U Zagrebu se 7. i 8. prosinca na zajednički prijedlog hrvatskih zastupnica u Europskom parlamentu Marijane Petir i Željane Zovko održala konferencija radne grupe Europske pučke stranke za međukulturalni i religijski dijalog čime ta radna grupa ujedno obilježava 20. obljetnicu rada.
Drugoga dana konferencije, 8. prosinca, održan je panel „Religija, nasilje i mir: suradnja za međusobno razumijevanje međuvjerskih odnosa iz hrvatske perspektive” na kojem je uvodno govorila zastupnica Petir, a predsjedao zastupnik Ivica Tolić. Petir je rekla kako „Hrvatska zaista može poslužiti kao primjer dobrih međureligijskih odnosa i dijaloga jer biti u manjini u Hrvatskoj ne znači biti manje bitan ili ne imati glas”. Dodala je da o tome svjedoči i prošlogodišnja proslava 100. obljetnice pravnog i institucionaliziranog islama u Hrvatskoj, gdje se još jednom jasno istaknulo kako muslimani u Hrvatskoj čine važan dio društva i u potpunosti su integrirani u hrvatsko društvo. Petir je rekla kako je „slična situacija i s drugim vjerskim zajednicama koje su dio naše vjerske i nacionalne baštine, a osobito se to odnosi na reformirane kršćane čija se prisutnost bilježi od 16. stoljeća te židovsku zajednicu koja je mala, ali vrlo cijenjen dio društva čiji korijeni sežu u stari i srednji vijek”. Također, Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica koji je na snazi od 2003. godine pruža pravnu sigurnost i utemeljenost za registraciju i djelovanje različitih vjerskih zajednica. „Među vjernicima i vjerskim vođama u Hrvatskoj postoji jasna svijest o religioznoj vrijednosti dijaloga i tolerancije koja se kod nas provodi u djelo na vrlo jedinstven i hvale vrijedan način”, rekla je Petir.
Zastupnik u Hrvatskom saboru Davor Ivo Stier istaknuo je da je katolička vjera odigrala važnu ulogu u našem identitetu, osamostaljivanju i stvaranju nezavisnosti te približavanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Rekao je kako je u prošlosti element razlikovanja među religijama bio prisutniji, a danas je važnija suradnja među religijama, te je istaknuo kako se danas sve vjerske zajednice suočavaju s izazovom ljevičarskoga liberalnog sekularizma koji nastoji vjeru svesti na sferu pojedinca i izbaciti je iz javnog života. Naveo je i primjer suradnje u Hrvatskoj prisjetivši se referenduma o definiciji braka koji je ujedinio sve vjerske zajednice i jasno pokazao kako su građani Republike Hrvatske, neovisno o svojoj vjerskoj pripadnosti, podržali definiciju braka kao zajednice muškarca i žene. Stier je kazao kako je vjera izuzetno bitna za pomirenje i mir te zaključio kako samo pluralistička društva koja priznaju vjerske zajednice i u kojima vjera igra važnu ulogu mogu poslužiti kao temelj stabilnosti na europskom kontinentu.
Nastavno na zastupnika Stiera, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić rekao je kako je upravo Katolička Crkva najdugovječnija institucija koja u kontinuitetu postoji u Hrvatskoj naglasivši kako je upravo ona skrbila za čuvanje nacionalnog identiteta. Rektor Tanjić zastupnicima Europskog parlamenta, članovima Europske pučke stranke, pokušao je približiti poseban izazov s kojim se Republika Hrvatska suočava te ga još nije uspjela riješiti, a to je suočavanje s prošlošću, posebice kada je riječ o razdoblju komunizma. Govoreći o dijalogu, dr. Tanjić rekao je kako razumijevanje religije u društvu predstavlja poseban izazov. Upozorio je na postojanje dva ekstrema: s jedne strane potpuno isključivanje Crkve iz javnog života, a s druge identifikacija vjere i nacije. Zaključio je kako vjerske zajednice, država i društvo moraju uložiti zajedničke napore koji traže poznavanje specifičnosti.
Luciano Moše Prelević, rabin Židovske općine Zagreb, naveo je primjere odlične suradnje vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj. No, smatra i da pripadnici različitih vjerskih zajednica, unatoč odličnoj suradnji, premalo uče jedni o drugima i poznaju suštinu druge religije. Upravo je tu potrebu za boljim poznavanjem drugoga i drugih religija istaknuo kao prijeko potreban element na kojemu je potrebno više raditi. Rekao je kako su vjerske zajednice pozvane stvoriti društvo mira jer mir nije moguć postići bez Boga i bez religije.
„Mi smo ovdje u Republici Hrvatskoj riječ suživot zamijenili riječju život”, rekao je dr. sc. Aziz Hasanović, zagrebački muftija i predsjednik Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj. Istaknuo je kako je Hrvatska mlada demokracija, ali ima najveće standarde kada je u pitanju reguliranje prava manjinskih vjerskih zajednica te istaknuo kako je ponosan što živi u društvu koje njeguje univerzalnu vrijednost međuvjerskog života. Govoreći o međusobnoj suradnji vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, muftija Hasanović je podsjetio i kako su sve vjerske zajednice do sada donijele devet zajedničkih dokumenata, među kojima posljednji nosi naslov „Život je dar Božji” jer vjerske zajednice imaju obvezu intervenirati kada su u pitanju zakoni koji bi mogli ugroziti vjerski svjetonazor 95% građana Republike Hrvatske koji se izjašnjavaju vjernicima. Muftija Hasanović istaknuo je kako je Hrvatska ušla u Europsku uniju s velikim bogatstvom – najbolje riješenim muslimanskim pitanjem u Europi koje može poslužiti i kao model reguliranja statusa muslimanske manjine u ostalim državama Europe, ali i kao model rješavanja kršćanskog pitanja u islamskom svijetu.
Tekst i fotografija: IKA
