u očuvanju svetih tijela. Župa Vodnjan je 2009. godine organizirala okrugli stol o 190. godišnjici nazočnosti relikvija u Vodnjanu. Nakon okruglog stola, biskup mons. Ivan Milovan imenovao je Povjerenstvo za zaštitu i prezentaciju relikvija i svetih tijela. Danas u crkvi, osim izloženih svetih tijela i šest neraspadnutih manjih dijelova tijela, imamo još 786 osteoloških ostataka 23 sveca iz vremenskog razdoblja od 1500 godina. Uzorak kakvog nitko nema na svijetu, istaknuo je župnik.
Dana 8. listopada 2014. biskup Kutleša potvrdio je drugo Povjerenstvo za zaštitu i prezentaciju relikvija i Svetih Tijela. Župnik je u nastavku izložio planove budućeg djelovanja u cilju promocije zbirke, između ostalog i izrade “virtualnog svetišta”, uz već postojeću mrežnu stranicu župe na kojoj je zbirka predstavljena. Nakon toga potrebno je iznaći smještaj za toliku količinu relikvija, nastavio je župnik. Prepoznate relikvije treba položiti u decentne nove relikvijare, a anonimne ostaviti do daljnjih znanstvenih istraživanja. Najveća stavka planova u vodnjanskoj župi je izgradnja kripte, po uzoru na poznata europska svetišta.
U kriptu bi se smjestilo sve ostatke svetaca – relikvije, izložene u Zbirci sakralne umjetnosti, sveta tijela i sve relikvije, ukupno oko 300 relikvija svetaca, što je unicum, i jedinstveni brend za sakralni i vjerski turizam uopće, istaknuo je preč. Jelenić.
Zbirka sakralne umjetnosti po svom je opsegu i kompleksnosti sastava jedinstvena jer osim neraspadnutih tjelesa sadrži i jedinstvenu biblioteku s veoma starim rukopisima od kojih su neki ispisani glagoljicom. Vodnjanska zbirka je ujedno dragocjen dio nacionalne kulturne baštine Hrvatske.
Prigodom ovog značajnog jubileja dodijeljena je posthumno Povelja dr. Vesni Girardi-Jurkić, suosnivačici Zbirke i promicateljici sakralnih kulturnih vrijednosti Hrvatske. Povelja je uručena suprugu preminule Mirku Jurkiću.

 

Tekst: www.ika.hr
Slika: www.biskupija-porecko-pulska.hr