Select Page

Cor Cordi
Srce srcu

PRAVOVREMENA ZAŠTITA MENTALNOG ZDRAVLJA MEDICINSKIH DJELATNIKA

31.03.20.

 

Pravovremenu reakciju bolničkog sustava, timova za psihološku podršku i samog pojedinca u pružanju psihološke podrške zdravstvenim djelatnicima, koji su na prvoj liniji obrane, važno je poduzeti odmah, a ne čekati da sami potraže pomoć i riskirati da razviju ozbiljniju simptomatologiju.

U aktualnoj situaciji suočavanja s pandemijom COVID-19, koja nije zaobišla niti našu domovinu, zaštita mentalnog zdravlja zdravstvenih djelatnika važna je bilo dugoročno, za njihovo vlastito zdravlje, bilo trenutno za suzbijanje epidemije, jer ono igra ključnu ulogu u procesima pažnje, razumijevanja i sposobnosti donošenja odluka medicinskih radnika.

Prema Kang i sur. (2020)[1], zdravstveni djelatnici u Wuhanu, u kineskoj pokrajini Hubei, koja prva bilježi pojavu koronavirusa, suočavaju se s velikim pritiskom, koji uključuje visok rizik od infekcije, prekomjerni rad, diskriminaciju, izolaciju, rad s pacijentima s negativnim emocijama, nedostatak kontakta s vlastitim obiteljima i iscrpljenost. Takvi pritisci izazivaju probleme mentalnog zdravlja poput anksioznosti, depresivnih simptoma, nesanice, poricanja, bijesa i straha. Slična iskustva opisana su i u jednom istraživanju neposrednih psiholoških učinaka u ranim danima suočavanja sa SARS-om na zdravstvene djelatnike u jednoj torontskoj bolnici (Maunder i sur., 2003)[2].

Budući se i mi trenutno nalazimo u ranim danima pandemije COVID-19 u našoj zemlji, od ključne je važnosti da, baštineći na iskustvima onih koji su nešto slično doživjeli i doživljavaju, istaknemo važnost pravovremenog djelovanja. Slična upozorenja dolaze i iz susjedne Italije (usp. intervju od 13.3.2020. sa G. Nardone za Sanità Informazione)[3]. Iako je za očekivati da će neki zdravstveni djelatnici iz ovih iskustava izaći osnaženi, jednako je tako izvjesno da će biti mnogo onih koji bi mogli doživjeti veoma teške posljedice i ozbiljnije simptome PTSP-a i emocionalne preopterećenosti. Stoga je važno pružiti psihološku podršku zdravstvenim djelatnicima, koji su na prvoj liniji obrane, odmah, a ne čekati da sami potraže pomoć i riskirati da razviju ozbiljniju simptomatologiju.

To uključuje pravovremenu reakciju bolničkog sustava, timova za psihološku podršku i pojedinca. Ono što se pokazalo korisnim u ublažavanju neugodnih doživljaja i stresa djelatnika od strane bolnice jest jasna komunikacija, osjetljivost na individualne reakcije na stres, suradnja između disciplina, autoritativno vodstvo i pružanje odgovarajuće podrške (Maunder i sur., 2003, 1245). Prema Kang i sur. (2020) učinkovita je bila i rotacija djelatnika kako bi se izmjenjivale radne uloge većeg i manjeg pritiska te online dostupnost novih informacija o načinima smanjivanja prijenosa zaraze. U Wuhanu (Kang i sur., 2020; Li i sur., 2020[4]) timovi za psihološke intervencije djelovali su i djeluju na nekoliko razina: upravljanja drugim timovima i promidžbom, oblikovanja materijala za psihološku intervencije i procedure, kliničke psihološke intervencije za pacijente i medicinske djelatnike te telefonske linije za pomoć. No iako su stotine djelatnika primale psihološku podršku, uočeno je da se javljaju manje zbog ograničenja u vremenu i snazi koju imaju da bi potražili i primili psihološku pomoć (Li i sur., 2020). Upravo nam ova činjenica predstavlja izazov u osmišljavanju pravovremenih mjera pružanja psihološke podrške koje bi odgovarale takvim situacijama, ali svi do sada spomenuti izvori upućuju na važnost informiranja djelatnika o onim sustavima koje im stoje na raspolaganju, te poučavanju funkcionalnim načinima brige za sebe u ovim stresnim okolnostima te važnost prepoznavanja znakova koji ukazuju na potrebu za uključivanjem dodatne psihosocijalne podrške.

Ana Haramina, mag. psych.
Odjel za psihologiju HKS-a

***************************************

[1] Kang L., Li Y., Hu S. i sur. The mental health of medical workers in Wuhan, China dealing with the 2019 novel coronavirus, Lancet Psychiatry. 2020; https://doi.org/10.1016/S2215-0366(20)30047-X

[2] Maunder R, Hunter J., Vincent L. (2003) The immediate psychological and occupational impact of the 2003 SARS outbreak in a teaching hospital, Canadian Medical Association Journal, 168(10),1245-1251.

[3] https://www.sanitainformazione.it/lavoro/coronavirus-lo-psicologo-molti-medici-svilupperanno-disturbi-post-traumatici-le-ferite-del-guerriero-si-sentono-finita-la-battaglia/

[4] Li W., Yuan Yang Y., Liu Z. i sur. (2020), Progression of Mental Health Services during the COVID-19 Outbreak in China, International Journal of Biological Sciences, 16(10), 1732-1738.

 

Autor:
Ana Haramina, mag. psych.

Odjel za psihologiju HKS-a

Biografija autora

Ana Haramina je asistentica na Odjelu za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta te doktorand na području edukacijske psihologije pri Fakultetu odgojnih znanosti Papinskog salezijanskog sveučilišta u Rimu. Desetak godina radila je kao stručni suradnik psiholog u osnovnoj školi.